Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju


ZAKON O DRŽAVNOJ POTPORI POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJUZakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvojuje donesen po hitnom postupku, ( u tekstu dalje Zakon) objavljen je u NN 83/09 od 15.07.2009. i stupa na snagu 23. srpnja 2009.godine,osim odredbi koje se odnose na članak 5. stavak 1. do 6. i odredbi članka 63. stavka 2. ovoga Zakona, koje stupaju na snagu 1. siječnja 2011.godine
 
Predmet zakona
 
Zakonom se uređuju državne potpore poljoprivredi u obliku izravnih plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima za razdoblje 2009. -2010. godine i mjere ruralnog razvoja te uvjeti za njihovo ostvarivanje i korisnici potpora.
 
Zakonom su utvrđene vrste državnih potpora   
 
1.            izravna plaćanja, koja obuhvaćaju plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima za obavljanje poljoprivredne aktivnosti, a radi potpore dohotku, te
2.            potpore za mjere ruralnog razvoja[1] koje obuhvaćaju:
 
2.1.         mjere za unapređenje konkurentnosti poljoprivrede,
2.2.         mjere za očuvanje okoliša i seoskog prostora i
2.3.         mjere za unapređenje života u ruralnim područjima.


Korisnici državne potpore
 
Korisnici prava na izravna plaćanjam, u skladu s pravilima koja vrijede u EU, će biti isključivo poljoprivredna gospodarstva na kojima se odvija poljoprivredna aktivnost (posjednici životinja i posjednici poljoprivrednog zemljišta).
 
1. Korisnici izravnih plaćanja - poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava kojeg vodi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja sukladno Zakonu o poljoprivredi, koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost za koju podnose zahtjev za izravna plaćanja.
2. Korisnici državne potpore ruralnom razvoju - fizičke i pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane Zakonom a definirani su u poglavlju Ruralni razvoj za svaku pojedinu mjeru posebno. 

Potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju na lokalnoj razini
 
Za lokalnu i regionalnu samoupravu posebno je značajna odredba članka 5. Zakona koja regulira mogućnost davanja potpora iz proračuna općina, gradova i županija. Stoga je dajemo u izvornom obliku.
 
Članak 5.
 
(1) U okviru svojih programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu financirati mjere ruralnog razvoja sukladno odredbama ovoga Zakona i pratećim provedbenim propisima.
(2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne mogu financirati mjere koje se temelje na cijeni, količini, jedinici proizvodnje i/ili jedinici sredstava za proizvodnju.
(3) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za mjere iz svojih programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju dužne su zatražiti odobrenje Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(4) Ministarstvo vodi Registar potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(5) Ministarstvo će, sukladno uvjetima propisanim ovim Zakonom i pratećim propisima, donijeti odluku o odobrenju mjera ili odluku o odbijanju zahtjeva.
(6) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podnose Ministarstvu izvješće o provedbi mjera iz programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju.
(7) Uvjete za financiranje mjera iz stavka 1. ovoga članka te način njihove provedbe i izvješćivanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za poljoprivredu i ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: ministar).
(8) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu odobravati lokalne potpore poljoprivredi zaključno s 31. prosinca 2010., sukladno posebnim propisima.

Proizlazi da će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz svojeg proračuna moći financirati mjere ruralnog razvoja od 1 siječnja 2011. godine.Treba naglasiti da će mjere potpore koje se temelje na cijeni, količini, jedinici proizvodnje i/ili jedinici sredstva za proizvodnju biti zabranjene.
 
Općine, gradovi i županije dužne su  za programe potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju tražiti odobrenje od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,i izvještavati ih o provedbi programa potpore. Ministarstvo vodi registar o odobrenim programima JLPRS.

Prema članku 85. Zakona odredbi članka 5. stavka 1. do 6.  stupaju na snagu 1.1. 2011. godine.
 
