Novine u vezi internetske objave potrošnje javnih sredstava, mogućnosti podnošenja predstavki elektroničkim putem i promjenama u sustavu fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Uvodno
U prethodnim smo tekstovima obradili i osvrnuli se na ukupnost intervencija zakonodavca u područje lokalne i područne samouprave, s naglaskom na promjene koje se, u bitnome, odnose na smanjenje broja lokalnih dužnosnika, ujednačavanje aktivnog i pasivnog biračkog prava za članove predstavničkih tijela i nositelje izvršne vlasti te ukidanje instituta zamjenika načelnika i gradonačelnika koji se odnosi na većinu gradova i općina na području Republike Hrvatske. U nastavku ćemo, u smislu istog zakonodavnog okvira, komentirati obvezu transparentne objave javnih financija, zatim mogućnost podnošenja predstavki i pritužbi građana elektroničkim putem te novine u smislu raspodjele prihoda od poreza na dohodak. Kako smo i prethodno spomenuli, predmetne reformske mjere ne diraju u strukturu postojećih jedinica lokalne samouprave, ali svakako donose određene bitne promjene u smislu još jednog iskoraka u pitanju objave trošenja proračunskih sredstava, kao i digitalizacije međusobne komunikacije između građana s jedne i gradova, općina i županija s druge strane.
Ponovimo i kako uporište za određene izmjene, osobito u smislu transparentnosti javnih financija i smanjenja broja lokalnih dužnosnika, proizlazi iz Programa Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje 2020. – 2024., točnije iz okvira prioriteta 4. Osnažena državnost predviđen je cilj Učinkovita, transparentna i otporna država.
Internetska javna objava potrošnje javnih sredstava
Već dobro poznatim odredbama članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15) utvrđeno je kako su sva tijela javne vlasti, uključujući i jedinice lokalne i područne samouprave, obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati niz podataka vezanih uz njihova područja rada, a osobito podatke o izvorima financiranja, proračunu, izvršenju proračuna i financijskom planu, kao i podatke o dodijeljenim bespovratnim sredstvima i pomoćima, odnosno podatke u smislu propisa kojim se uređuje područje javne nabave.
Međutim, neovisno o navedenome, kao jednu od najznačajnijih izmjena valja istaknuti namjeru obvezivanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na javnu odnosno internetsku objavu potrošenih javnih sredstava, na način da informacije budu lako dostupne i pretražive. Navedene objave trebale bi se obavljati u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna, odnosno uputa i drugih akata ministarstva nadležnog za financije.
Navedena formulacija daje tek načelnu informaciju o tome kako je takva objava obvezna za navedene adresate, dok detaljne upute o strukturi, opsegu, vrsti i dinamici objave podataka nisu dane navedenom odredbom. U tom je smislu važno dodati kako iz navedenog proizlazi kako je zakonodavac odlučio prepustiti Ministarstvu financija, putem svojih uputa i drugih obvezujućih akata, naknadno urediti sve detalje, koji bi zajedno s odgovarajućim zakonskim odredbama, dali jasnu i potpunu sliku o tome koje je podatke i na koji način potrebno javno objaviti.
Digitalizacija komunikacije građana i JLP(R)S
Potpuna digitalizacija komunikacije između građana i javnopravnih tijela podrazumijeva de lege ferenda opsežne sistemske intervencije u normativni okvir kojim se uređuje postupanje u upravnim i poreznim postupcima, kao i u nizu različitih neupravnih stvari i predmeta. Također, postojeći postupovni zakoni, prije svega Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09) i Opći porezni zakon (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20) sramežljivo predviđaju mogućnost komunikacije elektroničkim putem, koja jednostavno nije zaživjela u praksi u značajnijem obimu. Stoga je zakonodavac odlučio dopuniti članak 26. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17 i 98/19) na način da se predstavke i pritužbe u smislu istog članka mogu podnijeti, pored postojećeg uobičajenog načina, i elektroničkim putem u skladu s tehničkim mogućnostima općine, grada, odnosno županije. Naravno, iako nije izrijekom navedeno, mišljenja smo, osobito uvažavajući aktualnost svih recentnih izmjena u području zaštite podataka i pristupa informacijama, kako bi ipak izrazito važno bilo nedvojbeno identificirati podnositelja predstavki kako bi se izbjegle eventualne zloporabe prava te nepotrebno iskorištavanje često preopterećenih administrativnih kapaciteta jedinica lokalne i područne samouprave.
