Prema proračunskom kalendaru jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u postupku su planiranja proračuna za razdoblje 2023. – 2025. godine.
Rokovi vezani za pripremu plana proračuna
Sukladno odredbama Zakona o proračunu (NN br. 144/21) upravno tijelo za financije izrađuje nacrt proračuna te ga dostavlja čelniku. Rok za dostavu nacrta proračuna čelniku brisan je iz Zakona. Međutim, rok za dostavu prijedloga proračuna predstavničkom tijelu i nadalje je 15. studenoga tekuće godine.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su provoditi savjetovanje s javnošću pri donošenju općih akata odnosno strateških ili planskih dokumenata kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba. Iz toga proizlazi da brisani rok za dostavu nacrta proračuna čelniku nije donio ništa više vremena za pripremu proračuna nego prethodni zakon.
Naime, Zakon o pravu na pristup informacijama (NN br. 25/13, 85/15 i 69/22) propisuje da se savjetovanje s javnošću provodi u pravilu u trajanju od 30 dana. Prema tome, ako se želi poštivati rok dostave nacrta proračuna predstavničkom tijelu, uz prethodno provedeno savjetovanje s javnošću, krajnji rok za dostavu nacrta proračuna čelniku i dalje ostaje 15. listopada.
Sadržaj proračuna – procjena prihoda i rashoda
Novost u procesu planiranja postoji i u samom izgledu plana proračuna i financijskom planu. Naime, ispisu plana proračuna i financijskog plana dodani su dodatni izvještaji – ukupni prihodi i rashodi iskazani prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji i ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i otplate instrumenata zaduživanja, iskazani prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji.
Ta novost naglasak stavlja na ravnotežu proračuna i financijskog plana prema proračunskoj klasifikaciji izvori financiranja. Prilikom priprema za planiranje proračuna za naredne godine fokus nam je najčešće na budućim prihodima i rashodima. Objedinjuju se potpisani ugovori od kojih se očekuju buduće koristi ili rashodi, radi se na projekciji kretanja prihoda, provjeravaju se rashodi čije izvršenje se ne može izbjeći.
Uz sve to, važna stavka za uravnoteženje proračuna je izvršenje prethodnih godina. Obvezni dokument uz Opći dio proračuna je Višegodišnji plan uravnoteženja. Ako JLP(R)S i proračunski korisnici ne mogu preneseni manjak ili višak podmiriti ili potrošiti do kraja proračunske godine, obvezni su izraditi višegodišnji plan uravnoteženja za razdoblje na koje se proračun donosi.
Kako bi se preneseni manjak ili višak proračunskih sredstava mogao uključiti u proračun, uz poštivanje svih pravila za uravnoteženje proračuna, JLP(R)S i proračunski korisnici moraju poznavati svoj preneseni rezultat.
Rezultat – od čega se sastoji?!
Sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN br. 124/14, 115/15, 87/16, 3/18, 126/19 i 108/20) saldo na kraju godine na podskupini 922 (rezultati) utvrđuje se prebijanjem viškova i manjkova po istovrsnim kategorijama i izvorima financiranja.
Kako bi rezultat bio ispravan i iskazivao točnu informaciju o stanju JLP(R)S i proračunskog korisnika potrebno je odraditi i zakonsku korekciju rezultata tako da se za iznose koji su tijekom godine bili evidentirani na računima kapitalnih prijenosa sredstava, a koji su utrošeni u nabavu dugotrajne nefinancijske imovine, izvrši korekcija rezultata. Također potrebno je izvršiti korekciju rezultata za iznos prihoda od nefinancijske imovine, a koji su tijekom godine utrošeni za financiranje rashoda koji pripadaju kapitalnim rashodima, uključujući i prijenose proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za nabavu nefinancijske imovine.
Korekcija rezultata provodi se i za iznose prihoda od nefinancijske imovine, koji su utrošeni za otplatu glavnice temeljem dugoročnog zaduživanja i/ili financiranje izdataka za ulaganje u dionice i udjele trgovačkih društava. S obzirom na to da se utvrđivanje rezultata i sama korekcija rezultata provodi uz pridržavanje ograničenja po izvorima financiranja, preduvjet je poznavanje strukture prenesenog rezultata u početnom stanju.
Kako su svi izvori financiranja, osim općih prihoda i primitaka namjenski izvori i njihovo trošenje regulirano je zakonima, različitim podzakonskim propisima i/ili ugovorima i sporazumima, uključivanje rezultata u proračun zahtjeva značajan utrošak vremena kod pripreme proračuna.
Višegodišnji plan uravnoteženja
Mogućnost sukcesivnog i višegodišnjeg planiranja pokrića prenesenog manjka ili korištenje prenesenog viška detaljno je obrazloženo u Uputama za izradu proračuna JLP(R)S za razdoblje 2018.-2020. godine. Navedenih Uputa potrebno se pridržavati i kod planiranja za buduće proračunsko razdoblje.
S obzirom na to da je nerealno za očekivati da će se godinama kumulirani manjak ili višak prihoda nad rashodima pokriti, odnosno utrošiti u jednoj proračunskoj godini, obveza je donijeti Višegodišnji plan uravnoteženja. Taj dokument dio je Općeg dijela proračuna.Višegodišnji plan uravnoteženja odnosno financijski plan donosi predstavničko tijelo JLP(R)S, odnosno upravljačko tijelo proračunskog korisnika uz proračun.
Kako pravilnik koji propisuje izgled i sadržaj višegodišnjeg plana uravnoteženja nije do danas donesen, potrebno se pridržavati Uputa za planiranje i sadržaja Odluke o sukcesivnom pokriću manjka, odnosno trošenju prenesenog viška prihoda nad rashodima.
Zaključno
Tema planiranje rezultata, raspodjela rezultata i općenito struktura rezultata prema izvorima financiranja više je od samog tehničkog uravnoteženja proračuna. Temelj za ispravnu raspodjelu i planiranje je izvrsno poznavanje zakona i podzakonskih propisa koji uređuju ograničenja u potrošnji proračunskih prihoda.
Također, podsjećam na prekršajne odredbe Zakona o proračunu vezane uz trošenje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka. Sve one koji žele znati više o rezultatima i izvorima financiranja, pozivam na radionicu koja će se održati 29. studenoga. Prijaviti se možete OVDJE.
Maja Štargl Ugljar, dipl.oec.
Konzultant