Napominjemo da prema Zakonu sredstva državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju i sredstva potpore poljoprivredi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne mogu biti predmet ovrhe dok se ne isplate na račun korisnika.
 
Sukladno europskim mjerilima Zakonom je uvedena je obveza poštivanje pravila višestruke sukladnosti  tj poštivanje uvjeta vezanih uz zaštitu okoliša, zdravlje ljudi, životinja i bilja, dobrobit životinja, dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu kao i obvezno savjetovanje poljoprivrednika -  korisnika izravnih plaćanja - koji godišnje ostvaruju pravo na izravna plaćanja u iznosu većem od 36.000 kuna koje provodi Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu prema pravilniku ministra.
 
Zakonom se uspostavlja integrirani sustav za administraciju izravnih plaćanja ISAP koji obuhvaća :jedinstvenu identifikaciju poljoprivrednog gospodarstva (jedinstveni matični identifikacijski broj (MIBPG) poljoprivrednog gospodarstva za podnošenje zahtjeva za izravna plaćanja, sustav za identifikaciju zemljišnih parcela - ARKOD sustav, sustav za identifikaciju i registraciju životinja, proceduru podnošenja zahtjeva, administrativnu kontrolu zahtjeva i kontrolu korisnika na terenu koju provodi Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Treba međutim naglasiti da će se do potpune uspostave sustava kao referentna čestica za ostvarivanje prava na izravna plaćanja koristiti će se katastarska čestica.
 
Do početka rada Agencije za plaćanje, poslove Agencije za plaćanje iz ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.
 
Prema Zakonu utvrđen je nositelj zahtjeva za plaćanje potpore - odgovorna osoba na poljoprivrednom gospodarstvu u smislu ovoga Zakona[2].
 
Visina sredstava za državne potpore i  umanjenje plaćanja (modulacija)
 
Visina sredstava za izravna plaćanja za svaku proizvodnu godinu[3] utvrđuju se  na osnovi sredstava osiguranih u Državnom proračunu. Zakon propisuje i modulaciju odnosno umanjenje izravnih plaćanja, za sva ona prava na izravna plaćanja na razini proizvodne godine koja prelaze 36.000 kuna po poljoprivrednom gospodarstvu.
 
Očekuje se da će takav sustav dovesti do smanjenja sadašnjih enormnih razlika između manjeg broja najvećih korisnika i malih i srednjih korisnika potpore. Predviđene su osnovna stopa modulacije od 7% u 2009. i 8% u 2010. godini te dodatna stopa od 4% za plaćanja iznad 2,16 milijuna kuna u 2009. i 2010. godini. Uštede na izravnim plaćanjima prema zakonu će se usmjeriti za financiranje provede mjera ruralnog razvoja.

Zakonski je propisana i obveza nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava da od 1. siječnja 2010. godine moraju imati status obveznika poreza na dohodak kao preduvjet za podnošenje zahtjeva za izravna plaćanja. 
 
Vrste izravnih plaćanja propisane Zakonom
 
Zakon propisuje vrste izravnih plaćanja i to 1. osnovna plaćanja po poljoprivrednoj površini i 2. proizvodno vezana plaćanja [4], s tim da korisnik može ostvariti pravo na izravno plaćanje samo ako je zadovoljen minimum obujma proizvodnje naveden u tablici u Dodatku 2. Zakona.


Bitno je napomenuti da će se sustav izravnih plaćanja iz ovoga Zakona primjenjivat do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju a nakon toga će se primjenjivati sustav izravnih plaćanja Zajedničke poljoprivredne politike, u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.
 
Zakonom se mijenja dosadašnja struktura poticaja:
 
1.        Uvodi se osnovno plaćanje za livade i pašnjake i osnovno plaćanje za sve ostale vrste korištenja poljoprivrednog zemljišta[5], gdje korisnici dobivaju isti iznos po ha bez obzira na vrstu proizvodnje.
 
