Hrvatski sabor je na 10. sjednici, 15. studenoga 2013., prihvatio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, a Vladi RH je uputio primjedbe, prijedloge i mišljenja iznesene u raspravi tijekom prvog čitanja, radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona.
Vlada RH je na sjednici od 27. prosinca 2013. utvrdila Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti i uputila ga Hrvatskom saboru na raspravu i usvajanje.
Kako se radi o zakonskom prijedlogu od velikog značenja ne samo za općine, gradove i županije i njihove proračunske i izvanproračunske korisnike već i nove obveznike Zakona – trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLPRS) i drugih pravnih osobe kojima je osnivač RH odnosno JLPRS, to ih upućujemo da se s izvornim tekstom citiranoga Konačnog prijedloga zakona mogu upoznati na stranicama Vlade RH.[1]
U nastavku ukazujemo na razlike u odnosu Prijedlog zakona koje je Vlada ugradila u Konačni prijedlog citiranoga Zakona uvažavajući zaključak Odbora za financije i državni proračun i raspravu iz prve faze, a koje su od neposrednog interesa za lokalnu razinu:
- U članku 4. (članak 5. važećeg Zakona) dodaje se novi stavak koji glasi: „(8) Primjenu fiskalnog pravila iz ovoga članka prati stručno i neovisno tijelo čije se zadaće definiraju posebnim propisom.“ Hrvatski sabor je na 11. sjednici od 18. prosinca 2013. donio Odluku o osnivanju Povjerenstva za fiskalnu politiku. Povjerenstvo prati primjenu fiskalnih pravila utvrđenih ovim Zakonom.
- U članku 5. (novi članak 5.a, stavak 5.) iza riječi „obvezama“ dodaju se riječi: „i informacije o ulaganju u dionice i udjele u glavnici kreditnih i ostalih financijskih institucija te trgovačkih društava, u javnom sektoru i izvan javnog sektora,“. Navedeno je obveza propisana Direktivom (2011/85/EU) čije smo odredbe obvezni transponirati u nacionalno zakonodavstvo.
- U članku 8. (članak 8. važećeg Zakona) iza riječi „propisom“ dodaju se riječi: „kojim se definiraju zadaće stručnog i neovisnog tijela za praćenje primjene fiskalnog pravila.“ Na taj se način pojašnjava o kojem je propisu riječ.
- Članak 10. postaje članak 11., a u članku 10. ponovo se propisuju odredbe o političkoj odgovornost iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011., izuzev za čelnike JLPRS. Budući da se gradonačelnici, načelnici i župani neposredno biraju, odredbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti da isti stavljaju mandat na raspolaganje u slučaju kršenja odredba Zakona o fiskalnoj odgovornosti, neprovedive su u praksi. Stoga se u članku 10. navodi: „U članku 11. stavak 3. briše se.“
- U članku 11. dodaju se prekršajne odredbe iz članka 10.
- Također, dodaje se novi članak 11. b kojim se na jasan način utvrđuje tko i kako podnosi optužni prijedlog nakon što se utvrdi da su počinjene radnje koje su utvrđene kao prekršaji u skladu s ovim Zakonom.
- Članak 12. mijenja se na način da se istim propisuje privremeno fiskalno pravilo.
Konačnim prijedlogom zakona uvodi se obveza davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti, odnosno primjena Zakona proširuje i na trgovačka društva u vlasništvu RH, odnosno jedne ili više JLPRS te druge pravne osobe kojima je osnivač RH, odnosno jedna ili više JLPRS.
Budući da su trgovačka društva i druge pravne osobe najveći potencijalni korisnici sredstava fondova EU to se na njih odnose obveze koje se moraju ispuniti prije i pri korištenju fondova EU. Naime od potencijalnih korisnika sredstava iz fondova EU zahtijeva se izgrađen, transparentan sustav financijskog upravljanja i kontrola. Uz navedeno dio spomenutih trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, napose na lokalnoj i regionalnoj razini, dobivaju značajna sredstva i iz nadležnog proračuna. Uvođenjem obveze davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti nadležnom ministarstvu, odnosno JLPRS s razine ove grupe korisnika jača se odgovornost prema nadležnom ministru, odnosno županu, gradonačelniku i načelniku.
Za čelnike JLPRS politička odgovornost zamjenjuje se prekršajnom odgovornošću što je propisano u članku 11. a gdje su zapriječene novčane kazne u visini od 5.000 do 25.000 kuna za prekršaje čelnika ako ne dostave Izjavu o fiskalnoj odgovornosti sukladno članku 7. stavcima: 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona, te ako Ministarstvo financija, nadležna ministarstva i JLP(R)S prilikom provjere sadržaja Izjave o fiskalnoj odgovornosti uoči da je dokumentacija temeljem koje se daje Izjava o fiskalnoj odgovornosti nevjerodostojna.
Uvodi se prekršajna odgovornost za čelnika – predsjednika uprave trgovačkog društva u vlasništvu RH, odnosno jedne ili više JLPRS, čelnika druge pravne osobe kojoj je osnivač RH, odnosno jedna ili više JLPRS, koji ne sastavi i ne dostavi Izjavu o fiskalnoj odgovornosti na način propisan Zakonom i podzakonskim propisima koji su doneseni na temelju istog.
Nadalje, dodatno se propisuju prekršajne kazne ako se prilikom pregleda Izjave o fiskalnoj odgovornosti utvrdi da je dokumentacija, primjerice Upitnik o fiskalnoj odgovornosti, na temelju koje se daje Izjava nevjerodostojna. U praksi će navedeno značiti da će ovaj prekršaj postojati na primjer kada su prilikom davanja odgovora na pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti dani odgovori koji se ne mogu potkrijepiti dokazima, odnosno dokumentima na temelju kojih su dani potvrdni ili djelomični odgovori ili ako se utvrdi da je u konkretnom slučaju dan potvrdan ili djelomično potvrdan odgovor, a trebao je biti dan negativan odgovor na pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti.
Također, dodaje se novi članak 11. b kojim se na jasan način utvrđuje tko i kako podnosi optužni prijedlog nakon što se utvrdi da su počinjene radnje koje su utvrđene kao prekršaji u skladu s ovim
Zakonom. Inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj, sastavlja optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave. Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave.
Zaključno treba naglasiti da će se nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, odredbe Zakona primjenjivati i na trgovačka društva u vlasništvu RH (pod vlasništvom se podrazumijeva stopostotno vlasništvo), odnosno jedne ili više JLPRS te druge pravne osobe kojima je osnivač RH, odnosno JLPRS. Navedeni obveznici prvu Izjavu o fiskalnoj odgovornosti podnose početkom 2015. godine, jer se testiranje provodi za cijelu 2014. godinu.
Proizlazi da Izjave o fiskalnoj odgovornosti postaju instrumenti procjene kvalitete funkcioniranja sustava unutarnjih kontrola koje je uspostavio čelnik trgovačkog društva ili druge pravne osobe kako bi u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava.
To praktično znači da će na neizravan način i navedena trgovačka društva i ostale pravne osobe trebati vrlo brzo izgraditi transparentan sustav financijskog upravljanja i kontrola jer se testiranje provodi u cijeloj 2014., a prva Izjava podnosi u 2015. godini.
Pripremila Maja Lukeš-Petrović dipl.iur. i dipl. politolog
