Zaključci sjednice Vlade RH od petka, 24. Srpnja 2009.


VAŽNO – ZAKAZANA IZVANREDNA SJEDNICA SABORA RADI RAZMATRANJA ZAKONA KOJE JE PREDLOŽILA VLADA RH

Izvanredna sjednica Sabora održat će se 27., 28., 29.,30. i 31. srpnja 2009. godine predloženi dnevni red koji je predložila Vlada RH.

Izvorne tekstove prijedloga zakona možete naći na stranicama Hrvatskoga Sabora http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=2148, a nakon usvajanja u http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx  


NAJNOVIJE VIJESTI IZ VLADE RH – SJEDNICA  - PETAK 24. SRPNJA 2009
 
Na sjednici održanoj u petak 24. 07. 2009. Vlada je utvrdila i Hrvatskom Saboru uputila na usvajanje po hitnom postupku :

1.Prijedlog zahtjeva Vlade Republike Hrvatske za izvanredno zasjedanje Hrvatskoga sabora u srpnju 2009. godine
2. Prijedlog  izmjena i dopuna : Državnog proračuna, financijskih planova Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta AC-a i zakona o izvršavanju DPRH za 2009.,
3. Prijedlog zakona koji reguliraju određene javne prinode i zakona o smanjenju rashoda za određene kategorije korisnika:
3.1. Prijedlog zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke- vidi u nastavku,
3.2. Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost- - primjena od 1.08.09-31.12.2010 --  opća  stopa poreza na dodanu vrijednost od 23%   umjesto  sadašnje  stope poreza od 22% stupanje na snagu 1.08.09.
 
3.3.Prijedlog zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta- Primjena od 1.8.09-31.12.2010.- ostvarivanje prava na potpore za očuvanje radnih mjesta skraćivanjem punog radnog vremena do 32 sata, s tim da se  pod plaćom radnika podrazumijeva plaća u neto iznosu.- vidjeti dalje u nastavku
 
3.4. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove- vidjeti na web stranicama
 
3.5. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti- vidjeti na web stranicama
 
3.6. Prijedlog zakona o naknadi za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama - vidjeti na web stranicama

3.7. Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o doprinosima – vidjeti u nastavku

3.8. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske- smanjuju se prava – vidjeti na web stranicama

4. prijedloge akata koji su upućeni u redovnu proceduru:

4.1. Prijedlog zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (prvo čitanje)- vidi dalje u nastavku
4.2. Prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (prvo i drugo čitanje)
4.3.Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju( prvo i drugo čitanje)-vidjeti na web stranicama

5. Vlada je donijela svoje akte  temeljem Zakona o Vladi RH i ovlaštenja iz posebnih zakona

5.1. Odluka o financiranju nabave udžbenika i drugih nastavnih sredstava za učenike osnovnih i srednjih škola i međumjesnog prijevoza za učenike srednjih škola u školskoj godini 2009./2010.

Udžbenici i druga nastavna sredstva za učenike osnovnih i srednjih škola financirat će se za školsku godinu 2009./2010. sukladno kriterijima propisanim člankom 57. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i  članova njihovih obitelji (NN 174/04, 92/05,  2/07, 107/07 i 65/09), kao i sukladno  članku 77.g Zakona o socijalnoj skrbi (NN73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06 i 79/09) korisnicima prava na stalnu pomoć i korisnicima prava na skrb izvan vlastite obitelji kojima je smještaj osiguran u udomiteljskoj obitelji, a polaznici su osnovne ili srednje škole.

U školskoj godini 2009./2010. financirat će se međumjesni prijevoz učenicima srednjih škola koji ostvaruju pravo na besplatne udžbenike u skladu s prethodnom točkom I. ove Odluke.  Za provedbu ove Odluke zadužuju se Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.

Odluka je stupila na snagu danom donošenja- 24. 07.2009., a objavit  će se u Narodnim novinama.