2.         Proizvodno vezana plaćanja po površini[6] i jedinici proizvoda[7] prijelazni su oblik plaćanja, gdje, ovisno o rezultatima pregovora, postoji mogućnost njihovog zadržavanja i nakon ulaska RH u EU u određenom obliku.
 
3.         Transformacijom izravnih plaćanja u stočarstvu diferenciraju se proizvodno vezana plaćanja koja će se moći zadržati i nakon ulaska u EU[8]  i proizvodno vezana plaćanja u prijelaznom razdoblju[9] gdje ovisno o rezultatima pregovora,također postoji mogućnost njihovog zadržavanja i nakon ulaska RH u EU u određenom obliku.
 
Zakonom se pojednostavljuje sustav izravnih plaćanja : smanjuje se broj poticaja, napose u biljnoj proizvodnji i ujednačava se dinamika isplata za pojedine vrste izravnih plaćanja pri čemu se zadržava dinamika mjesečne isplate za najvažniji poticaj – proizvodnju mlijeka[10].
 
Utvrđuje se obveza za donošenje Nacionalnog programa ruralnog razvoja koji donosi Vlada RH, prema kojem će se provoditi ciljane mjere potpore dok je za njegovu provedbu nadležno Ministarstvo . Za praćenje navedenog programa ministar osniva Odbor i mrežu za ruralni razvoj u nadležnosti ministra. Mreža okuplja sve zainteresirane sudionike razvoja u ruralnom prostoru, a djeluje kao partner u pripremi i provedbi Programa. Prema Zakonu Nacionalni program ruralnog razvoja donijet će  Vlada do 31. prosinca 2009.

Zakonom propisane potpore za mjere ruralnog razvoja[11] obuhvaćaju i to:
 
1. Potpora za poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora provodi se kroz:
 
1.1. mjere edukacije krajnjih korisnika putem potpore: stručnom osposobljavanju i informiranju poljoprivrednih proizvođača uključujući širenje stručnih i znanstvenih spoznaja te inovativnih praksi i korištenju savjetodavnih i drugih usluga za poljoprivrednike, osim onih koje se odnose na višestruku sukladnost;
 
2. mjere za razvoj ljudskih potencijala putem potpore: dohotku poljoprivrednih gospodarstava, ranom umirovljenju nositelja i članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva; mladim poljoprivrednicima za preuzimanje resursa poljoprivrednih gospodarstava;
 
3. mjere za razvoj i očuvanje proizvodnih potencijala putem potpore: kapitalnim ulaganjima, restrukturiranju i modernizaciji poljoprivrednih gospodarstava,usvajanju i primjeni novih standarda zaštite okoliša, javnog zdravlja, zdravlja životinja i bilja, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu, unapređenju samoopskrbnih gospodarstava koja proizvode poljoprivredne proizvode za vlastitu potrošnju i za tržište, povećanju dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima,poboljšanju i razvijanju infrastrukture vezane za razvoj poljoprivrede,uređenju poljoprivrednog zemljišta kroz sređivanje zemljišno-knjižnog stanja, okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda, poboljšanja kakvoće tla, troškovi nastali za osnivanje služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i drugo,povećanju proizvodnje i korištenju obnovljivih izvora energije iz biomase i otpada animalnog podrijetla i  prevenciji šteta nastalih od elementarnih nepogoda, uključujući sufinanciranje premije osiguranja, sanaciji šteta na poljoprivrednim gospodarstvima;
 
4. mjere marketinga u poljoprivredi putem potpore: promociji tradicionalnih poljoprivredno-prehrambenih i obrtničkih proizvoda i tradicionalne kuhinje,razvoju novih proizvoda, procesa i tehnologija u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru; poticanje korištenja inovativnih rješenja i pristupa u proizvodnji, istraživanju i razvitku,poljoprivrednicima koji sudjeluju u programima kvalitete hrane i skupinama proizvođača za aktivnosti informiranja i promicanja proizvoda u programima kvalitete hrane;
 
5. mjere za osnivanje i razvoj proizvođačkih grupa i proizvođačkih organizacija putem potpore: uspostavi, funkcioniranju i umrežavanju proizvođačkih grupa i proizvođačkih organizacija i izradi i provođenju programa proizvođačkih grupa, proizvođačkih organizacija i udruga proizvođača.
 
