Javna imovina je bitan resurs gospodarskog razvoja pa je upravljanje njome pitanje nacionalnog interesa. Stoga je država donijela zakone i pravilnike koji obvezuju sve Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) na sustavno evidentiranje i upravljanje imovinom. Državni ured za reviziju prati usklađenost evidencija sa zakonskim odredbama, čije nepoštivanje može prouzročiti ozbiljne posljedice za JLP(R)S. Budući da upravljanje imovinom nije jednostavan zadatak, sve se više kristalizira potreba za dediciranom osobom koja će se dio ili puno radno vrijeme baviti evidentiranjem i upravljanjem imovinom.
Kada pojedina JLP(R)S započne evidentirati imovinu, taj se posao u većini slučajeva dodijeli upravnom odjelu ili osobama zaduženim za komunaliju ili računovodstvo. U oba slučaja, nebitno o odjelu, to je velika promjena i obveza u njihovom svakodnevnom poslovanju. Komunalni odjeli najčešće zbog vlastitih potreba već imaju neki oblik evidencije imovine, ali su oni najčešće naslonjeni na evidentiranje po katastarskim česticama, tj. jedna katastarska čestica je jedna jedinica imovine. Državni ured za reviziju ne gleda blagonaklono na ovakvo evidentiranje imovine, već želi da ono bude evidentirano po funkcionalnim jedinicama, tj. da jedna jedinica imovine može biti na više katastarskih čestica. Situacija je još kompliciranija kada imovinu evidentira upravni odjel za proračun ili računovodstvo. Njima je polazišni podatak osnovno sredstvo iz pomoćnih analitičkih evidencija. Takve su evidencije manjkave jer u njima nema podataka o katastarskim česticama, zemljišno-knjižnim ulošcima i ostalim atributima koje zakonske obaveze predviđaju. Dodatan je problem kada jedinice imovine nisu pojedina osnovna sredstva već se pod jednim osnovnim sredstvom može naći cijela grupa (portfelj) komunalne infrastrukture.
Kako se gore navedeni problemi očituju u praksi? Čest je slučaj da podaci s kojima JLP(R)S raspolaže nisu potpuni ili ažurni. Kako ih onda najlakše učiniti cjelovitima? Odgovor je u vizualizaciji podataka. Ako se lokacija evidentirane imovine prikaže u GIS-u tj. na karti, lakše je uočiti nedostatke u evidencijama. Pritom treba naglasiti da se od JLP(R)S-a očekuje da evidentiraju i imovinu koja nije nužno na njihovim česticama, te se ne treba samo oslanjati na status vlasništva u zemljišno-knjižnim ulošcima. Naime, poanta evidentiranja upravo je da se prepoznaju takvi slučajevi i krene u njihovo ciljano rješavanje te upisivanje u katastar i zemljišne knjige.
U sljedećih nekoliko primjera možete vidjeti kako SPI GIS sa „živom“ vezom na SPI Registar nekretnina može vrlo jednostavno ukazati na nedostatke ili propuste u vođenju imovine:
Slika 1 – Čestica koja se čini “viškom”
Prvi primjer pokazuje katastarsku česticu (Slika 1) koja se nalazi upisana u SPI Registru nekretnina na jednoj nerazvrstanoj cesti. Kada se vizualizira položaj te čestice na karti, vidljivo je kako je ona „negdje“ gdje nema nerazvrstanih cesta, a nije čak niti blizu nekog od mogućih koridora planiranih nerazvrstanih cesta ili pristupnih puteva. Dapače, njena lokacija vidljiva u SPI GIS-u govori nam kako se tu radi o poljoprivrednom zemljištu, a provjera zemljišno-knjižnog uloška otkriva da je privatno vlasništvo. Iz navedenih provjera (Slika 2) očito je kako je katastarska čestica zabunom upisana kao dio nerazvrstane ceste i potrebno ju je maknuti iz evidencije.
Slika 2 – Provjera podataka o sumnjivoj katastarskoj čestici
Drugi nam primjer (Slika 3) otkriva situaciju u kojoj nisu evidentirane sve katastarske čestice na komunalnoj infrastrukturi, kao niti svi oblici komunalne infrastrukture. U ovom slučaju radi se o groblju u jednoj jedinici lokalne samouprave koja je evidentirala katastarsku česticu groblja i prilaznog puta. Iz preklopa katastarskog plana i digitalne ortofoto snimke vidljivo je kako ta evidencija nije cjelovita jer se ne spominje ili nije evidentirana mrtvačnica/objekt za ispraćaj pokojnika (1) i pripadno parkiralište (2). U oba slučaja radi se o dvije jedinice imovine i k tome još o komunalnoj infrastrukturi koja je trenutno u fokusu Zakonodavca i Državnog ureda za reviziju.
Slika 3 – Nepotpuna evidencija komunalne infrastrukture
Slika 4 – Primjer groblja, parkirališta i mrtvačnice koji nisu evidentirani u Registru nekretnina
U ovom je slučaju u SPI GIS-u lako vidljivo gdje se nalaze sporne jedinice imovine i koje katastarske čestice treba evidentirati. Slika 4 je još jedan zoran primjer u kojem se vidi kako nije evidentirana sva komunalna infrastruktura ili joj nedostaju katastarski podaci u evidenciji.