5.2. Zaključak o uvođenju sustava središnje nabave za tijela državne uprave

Vlada je donijela Zaključak o osnivanju tijela za javnu nabavu i uvođenje sustava središnje nabave prihvaćajući prijedlog  Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva o uvođenju sustava središnje nabave za tijela državne uprave (ministarstva, središnji državni uredi Vlade Republike Hrvatske, državne upravne organizacije) i zadužila navedeno Ministarstvo za koordinaciju svih aktivnosti potrebnih za osnivanje središnjeg tijela za nabavu i uvođenje sustava središnje nabave i izradu i predlaganje kataloga robe, radova i usluga (nabavnih kategorija) nabavu kojih će provoditi središnje tijelo za javnu nabavu u roku od 30 dana.

Vlada je donijela Zaključak o osnivanju tijela za javnu nabavu i uvođenje sustava središnje nabave prihvaćajući prijedlog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva o uvođenju sustava središnje nabave za tijela državne uprave (ministarstva, središnji državni uredi Vlade Republike Hrvatske, državne upravne organizacije) i zadužila navedeno Ministarstvo za koordinaciju svih aktivnosti potrebnih za osnivanje središnjeg tijela za nabavu i uvođenje sustava središnje nabave i izradu i predlaganje kataloga robe, radova i usluga (nabavnih kategorija) nabavu kojih će provoditi središnje tijelo za javnu nabavu u roku od 30 dana.

Maja – predlaže JLPRS - konzultacije s nadležnim Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva kako bi JLPRS donijele svoje  zaključke radi racionalizacije javne nabave i to :1. o uključivanju JLPRS u središnje tijelo na razini države kako bi se osigurala primjena članka 5. Zakona o javnoj nabavi.2. o osnivanju ustroja središnjeg tijela na razini svake županije, grada, općine i Grada Zagreba  kako bi se osigurala primjena članka 5. Zakona o javnoj nabavi.

5.3.Zaključak u vezi s poduzimanjem mjera za poboljšanje likvidnosti trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu  kojim se članovi nadzornih odbora koji predstavljaju državu u trgovačkim društvima u većinskom državnom vlasništvu da,  do 10. kolovoza 2009. godine, zajedno s upravama navedenih trgovačkih društava, zadužuju da izrade detaljan plan mjera za poboljšanje likvidnosti, kako bi se postiglo da se plaćanja dospjelih obveza trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu izvrše najkasnije u roku od 60 dana.
 3.1. Prijedlog zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, - primjena od 1.08. 2009. do 31.12. 2010.
U prijedlogu zakona stoji da će se -Donošenjem i primjenom ovoga Zakona posebnim porezom na plaće i mirovine, kao i neusklađivanjem mirovina, u 2009. i 2010. godini ostvariti dodatni prihodi Državnog proračuna od oko 2 milijarde i 120 milijuna kuna, uz istodobno smanjivanje rashoda Državnog proračuna od oko 630 milijuna kuna. 
 
Zakonom se određuje poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke za razdoblje od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. prosinca 2010. godine i  obustava usklađivanja mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010. godine.
Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke prihod je Državnog proračuna.  
 
OBVEZNIK OBRAČUNA I PLAĆANJA  - Obveznik obračunavanja, obustavljanja i plaćanja posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke je isplatitelj plaća, mirovina i drugih primitaka. 

POREZNA OSNOVICA - 
 
Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke rezidenata plaća se na: 
 1. primitke od nesamostalnog rada (plaću i mirovinu) prema Zakonu o porezu na dohodak,
2. primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak,
3. mirovine na koje se prema Zakonu o porezu na dohodak ne plaća porez na dohodak.
 
U smislu ovoga Zakona:
1.         primicima od kojih se obračunava i plaća poseban porez na plaće  smatraju se primici iz st. 1. toč.1. ovoga  čl. umanjeni za izdatke uplaćenih doprinosa iz primitka, uplaćene porezno priznate premije osiguranja, predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak;
2.         primicima od kojih se obračunava i plaća poseban porez na mirovine smatraju se primici iz st.1. toč. 1. ovoga čl. umanjeni za izdatke uplaćenih doprinosa iz primitka, uplaćene porezno priznate premije osiguranja, predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak;
3.         primicima od kojih se obračunava i plaća poseban porez na druge primitke smatraju se primici iz st. 1. toč.2. ovoga čl. umanjeni za izdatke uplaćenih doprinosa iz primitka, predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak. 
4.         primicima od kojih se obračunava i plaća poseban porez na mirovine smatraju se i isplaćene mirovine iz st.1. toč.3. ovog članka. 
 
Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke obračunava se i plaća od primitaka iz s.2. do 5., ovoga čl.prije obustava na plaću i na mirovinu.
 
POREZNA STOPA
 
Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke plaća se:
1.  po stopi od 2% na ukupni iznos plaće, mirovine i drugog primitka iz članka 4. stavaka 2. do 6. ovoga Zakona ako je iznos veći od 3.000,00 kuna, a manji od 6.000,00 kuna ukupno u tijeku jednog mjeseca,
2.  po stopi od 4% na ukupni iznos plaće, mirovine i drugog primitka iz čl.4. st.2. do 6. ovoga Zakona ako je iznos veći od 6.000,00 kuna ukupno  u tijeku jednog mjeseca.
Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke  iz st.1. ovoga čl.ne plaća se na isplate plaća po sudskim presudama i isplate mirovina za protekla porezna razdoblja, sukladno poreznim propisima, neovisno o iznosu.
     
NAČIN PLAĆANJA POREZA 

Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke plaća se istodobno sa isplatom plaće, mirovine i drugih primitaka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. 

Iznimno Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje može posebni porez na mirovine uplatiti do kraja mjeseca u kojem je mirovina isplaćena.

Isplatitelj je obvezan poseban porez na plaće, mirovine i druge  primitke uplatiti na poseban račun sukladno posebnom propisu.
 
RAZDOBLJE OBRAČUNA

Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke prema ovom Zakonu obračunava se i plaća na sve plaće, mirovine i druge primitke isplaćene u razdoblju od dana stupanja na snagu ovog Zakona do 31. prosinca 2010.  godine. 
IZVJEŠĆIVANJE - Isplatitelji plaće, mirovine i drugih primitaka obvezni su o tim isplaćenim primicima i uplaćenom posebnom porezu podnositi Poreznoj upravi propisano izvješće i to do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec. 

Ovlašćuje se ministar financija da pravilnikom podrobnije propiše način provedbe ovoga Zakona te  sadržaj i oblik izvješća iz st.1. ovog članka. 

Pravilnik će ministar financija donijeti  u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 
 
NADZOR -Nadzor nad primjenom ovog Zakona obavlja Ministarstvo financija  -  Porezna uprava i Financijska policija. 
PRIMJENA DRUGIH PROPISA  -Na postupak pravne zaštite, obnovu postupka, zastaru, obračunavanje, naplatu posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke te vođenje prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona. 
 
PREKRŠAJNE ODREDBE 

Novčanom kaznom od 20.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit  će se za prekršaj pravna osoba: 1.   ako u propisanom roku iz čl. 6. Zakona ne uplati poseban porez na plaću, mirovinu i drugi primitak;2.  ako u propisanom roku ne dostavi propisano izvješće iz čl. 8. Zakona.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz st. 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi.  
Novčanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:  1.  ako u propisanom roku iz č. 6. Zakona ne uplati poseban porez na plaću, mirovinu i drugi primitak, 2.  ako u propisanom roku ne dostavi propisano izvješće iz čl. 8.Zakona.

ZAVRŠNE ODREDBE 
U razdoblju važenja ovoga Zakona ne primjenjuje se odredba članka 5. stavak 5., a odredbe članka 81. stavak 2. i 3. i članka 86. Zakona o mirovinskom osiguranju («Narodne novine», br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08) ne primjenjuju se od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010. godine. 
 
Zakon stupa na snagu danom objave u NN i ostaje na snazi do 31. prosinca 2010. godine, s tim što odredba članka 1. stavka 2.  ovog Zakona stupa na snagu 1. siječnja 2010. godine. 
 
NAPOMENE UZ ZAKON

Posebni porez plaća se na plaću, mirovinu i/ili drugi primitak. 