2. Potpora za očuvanje i poboljšanje okoliša i krajobraza provodi se kroz:
 
1. mjere za održivo korištenje zemljišta putem potpore: poljoprivrednicima na područjima s otežanim uvjetima gospodarenja, provedbi poljoprivredno-okolišnog programa i ulaganjima koja se odnose na dobrobit životinja, neproizvodna ulaganja i drugo.
 
2. mjere za očuvanje biološke raznolikosti putem potpore: očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, očuvanju biljnih genetskih izvora i očuvanju genetskih resursa.
Člankom 56. Zakona regulirane su  potpore poljoprivrednicima na područjima s otežanim uvjetima gospodarenja (koja će se odrediti pravilnikom) a kojima se odobrava se po hektaru korištene poljoprivredne površine potpora kojoma se nadoknađuje dodatne troškove i izgubljeni prihod poljoprivrednog gospodarstva nastao radi otežanih uvjeta poljoprivredne proizvodnje i plaćanja koja se odobravaju poljoprivrednim gospodarstvima koji dobrovoljno prihvate poljoprivredno okolišne obveze. 
 
Člankom 57. Zakona  propisani su korisnici i vrste potpora za mjeru očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja te mjeru očuvanja genestkih resursa. Dodacima 3.1. i 3.2. utvrđeni su iznosi potpora za ove mjere.

3. Potpora za poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i diversifikaciju ruralnih gospodarskih djelatnosti provodi se kroz:
 
1. mjere diversifikacije ruralnih gospodarskih djelatnosti putem potpore:diversifikaciji na nepoljoprivredne djelatnosti,stvaranju i razvoju mikropoduzeća s ciljem promicanja i razvoja poduzetništva i poticanju turističkih djelatnost;
 
2. mjere poboljšanja kvalitete života u ruralnim područjima putem potpore: unapređenju osnovnih usluga za gospodarstvo i stanovništvo u ruralnom području, obnovi i razvoju sela i očuvanju i unapređenju ruralnog naslijeđa;
 
3. mjere jačanja lokalne zajednice putem potpore: pripremi i provedbi lokalne strategije razvoja,upravljanju lokalnim akcijskim grupama i provedbi lokalne strategije razvoja i provedbi projekata suradnje između lokalnih akcijskih grupa;
 
4. mjere edukacije za korisnike potpore iz ovoga članka.


Članak 63. Zakona propisuje da su maksimalni iznosi odnosno udjeli potpora po pojedinim mjerama dani su u Dodatku 4., koji je sastavni dio ovoga Zakona. Stavkom 2. istoga članka, koji stupa na snagu 1. siječnja 2011.godine[12], propisano je da se potpore mjerama ruralnog razvoja mogu osim iz državnog proračuna financirati i iz drugih domaćih i stranih izvora, ali ukupan iznos ne može biti veći od udjela, odnosno iznosa navedenih u Dodatku 4.
 
Treba naglasiti da će se pravilnikom ministra propisati način, uvjeti provedbe mjera ruralnog razvoja, korisnici, podnošenje zahtjeva i kontrola na terenu.

U prijelaznim i završnim odredbama Zakona člancima 79.-85. propisuju se: rokovi za donošenje Programa iz članka 53. i provedbenih propisa ministra, način ostvarivanja prava korisnika u razdoblju do donošenja posebnih propisa prema ovome Zakonu , stavljanje van snage sada važećeg Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu te članka 16. Zakona o poljoprivredi kao i stupanje na snagu ovoga Zakona.
 