Treći primjer pokazuje situaciju kada nisu evidentirane sve katastarske čestice po kojima se pruža nerazvrstana cesta ili su se izmijenili brojevi katastarskih čestica na katastarskom planu, a nije ih se ažuriralo u evidenciji komunalne infrastrukture. Kao pomoć pri prepoznavanju neevidentiranih čestica na kojima su nerazvrstane ceste mogu poslužiti slobodni podaci OpenStreetMap-a. Sami podaci iz OpenStreetMap-a ne mogu se smatrati službenim, iako se uglavnom oslanjaju na klasifikaciju javnih cesta obavljene u Narodnim novinama. Unatoč tom ograničenju, ništa nas ne sprječava da ih upotrijebimo kao pomoćni podatak prilikom provjere cjelovitosti evidencije nerazvrstanih cesta. Na primjeru (Slika 5) vide se simbolizirane katastarske čestice koje su upisane u portfelj „Nerazvrstane ceste“ i mreža javnih cesta iz OpenStreetMap-a. Kada se usporede te dvije mreže počnu se uočavati neke „rupe“ u evidenciji, poput situacije sa Slike 5, gdje se vidi kako nije evidentiran segment nerazvrstane ceste. Dapače, kao dodatna potvrda da se ovdje radi o nerazvrstanoj cesti služi uključen sloj „Ulice“ iz Registra prostornih jedinica, koji nam otkriva kako ovu cestu Državna geodetska uprava i službeno smatra ulicom.
Slika 5 – Primjer nerazvrstane ceste koja nije evidentirana
Primjer vidljiv na Slici 6 otkriva situaciju kada je samo dio katastarskih čestica na nerazvrstanoj cesti ispravno upisan. Vidljivo je kako se nerazvrstana cesta u GIS-u pruža u dva segmenta, tj. dvije nepovezane katastarske čestice. Istovremeno nam opisne karakteristike govore kako se radi o cesti dužine 1520 m, što je znatno više nego li što pokrivaju ova dva segmenta. Uvidom u katastarski plan postaje jasno kako nije evidentirana katastarska čestica na kojoj se pruža većina nerazvrstane ceste.
Slika 6 – Primjer neevidentiranih katastarskih čestica na kojoj se nalazi nerazvrstana cesta
Kombinacija SPI Registra nekretnina i SPI WebGIS-a, osim što nudi alate za kontrolu podataka, nudi i alate koji olakšavaju prikupljanje podataka. Korištenjem opcije Uvid u SPI/GIS u Registru nekretnina (Slika 7) moguće je otvoriti SPI WebGIS i vidjeti lokaciju jedinice imovine.
Slika 7 – Uvid u SPI/GIS
Ako imamo situaciju u kojoj nemamo lokacijske podatke (katastarske čestice ili geografske koordinate) WebGIS će se otvoriti s inicijalnim postavkama pregleda kako su ga podesili LC konzultanti. Operater ima mogućnost navigacije po karti do željene lokacije i potom preuzimanja podataka o katastarskim česticama na kojima se jedinica imovine nalazi. Ako jedinica imovine već ima katastarske podatke na sebi, korištenjem navedenog alata moguće je dopuniti podatke (Slika 8). Postupak preuzimanja je jednostavan: za primjer koristimo istu nerazvrstanu cestu koja je prikazana na slici 6 kao djelomično evidentirana. Potrebno je aktivirati alat za preuzimanje (Slika 8 – 1), potom označiti jednu ili više katastarskih čestica na karti (Slika 8 -2) i na kraju kliknuti „Preuzmi“ (Slika 8 – 3).
Slika 8 – Preuzimanje katastarskih čestica u 3 koraka
Po uspješnom preuzimanju katastarskih podataka SPI WebGIS podesit će prikaz karte kako bi se vidjele sve katastarske čestice koje su upisane na jedinicu imovine (Slika 9). Na sličan način je moguće preuzeti podatke geografske širine i dužine, kako bi se mogao dobit uvid u prikaz lokacije imovine na Google Maps-u ili kako bi se jedinicu imovine prikazalo u SPI WebGIS-u kao točkasti objekt.
Slika 9 – Prikaz koje katastarske čestice sada obuhvaća nerazvrstana cesta
Prilikom preuzimanja podataka, na jedinicu imovine se zapisuju podaci o katastarskoj općini i katastarskoj čestici, dok pristup zemljišno-knjižnim podacima još uvijek nije otvoren (zaštićen je CAPTCHA-om) te ih je do daljnjeg potrebno ručno unositi.
U ovih nekoliko primjera prikazane su situacije iz „realnog“ života, tj. na primjerima naših korisnika. Vidljivo je kako unatoč najboljim namjerama nedostatak vremena i količina obveza djelatnika JLP(R)S-a dovode do toga da se javljaju greške u evidenciji. Kako bi se one svele na minimum, bilo bi poželjno iskoristiti mogućnosti vizualizacije podataka u SPI GIS-u. Naravno, sam proces dopunjavanja evidencije imovine nije uvijek tako jednostavan kao u navedenim primjerima. Iz tog razloga Vam konzultanti Libusoft Cicoma stoje na raspolaganju kako bi savjetom i prilagodbom SPI GIS učinili maksimalno iskoristivim pri provjeri i dopuni podataka.
Članak pripremio Vedran Vrhovac, specijalist korisničke podrške u LIBUSOFT CICOM d.o.o.