Promjene u institutu fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se snižavanje poreznih stopa s 24 % na 20 %, odnosno s 36 % na 30 %, koje se primjenjuju pri oporezivanju prihoda od poreza na dohodak, što će se svakako negativno odraziti na prihode proračuna općina, gradova i županija. Podsjetimo, naime, kako je Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 127/17), donesenim u sklopu cjelovite i sveobuhvatne porezne reforme koja je započela 2016. godine, sav prihod od poreza na dohodak prepušten jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, prema sljedećem ključu raspodjele:
- udio općine, odnosno grada 60 %
- udio županije 17 %
- udio za decentralizirane funkcije 6 % i
- udio za fiskalno izravnanje 17 %.
Stoga je, uvažavajući osobito navedene potencijalne negativne financijske učinke na proračune lokalnih jedinica, svakako bilo potrebno utvrditi paralelni mehanizam kojim bi se neutralizirao učinak ovakvih izmjena. Tako će se, umjesto udjela fiskalnog izravnanja koji se izdvaja iz poreza na dohodak, sredstva fiskalnog izravnanja osigurati u državnom proračunu Republike Hrvatske, uz uvođenje novog ključa preraspodjele prethodno navedenih udjela u porezu na dohodak između općina, gradova i županija. Ovom bi se intervencijom promijenio udio raspodjele u porezu na dohodak na sljedeći način:
- udio općine, odnosno grada se povećava sa 60 % na 74 %
- udio županije se povećava sa 17 % na 20 %
- udio za decentralizirane funkcije ostaje 6 %
- udio za fiskalno izravnanje od 17 % se ukida iz raspodjele.
Ovdje valja dodati kako se postojećim odredbama Zakona dodaje novi članak 8.a kojim se propisuje da se sredstva fiskalnog izravnanja osiguravaju u državnom proračunu, zatim da su navedena sredstva nenamjenska te da se smatraju tekućim pomoćima iz državnog proračuna sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Zaključno promišljanje
U ovoj seriji članaka osvrnuli smo se na izmjene i dopune propisa kojima se uređuje sustav i funkcioniranje lokalne samouprave, s naglaskom na promjene u izbornom sustavu, točnije na ukidanje instituta zamjenika gradonačelnika i načelnika u većini gradova i općina, odnosno na smanjenje broja članova predstavničkih tijela, a sve pod egidom ušteda koje bi proračuni istih lokalnih jedinica trebali ostvariti u navedenom smislu. Također, komentirali smo i uspostavu obveze objave podataka o potrošnji javnih sredstava za sve gradove, općine i županije te promjene u institutu fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Kako ne bismo izgubili fokus na one uistinu bitne, nismo imali potrebu posebno naglašavati baš sve izmjene i dopune u ovom paketu zakonodavnih intervencija. Stoga ćemo samo navesti kako bi se u okviru istih još trebalo ojačati neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju te proširiti krug ovlaštenih predlagatelja odluka o privremenom financiranju. Također, detaljnije se uređuju i odredbe o izvršavanju nužnih rashoda i izdataka u situacijama kada u jedinici nema proračuna ni privremenog financiranja, kao i odredbe vezane uz pravo na naknadu plaće i staž osiguranja načelnika, gradonačelnika, župana, odnosno zamjenika koji su profesionalno obavljali svoju dužnost po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti.
Za kraj, podsjećamo kako su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju izričite zakonske odredbe dužne uskladiti svoje statute i druge opće akte s odredbama zakona kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, i to u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu predmetnih izmjena i dopuna istog zakona.
Vedran Vukobrat, dipl. iur.
Pravni savjetnik
LIBUSOFT CICOM d.o.o.