Treba naglasiti da u smislu ovoga Zakona, plaća, mirovina ili drugi primitak jesu primici određeni prema Zakonu o porezu na dohodak. Porezna osnovica jest „neto“ primitak, dakle primitak (plaća, mirovina, drugi primitak) nakon umanjenja za  izdatke doprinosa za  obvezna osiguranja iz primitka, uplaćene porezno priznate premije osiguranja, predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak.  Posebni porez plaća se na iznos „neto“ primitka prije svih obustava iz primitka. Ovom posebnom porezu podliježu i mirovine koje prema Zakonu o porezu na dohodak, ne podliježu oporezivanju.
 
Isplaćeni primici do 3.000,00 kuna („neto“ primici) ne podliježu posebnom porezu. U slučaju isplate više primitaka po istom izvoru (plaća ili mirovina ili drugi primitak) od strane istog isplatitelja u tijeku jednog mjeseca, poseban porez plaća se kad iznos primitaka prelazi 3.000,00 kuna ukupno u tijeku jednog mjeseca. 
 
Poreznom stopom od 2% oporezuju plaće, mirovine i drugi primici čiji su iznosi veći od 3.000,00 kuna, a manji od 6.000,00 kuna ukupno u tijeku jednog mjeseca, na ukupan iznos tih plaća, mirovina i drugih primitaka, a da se plaće, mirovine i drugi primici čiji su iznosi veći od 6.000,00 kuna oporezuju stopom od 4% ukupno u tijeku jednoga mjeseca, na ukupan iznos tih plaća, mirovina i drugih primitaka.  
 
Poseban porez ne plaća se na primitke od nesamostalnog rada (plaću) koji se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak isplaćuju po sudskim presudama te na mirovine koje se, prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, isplaćuju za protekla porezna razdoblja.
 
Treba naglasiti da se neće primjenjivati odredbe članka 81. st. 2. i 3. i članak 86. Zakona o mirovinskom osiguranju kojima je uređena obveza usklađivanja mirovina svakih šest mjeseci propisano je mirovanje ovih odredaba u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010. godine u kojem razdoblju se mirovine neće usklađivati. 
 
3.3.Prijedlog zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta-

Primjena od 1.8.09-31.12.2010.

Zakon predlaže ostvarivanje prava na potpore za očuvanje radnih mjesta skraćivanjem punog radnog vremena do 32 sata, s tim da se  pod plaćom radnika podrazumijeva plaća u neto iznosu.
 
Pravo na potporu  imaju trgovačka društva i fizičke osobe koje zapošljavaju radnike;
 
