Kad spominjemo pojam riznice većina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika pomisli na informatičko rješenje kojim se povezuju procesi planiranja i izvršavanja proračuna između nadležnog proračuna i njegovih proračunskih korisnika. Ta definicija je točna, ali ujedno i nepotpuna. Riznica je puno širi pojam od slanja podataka. Ona uključuje kompletne procese u proračunu i proračunskom računovodstvu, a utječe i na sistematizaciju radnih mjesta.
Zakonska obveza
Ustroj jedinstvenog računa proračuna na kojem se ostvaruju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi proračuna i proračunskih korisnika propisan je Zakonom o proračunu i to ne zadnjim izmjenama. Zakon o proračunu iz 1995. godine prvi put spominje riznicu kao organizacijsku jedinicu Ministarstva financija.
Pojam jedinstvenog računa riznice proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave spominje se prvi put u Zakonu o proračunu iz 2003. godine i definira riznicu kao sustav računa proračuna preko kojeg se izvršavaju uplate prihoda i primitaka te isplate rashoda i izdataka.
Zakon o proračunu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2022. godine, jasno je naveo da jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima jedinstveni račun proračuna koji se otvara i vodi u kreditnoj instituciji, a na kojem se ostvaruju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi proračuna i proračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Isti Zakon i dalje propisuje mogućnost izuzeća od riznice, ali tanka je linija zbog koje je moguće propisati izuzeće.
Pravilnik o načinu i uvjetima otvaranja računa za provedbu specifičnih transakcija proračuna i proračunskih korisnika uredio je mogućnost otvaranja dodatnih računa uz jedinstveni račun proračuna za transakcije koji se po svojoj svrsi, namjeni, načinu provođenja i ostalim obilježjima ne mogu provoditi izravno preko jedinstvenog računa proračuna. Kao točka na i, izašao je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu koji na snagu stupa 1. siječnja 2025. godine.
Što nam donosi Pravilnik?!
Jedna od velikih novosti Pravilnika je uspostava Objedinjene glavne knjige proračuna. Člankom 12. definirano je „Proračuni koji posluju preko jedinstvenog računa proračuna imaju obvezu uspostaviti Objedinjenu glavnu knjigu proračuna koja se sastoji od Glavne knjige proračuna i Glavnih knjiga proračunskih korisnika iz nadležnosti proračuna.“
Istim Pravilnikom propisana je obveza za sve proračune čiji proračunski korisnici u trenutku stupanja na snagu ovog Pravilnika ne posluju preko jedinstvenog računa proračuna već preko vlastitih računa u poslovnim bankama, obvezni su uspostaviti Objedinjenu glavnu knjigu proračuna do 1. siječnja 2026. godine. Kao što smo prethodno u članku naveli, jedinstveni račun proračuna odnosno riznica, zakonska je obveza i proizlazi iz temeljnog zakona, Zakona o proračunu. Rok za uspostavu riznice mogao se očekivati i bilo je pitanje vremena kad bi bio propisan.
Prednosti riznice
Svrha uspostave riznice krije se u objedinjavanju proračunskih procesa između nadležnog proračuna i njegovih proračunskih korisnika.
Objedinjavanje procesa automatski znači veću kontrolu nad trošenjem proračunskih sredstava, bolje i kvalitetnije upravljanje likvidnošću, fiskalni nadzor nad poslovanjem korisnika i u konačnici realnije i kvalitetnije planiranje i izvršavanje proračuna.
Uspostava riznice zahtjeva određene odluke i procedure, ima računovodstvene preduvjete, a u nekim situacijama potrebna je i revizija sistematizacije radnih mjesta.
Korak po korak – riznica
Prvi korak ulaska u sustav riznice je donošenje Odluke o ulasku u sustav riznice. Preporuka je donošenje Odluke na razini predstavničkog tijela, ali isto nije nužno. Odluku može donijeti i čelnik JLP(R)S. U Odluci se definira tko ulazi u riznicu, popisuju proračunski korisnici, trenutak ulaska u riznicu, koji može biti točno određeni datum ili određen razdoblje i definiraju se ovlasti čelnika za donošenje posebnih akata kojima će se urediti druga pitanja usko vezana uz izvršenje procesa u sklopu riznice.
S obzirom na obvezu uspostavljanja Objedinjene glavne knjige proračuna, preporuka je provjeriti računovodstvene evidencije i napraviti analize podataka kod proračunskih korisnika. Ulaskom u sustav riznice, procesi se objedinjavaju i svi sudionici trebaju biti upoznati s procesima evidentiranja istih poslovnih događaja.
Kako bi riznica mogla nesmetano funkcionirati potrebno je ažurno ovjeravati zahtjeve i vršiti plaćanja obveza svih sudionika riznice. Interni procesi ovjere i plaćanja moraju biti ustrojeni, a za navedeno je ponekad potrebno izvršiti reviziju sistematizacije radnih mjesta.
Promjena sistematizacije i postupak zapošljavanja je postupak koji ima vremensko trajanje i potrebno ga je predvidjeti i uključiti u vremensku komponentu kod planiranja projekta ulaska u sustav riznice.
Zaključak
Riznica podrazumijeva jedinstveni račun proračuna u kojem proračunski korisnici nemaju otvorene svoje račune u poslovnim bankama i sve platne transakcije odvijaju se putem jedinstvenog računa. Navedeno omogućuje bolje upravljanje likvidnošću i platnim prometom, ali takav način poslovanja zahtjeva određenu pripremu.
Ono što je bitno napomenuti je da se ukidanjem računa proračunskim korisnicima ne oduzima autonomija čelnicima proračunskih korisnika. Čelnici proračunskih korisnika i dalje su odgovorni pred zakonom za poslovanje svoje institucije, za pravodobnu i potpunu naplatu prihoda i izvršenje rashoda sukladno proračunskim odredbama.
Maja Štargl Ugljar, konzultantica Libusoft Cicoma