Objave

Početkom ove godine na snagu je stupio Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, a komunalni redari njime su dobili čitav niz novih obveza. Sedmi je to zakon po redu iz kojeg proizlaze obveze redara i koji ih, kako to navodi LC-ova pravna stručnjakinja Vilma Plavčić zbog preopterećenosti sad već stavlja u red pravih “superjunaka lokalne samouprave”. Upravo stoga, upozorava naša stručnjakinja, Zakon koji inače upotpunjava pravnu praznina na području upravljanja i održavanja zgrada, sada pred jedinice lokalne samouprave stavlja i izazov – sve težeg zapošljavanja komunalnih redara.

Koje točno novosti donosi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada kada su u pitanju jedinice lokalne samouprave te preciznije koje sve obveze u okviru toga očekuju komunalne redare, pitanja su na koja odgovore daje naša kolegica istovremeno napominjući kako će lokalni čelnici vrednujući rad komunalnih redara morati u vidu imati ne samo njihove obveze već i njihovo znanje te težinu terenskog rada.

Više o svemu pročitajte u tekstu: Komunalni redari – super junaci lokalne samouprave.

 

 

 

“Dugo očekivane i najavljivane promjene normativnog okvira koji uređuje radnopravne odnose konačno su ugledale svjetlo dana donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu i Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada (dalje u tekstu: ZSNR)., koji su stupili na snagu 1. siječnja 2023. godine. Iako je riječ o izrazito opsežnom zahvatu u postojeći opći propis u radu, značajan broj poslodavaca, bez obzira je li riječ o javnom ili privatnom sektoru, ipak može odahnuti jer navedene promjene ipak neće značajno narušiti postojeće dobro uhodane sustave i mehanizme.

Radnopravne odnose u Republici Hrvatskoj izrazito je teško i nezahvalno promatrati na univerzalan način, jer pored dobro znanih i jasno određenih podjela između poslodavaca u privatnom i javnom sektoru, postoji niz različitih područja rada na koja će novi zakoni različito utjecati. U bitnome, nije ni razumno ni potrebno uspoređivati takve odnose u industrijskim pogonima, velikim trgovačkim lancima ili sve prisutnijem IT sektoru, na koje će predmetne promjene ipak značajnije utjecati, od radnopravnih odnosa u lokalnoj samoupravi, uključujući njihove proračunske korisnike, koji će ipak (u pravilu) jednostavnije prilagoditi svoje poslovanje predmetnim izmjenama i dopunama…”

Kako zakonske izmjene i dopune utječu na rad u lokalnim jedinicama i kod njihovih proračunskih korisnika te kako se mogu prilagoditi pročitajte u nastavku teksta koji je za vas priredio Vedran Vukobrat, dipl. iur., stručni konzultant u LC-u.

Pročitajte cijeli članak!

Sveta Stolica i Republika Hrvatska su sklopile četiri ugovora i to: Ugovor o suradnji na području odgoja i kulture, Ugovor o dušebrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske, Ugovor o pravnim pitanjima i Ugovor o gospodarskim pitanjima. Riječ je o međunarodnim ugovorima koji čine dio unutarnjeg pravnog poretka RH, a po pravnoj su snazi iznad zakona.

Gotovo sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj u rješavanju pojedinih imovinskopravnih predmeta surađuju s Katoličkom Crkvom iz vrlo jednostavnog razloga. Naime, Katolička Crkva uz Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb u svom vlasništvu ima najveći broj nekretnina. U toj suradnji često dolazi do „šuma u komunikaciji“ budući da je Katolička Crkva pri sklapanju bilo kakvog pravnog posla s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna poštivati osim odredbi hrvatskog prava i odredbe kanonskog prava, što je činjenica koju naši službenici često ne znaju ili ne razumiju. U praksi je moguća situacija u kojoj je određeni pravni posao poduzet u vezi crkvene imovine valjan prema propisima hrvatskog prava, a u isto vrijeme je nevaljan s aspekta kanonskog prava. Namjera ovog članka je ukazati službenicima i čelnicima naših jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na nekoliko bitnih činjenica koje valja imati u vidu u suradnji s Katoličkom Crkvom, posebice u rješavanju međusobnih imovinskopravnih odnosa, sve kako bi se ta suradnja olakšala i poboljšala na obostrano zadovoljstvo, a izbjegavajući pri tome bilo kakve političke i vjerske konotacije u odnosu na Katoličku Crkvu u Republici Hrvatskoj.

Cijeli tekst koji daje odgovore na sva pitanja vezana oz imovinsko-pravne sporove kad su u pitanju civilno i kanonsko pravo, koji je za vas priredila Vilma Plavčić, dipl. iur., voditeljica Odjela pravnih poslova u LC-u pročitajte >>> OVDJE.