Potporu može koristiti poslodavac u visini:
 1. razlike između iznosa doprinosa iz plaće i na plaću radnika prije skraćenja radnog vremena i iznosa doprinosa iz plaće i na plaću radnika poslije skraćenja radnog vremena, a najviše do 20% ukupnog iznosa doprinosa iz plaće i na plaću radnika prije skraćivanja radnog vremena;
2.  razlike između plaće radnika umanjene za poreze i doprinose za obvezna osiguranja prema posebnom propisu prije skraćenja radnog vremena i nakon skraćenja radnog vremena, od 10% te razlike, odnosno 13% te razlike, ako radnik uzdržava dijete. Poslodavac koji je skratio radno vrijeme za radnike kojima isplaćuje minimalnu plaću prema posebnom propisu, također može koristiti potporu.
 -          Pravo na potporu ima poslodavac koji:1. u 2007 nije imao gubitak;2. u drugom polugodištu 2008. godine odnosno prethodnom polugodištu 2009. godine ima gubitak u poslovanju, koji nije nastao u razdoblju do 31. srpnja 2008. godine i 3. izradio je program za očuvanje radnih mjesta skraćivanjem radnog vremena;4. prije podnošenja zahtjeva za dodjelu potpore nema nepodmirenih obveza za obvezne doprinose prema posebnom propisu.
  -         Potpora se koristi za sve svoje radnike ili za radnike one organizacijske jedinice, za koju se, prema ovom Zakonu, skraćuje radno vrijeme. 
-           Zahtjev za dodjelu potpore poslodavac podnosi se Zavoda za zaposšljavanje prema sjedištu poslodavca ili sjedištu organizacijske jedinice za koju se traži potpora, najkasnije do 30. lipnja 2010. godine uz priloge iz čl.6. zakona.
-           Potporu  poslodavac može koristiti za razdoblje skraćenog radnog vremena u trajanju od najduže 3 mjeseca, nakon toga podnosi novi zahtjev pa tako ukupno razdoblje korištenja potpora ne može biti duže od šest mjeseci.
            Ispunjavanje uvjeta za dodjelu potpora sukladno ovom Zakonu utvrđuje Zavod za zapošljavanje najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva nakon čega s poslodavcem sklapa ugovor o dodjeli potpore kojim se uređuju se međusobni odnosi, prava, obveze s tim da je poslodavac dužan pri potpisivanju ugovora Zavodu predati odgovarajući instrument osiguranja tražbine, a u vremenu korištenja potpore poslodavac  je Zavodu, na njegov zahtjev, dužan dostaviti podatke o broju radnika koji su kod njega zaposleni i kojima isplaćuje plaću
-           Poslodavac je Zavodu dužan mjesečno dostavljati popis radnika i obračun traženog iznosa potpore za svakog radnika, te datum dospijeća isplate plaće radnicima,a  Zavod je dužan po primitku podataka potporu poslodavcu isplatiti najkasnije do dana dospijeća isplate plaće radnicima. 
-          Potpore Zavod poslodavcu isplaćuje na teret sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske.
-           Primljenu potporu iz članka 3. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, poslodavac je dužan uplatiti u Državni proračun RH prema propisima o obveznim doprinosima, a primljenu potporu pri isplati plaće isplatiti radniku. 
-           Poslodavac koji koristi potpore u razdoblju korištenja potpore, dužan je:
1) radnicima redovito isplaćivati plaću, i
2) podmirivati obvezne doprinose prema posebnom propisu, i 
3) zadržati isti broj radnika kojima je isplaćivao plaću na dan podnošenja zahtjeva.
-           Poslodavac koji koristi potpore za razdoblje korištenja potpore ne smije:
1)  zapošljavati radnike na radna mjesta za koja je radno vrijeme skraćeno sukladno
ovom Zakonu, 2) odrediti prekovremeni rad radnicima, 3) koristiti rad ustupljenih radnika odnosno povremeni rad učenika i studenata, 4) članovima upravnih odnosno nadzornih tijela poslodavca odnosno osobama koje obavljaju upravljačke ili nadzorne poslove poslodavca, isplaćivati nagrade, bonuse, stimulacije, niti druga davanja u naravi ili novcu.  Poslodavac koji koristi potpore za radnike jedne organizacijske jedinice, a ima potrebu novog zapošljavanja u drugim organizacijskim jedinicama za koje ne koristi potporu, dužan je o toj potrebi obavijestiti radnike za koje prima potporu i ponuditi im obavljanje tih poslova.  
-           Nadzor nad provedbom ovoga Zakona kojim je uređeno zapošljavanje, broj radnika i radno vrijeme, obavlja tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, a nadzor nad provedbom ovoga Zakona kojim se uređuje isplata plaća i uplata obveznih doprinosa prema posebnom propisu, obavlja tijelo državne uprave nadležno za financijske poslove.   
-           Postupanje poslodavca protivno odredbama ovoga Zakona, osnova je za raskid ugovora obvezu vraćanja odobrenih i isplaćenih potpora pokretanjem postupka prisilne ovrhe temeljem instrumenta osiguranja tražbine.
 -          Novčanom kaznom od 100.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit  će se za prekršaj
poslodavac pravna osoba, a  sa 20.000,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe .
-           U razdoblju primjene ovoga Zakona, za radnike za koje se koristi potpora, ne primjenjuje se odredba članka 7.a Zakona o radu NN 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04 i 68/05 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske). 

