Predmet ovog kratkog osvrta nije bila suštinska analiza već površni pregled samo nekih instituta koji bi mogli utjecati na poslovanje lokalnih jedinica izvan uobičajenih okvira proračunskog računovodstva, a sve kako bismo osvijestili nužnost temeljitog analitičkog pristupa u tumačenju propisa u ovom izrazito važnom i složenom području rada
Područje proračuna i proračunskog računovodstva gotovo je isključivi prerogativ kolegica i kolega koji su profesionalno angažirani u obavljanju širokog spektra poslova u području financija i računovodstva, a prilično smo uvjereni kako će sve važne zakonske promjene u razdoblju koje slijedi biti detaljno analizirane i kvalitetno popraćene od strane nadležnih tijela i uvaženih stručnjaka. Međutim, s obzirom na kapilarni doseg propisa koji uređuju predmetno područje, odlučili smo ukazati ipak na neke novine koje bi mogle biti zanimljive i širem krugu stručne javnosti, osobito u jedinicama lokalne i područne samouprave.
Dana 1. siječnja 2022. godine stupio je na snagu novi Zakon o proračunu (dalje u tekstu: Zakon), a njegovu donošenju, iako je nedvojbeno riječ o izrazito značajnom propisu u području javnih financija, prethodio je hitni zakonodavni postupak. Opravdanje za takvo hitno postupanje nalazimo u PRIJEDLOGU ZAKONA O PRORAČUNU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA (dalje u tekstu: Prijedlog), a odnosi se na okolnost kako se donošenje istog Zakona predlaže po hitnom postupku radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, točnije s Direktivom Vijeća 2011/85/EU od 8. studenog 2011 . Nadalje se navodi kako je objava Zakona o proračunu u Narodnim novinama do kraja 2021. godine jedan od indikatora koji se mora ispuniti u sklopu Nacionalnog plana opravaka i otpornosti, za čije ispunjavanje će se osigurati dodatnih 700 milijuna eura koji će se uplatiti u državni proračun Republike Hrvatske, što je svakako razumljivo i ipak prihvatljivije obrazloženje.
U smislu preglednosti zakonskog teksta u odnosu na stari Zakon, držimo važnim naglasiti kako nova nomotehnička struktura predmetnog propisa ipak zahtijeva posebnu razinu minucioznosti i strpljenja. Naime, neke odredbe i instituti ne nalaze se više na istom mjestu u Zakonu, dok su neki prošli kroz više ili manje suptilne dorade u sadržaju i/ili izričaju, što svakako implicira, barem u početnim mjesecima od dana stupanja na snagu Zakona, određenu intenzivniju prilagodbu za sve kolegice i kolege koji se izravno ili neizravno služe Zakonom u obavljanju svojih radnih zadataka. Usporedbe radi, područje odgovornosti čelnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bilo je uređeno odredbama članka 95. prethodno važećeg, dok je isto područje, uz određene manje intervencije u smislu korištenih pojmova i izričaja, ali suštinski i sadržajno istovjetno, uređeno odredbama članka 17. novog Zakona.
(…)
Cijelo promišljanje, tj. osvrt na temu Između redaka novog Zakona o proračunu koji je za vas priredio Vedran Vukobrat, dipl. iur., pravni savjetnik-konzultant u LC-u pročitajte OVDJE.