Člankom 81. Zakona propisano je da će ministar u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članaka 12.(uvjete, sadržaj, način uspostave i vođenje ARKOD sustava), 30.(prilagodbu jediničnog iznosa po kilogramu duhana iz Dodatka 1. s obzirom na kakvoću ), 48. (pravo na dodatno plaćanje za kravlje mlijeko ostvaruje se za 2009. i 2010. proizvodnu godinu),52.(Način i uvjete provedbe izravnih plaćanja), i 67.( obrazac službene iskaznice poljoprivrednog inspektora i izgled znaka te način izdavanja i vođenja očevidnika o službenim iskaznicama i znakovima ).
 
Pravilnike iz članaka 5.(Uvjete za financiranje mjera ruralnog razvoja te način njihove provedbe i izvješćivanja), 8.(uređuje višestruku sukladnost), 9.( Način i uvjete provedbe sustava savjetovanja poljoprivrednika vezano uz višestruku sukladnost ), 56.(Poljoprivredno-okolišni program i pravilnik o načinu i uvjetima provedbe programa ruralnog razvoja), 62.(uvjete i način uspostavljanja, organizacije i djelovanja Mreže za ruralni razvoj) i 64.(način, uvjete provedbe mjera ruralnog razvoja, korisnike, podnošenje zahtjeva i kontrolu na terenu) ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
 
Do donošenja navedenih propisa ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu (NN 87/02., 117/03., 82/04., 12/05. – ispravak, 85/06., 141/06., 134/07., 85/08. i 04/09.)[13]. Prema članku 82. Zakona poticaji za silažni kukuruz sjetve 2008. godine isplatit će se u visini od 2.250 kuna.
 
Prema članku 83. Zakona 23. srpnja 2009. prestaje važiti Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu (NN 87/02., 117/03., 82/04., 12/05. – ispravak, 85/06., 141/06., 134/07., 85/08. i 04/09.), osim odredbi Zakona koje se odnose na poticaje u ribarstvu i odredba članka 16. Zakona o poljoprivredi (NN 66/01. i 83/02.).


Za korisnike s područja posebne državne skrbi treba naglasiti zakonsku odredbu članka 83. Zakona - Do donošenja pravilnika o područjima s otežanim uvjetima gospodarenja područja  s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi obuhvaćaju:1. prvu i drugu skupinu područja od posebne državne skrbi, utvrđene posebnim zakonom,2 brdsko planinska područja, utvrđena posebnim zakonom i 3.otoke i poluotok Pelješac, utvrđene posebnim zakonom.
 
Prema članku 84. Zakona postupci započeti po odredbama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu (NN 87/02., 117/03., 82/04., 12/05. – ispravak, 85/06., 141/06., 134/07., 85/08. i 04/09.) dovršit će se po odredbama toga Zakona. Iznimno od navedenoga, postupci vezani uz ostvarivanje poticaja po proizvodnoj površini za 2009. godinu, a započeti po odredbama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu (NN 87/02., 117/03., 82/04., 12/05. – ispravak, 85/06., 141/06., 134/07., 85/08. i 04/09.) dovršit će se po odredbama ovoga Zakona.
 
Na temelju članka 40. Zakona o poljoprivredi (NN 66/01 i 83/02), ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donio PRAVILNIK O EVIDENCIJI UPORABE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA objavljen u NN 87/09 od 21. 07. 2009. koji je stupio na snagu 29.07.2009. a kojim se reguliraju uvjeti, sadržaj, način uspostave te vođenje evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju uspostavlja i vodi evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) u digitalnom grafičkom obliku.
 
