Mjere za ublažavanje situacije nastale zbog smanjenih priljeva sredstava – Naputak o načinu isplate beskamatnog zajma JLP(R)S, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje
Izvanredno stanje izazvano pojavom epidemije bolesti COVID-19 na teritoriju Republike Hrvatske očekivano je, uz mjere socijalnog distanciranja, pridonijelo i smanjenju prihoda proračuna kako na državnoj razini tako i na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Paketi mjera za pomoć koje je donio Hrvatski Sabor namijenjeni su gospodarstvenicima pogođenim teškoćama epidemije bolesti COVID-19 i služe za premošćivanje jaza uzrokovanog smanjenjem priljeva prihoda i očuvanju radnih mjesta.
Jedna od prvih mjera bila je naknada plaće za očuvanje radnih mjesta. Očuvanje radnih mjesta prioritet je države i osnovni preduvjet za stabilno funkcioniranje nakon proglašenja prestanka mjera socijalnog distanciranja.
Međutim, ova mjera je osim isplate naknada plaća realnom sektor utjecala na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Utjecaj mjera na proračun
Izmjenom Općeg poreznog zakona (NN br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20) predviđena je odgoda, obročno plaćanje i/ili oslobađanje dospijeća poreznih obveza. Ovo u pravilu znači da poslodavci obračunavaju plaću temeljem Ugovora o radu, zadužuju poreze i doprinose, međutim navedene obveze prema proračunu platiti će naknadno, obročno ili neće platiti uopće.
Također, pozornost je potrebno skrenuti i na Zakon o sustavu civilne zaštite (NN br. 82/15, 118/18 i 31/20) temeljem kojeg obveznik civilne zaštite ima pravo na naknadu plaće, putnih troškova, osiguranje, dnevnicu i druge naknade u skladu s odredbama Zakona.
Navedene troškove snose nadležna tijela koja su izdala nalog za mobilizaciju, a to su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Osim prihoda po osnovi Općeg poreznog zakona, izmjena zakona koja je najvećim dijelom utjecala na smanjenje prihoda proračuna jedinica lokalne samouprave je i mogućnost oslobađanja plaćanja komunalne naknade obveznika za poslovne prostore i građevinska zemljišta koja služe obavljanju poslovnih djelatnosti.
Navedena dva zakona koja su doživjela izmjene u ovim izvanrednim okolnostima direktno su utjecala na izvršenje proračuna.
Zakon o proračunu (NN br. 87/08, 136/12 i 15/15) jasno definira potrošnju određenih prihoda po izvorima financiranja.
Priljevi po Općem poreznom zakonu nenamjenskog su karaktera i većinom su služili za podmirenje funkcioniranja „hladnog pogona“ jedinica. Kako su se i prihodi za podmirenje komunalnih rashoda značajno smanjili u pojedinim jedinicama, financiranje određenih kapitalnih projekata čije bi zaustavljanje donijelo veće troškove, nastavili su se financirati iz nenamjenskih prihoda, čime su jedinice ulazile u manjak po općim izvorima financiranja.
Ovo je dovelo u pitanje mogućnost financiranja nužnih rashoda koji su neophodni za obavljanje poslova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Mjera za financiranje neophodnih rashoda i izdataka
Slijedom navedenog Ministarstvo financija je donijelo Naputak o načinu isplate beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Mjere su upućene korisnicima koji su uslijed izmjena Općeg poreznog zakona direktno pogođeni u smislu smanjenja prihoda od poreza na dohodak, prireza porezu na dohodak i doprinosa.
Naglašava se da je zajam beskamatni, a njegova namjena je za premošćivanje nastale situacije zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza. Sredstva zajma služe isključivo za financiranje rashoda i izdataka koji su neophodni za obavljanje osnovnih poslova i funkcija korisnika zajma.
Zahtjev za ostvarivanjem prava na beskamatni zajam korisnik podnosi na obrascu Mfin-zajam Ministarstvu financija.
Na temelju zahtjeva Ministarstvo financija će dva puta u mjesecu doznačavati sredstva zajma na račun korisnika zajma, a najviše do visine poreza na dohodak, prireza porezu na dohodak i doprinosa čije je plaćanje odgođeno i/ili je odobrena obročna otplata, do visine izvršenog povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak i do visine poreza na dohodak, prireza porezu na dohodak i doprinosa koji se neće platiti zbog oslobođenja.
Povrat zajma vršiti će se direktno sa računa korisnika zajma na način da će Financijska agencija ustezati buduće uplate, odnosno prihodi od poreza na dohodak, prireza porezu na dohodak i doprinosa direktno će se preusmjeriti na račun državnog proračuna.
Računovodstvena evidencija beskamatnog zajma je propisana Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu za evidentiranje kratkoročnog zajma.
Podatke za usklađenje i provođenje evidencije o povratu zajma dostavljati će Financijska agencija:
- Jednom mjesečno na e-adresu navedenu u zahtjevu o visini poreza na dohodak, prireza porezu na dohodak i doprinosa koji se neće platiti zbog oslobođenja, čije je plaćanje odgođeno i/ili je odobrena obročna otplata, odnosno o visini izvršenog povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak;
- Jednom mjesečno na e-adresu iz zahtjeva o povratu dijela sredstava odobrenog zajma koji je izvršen na račun državnog proračuna uslijed naplaćenog poreza na dohodak, prirezu porezu na dohodak i doprinosa.
Naputak možete pronaći na stranicama Narodnih novina: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_04_46_929.html
Obrasce za podnošenje zahtjeva i opoziv zahtjeva možete pronaći na stranicama Ministarstva financija: https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/lokalna-samouprava/105
Zaključno
Uslijed situacije uzrokovane pojavom bolesti COVID-19 očekuju se mjere štednje prvenstveno na državnoj razini, a zatim i na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Nezahvalno je za zaključiti da mjere štednje nisu i neće biti izbor već su uzrokovane smanjenjem priljeva sredstava u proračun.
U isto vrijeme očekuje se od jedinica izvršavanje svih ranije preuzetih ugovornih obveza, ali i poštivanje pravila potrošnje proračunskih sredstava.
S obzirom da su se jedinice našle u situaciji da moraju ʺbirati između dva zlaʺ, manjka po nenamjenskom izvoru financiranja ili ulazak u nenamjensku potrošnju sredstava, ova mjera beskamatnog zajma svakako se pozdravlja i koristiti će za premošćivanje nastale situacije.
Maja Štargl Ugljar, dipl.oec.
Konzultant