Maja Lukeš-Petrović, dipl. iur. i dipl.politolog

[1] Prema modelu Europske unije
[2] Nositelj seljačkog gospodarstva ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva je punoljetna osoba koja radi stalno ili povremeno na gospodarstvu i odgovorna je za njegovo poslovanje, a biraju je članovi kućanstva. Nositelj poljoprivrednog gospodarstva koje djeluje kao obrt je vlasnik obrta. Nositelj poljoprivrednog gospodarstva koje djeluje kao trgovačko društvo ili zadruga je odgovorna osoba u pravnoj osobi
[3] Proizvodna godina obuhvaća razdoblje kalendarske godine, a znači godinu: žetve ratarskih kultura,berbe povrća, grožđa i voća,korištenja livada i pašnjaka, proizvodnje sadnog materijala,isporuke maslina na preradu,prodaje maslinovog ulja,isporuke utovljene junadi i svinja, držanja stoke i pčela i proizvodnje mlijeka.
 
[4] u Tablici u Dodatku 1. utvrđeni su jedinični iznosi izravnih plaćanja koji su najviši iznos plaćanja po jedinici proizvodnje koji se korisniku može isplatiti unutar jedne proizvodne godine. Iznimka su jedino plaćanja za kravlje, kozje i ovčje mlijeko gdje su iznosi u Dodatku 1. prosječni iznosi svih isplata dok se stvarni jedinični iznosi izračunavaju na temelju kakvoće proizvoda.
 
[5]oranične kulture i višegodišnje kulture – vinogradi, voćnjaci i maslinici
[6]vinogradi, voćnjaci, maslinici, sjemenski usjevi, šećerna repa, povrće, ljekovito bilje, jagode i hmelj
[7]duhan, maslinovo ulje, prerada ploda maslina i sadni materijal
[8]krave dojilje, ovce i koze
[9]držanje i tov goveda, mliječne krave, krmače i tov svinja, rasplodna perad, pčelinje zajednice, grla pod kontrolom mliječnosti, kontroli podrijetla i proizvodnih osobina, mlijeko i med
[10] Članak 50. dinamika isplata za pojedine vrste izravnih plaćanja korisnicima potpore 1. godišnje – za osnovno plaćanje po poljoprivrednoj površini, posebna plaćanja po poljoprivrednoj površini, ostala posebna plaćanja u biljnoj proizvodnji, plaćanja po grlu stoke, osim za držanje goveda, klanje goveda, tov i klanje svinja, dodatna plaćanja za proizvodnju rasplodnog materijala i med,2. polugodišnje – za plaćanja za držanje i klanje goveda, tov i klanje svinja i3. mjesečno – za plaćanja za mlijeko.
 
[11]Prema modelu Europske unije čl. 54-58 Zakona
[12] Prema članku 85. Zakona odredbe članka 63. stavka 2. ovoga Zakona stupaju na snagu 1. siječnja 2011.
 
[13]1. Pravilnik o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje, (NN br. 17/07., 133/07., 90/08. i 2/09.),2. Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi i ribarstvu (NN 66/08. i 114/08.),3. Pravilnik o provedbi modela potpore dohotku (NN 2/05., 133/07. i 90/08.),4. Pravilnik o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN 47/03., 6/04. i 4/08.),5. Pravilnik o potpori u sklopu programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina (NN 3/07. i 155/08.) i 6. Pravilnik o provedbi programa razvitka seoskog prostora (NN 71/05., 37/06., 109/06., 96/07. i 86/08.). Odredbe Pravilnika iz točke 1. ovoga članka koje se odnose na poticaje u ribarstvu ostaju na snazi i nakon donošenja propisa, a do donošenja posebnog propisa kojim će se urediti potpore u ribarstvu. Do donošenja propisa iz članka 64. ovoga Zakona, ministar će propisom iz članka 52. ovoga Zakona urediti način i uvjete provedbe mjera za očuvanje biološke raznolikosti koje se odnose na matice pčela te način i uvjete provedbe mjera za očuvanje genetskih resursa koje se odnose na sjeme rasplodnjaka.
 


Isprintajte stranicu