3.7. Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o doprinosima

Zakon stupa na snagu s danom objave u Narodnim novinama.Zakonom se mijenja odredba članka 78. Zakona o doprinosima te se, za izračun iznosa mjesečne osnovice za obračun doprinosa za osiguranike po osnovi samostalnih djelatnosti – samostalne umjetnike, umjesto koeficijenta 1,2 propisuje koeficijent 0,8.  Ujedno daje se ovlast ministru financija za donošenje Naredbe o izmjenama Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009. (NN 2/09) i time propisati iznos mjesečne osnovice za obračun doprinosa u kunama i to za razdoblje u osiguranju od dana stupanja na snagu Zakona do isteka 2009. godine.  
 
POSEBNO ISTIČEMO  PRIJEDLOG ZAKONA O PLAĆAMA U LOKALNOJ  I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI IAKO IDE U REDOVNU PROCEDURU KAKO BISTE MOGLI BITI INFORMIRANI I DJELOVATI 
 
4.1. Prijedlog zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (prvo čitanje)
 Osnovna pitanja koja se uređuju ovim zakonom jesu: 
 -  mjerila za plaće za određivanje plaće i naknade župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika 
-  plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama JLPRS
-  način obračuna plaća u JLPRS 
-  visina osnovice za obračun plaće 
-  rasponi koeficijenata za obračun plaće 
-  ovlast za donošenje odluke o visini koeficijenata za obračun plaće župana,
gradonačelnika i općinskih načelnika te njihovih zamjenika
-  ovlast za donošenje odluke o  visini koeficijenata za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i  službama JLPRS
-  plaće u prijelaznom razdoblju, od stupanja na snagu ovoga Zakona do stupanja na snagu odluka predstavničkih tijela JLPRS o visini koeficijenata za obračun plaća pojedinih nositelja dužnosti odnosno pojedinih radnih mjesta službenika i namještenika 
-  u odnosu na službenike i namještenike u upravnim odjelima i službama JLPRS prestanak važenja odredaba  članaka 108. do 112. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (NN 27/2001) i odredbe odluka i drugih općih akata, kolektivnih ugovora i drugih sporazuma, kojima su propisana mjerila za određivanje plaća i naknada u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. 

PREDMET ZAKONA
 
Zakonom se propisuju mjerila za određivanje plaća i naknada župana,
gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika kao i plaća službenika i
namještenika u upravnim odjelima i  službama JLPRS radi ujednačavanja plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi s plaćama u državnoj službi i javnim službama. 
 
PLAĆE I NAKNADE ŽUPANA, GRADONAČELNIKA I OPĆINSKIH NAČELNIKA I NJIHOVIH ZAMJENIKA

Plaću župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika  čini umnožak koeficijenta i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20%.
 
Kao osnovica za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika primjenjuje se osnovica za obračun državnih dužnosnika.

Osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika utvrđuje se u visini od 4.630,14 kuna bruto i primjenjuje se od 1. kolovoza 2009. godine, počevši s plaćom za mjesec kolovoz 2009. godine, koja će biti isplaćena u mjesecu rujnu 2009. godine.( NN 83/09)
 
Koeficijente za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika određuje odlukom predstavničko tijelo JLPRS u kojoj obnašaju dužnost.
Koeficijenti za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika mogu se odrediti unutar raspona koeficijenata:
1. gradonačelnik Grada Zagreba  5,50 do 6,00
2. župani  4,00 do 5,50
3. gradonačelnici velikih gradova i gradova sjedišta županija   3,00 do 5,00
4. gradonačelnici (ostali)  2,00 do 4,00
5. općinski načelnici   1,50 do 3,00

Koeficijenti za obračun plaće zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika i zamjenika općinskih načelnika mogu iznositi najviše do  80% koeficijenta župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika čiji su zamjenici. 

Naknade za rad zamjenika župana, gradonačelnika i njihovih zamjenika te općinskih načelnika i njihovih zamjenika, koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa, mogu iznositi najviše do 50% umnoška koeficijenta za obračun plaće odgovarajućeg nositelja dužnosti koji dužnost obavlja profesionalno i osnovice za obračun plaće.  Odluku o visini naknade za  rad iz stavka 1. ovoga  članka donosi predstavničko tijelo JLPRS. 
 
Pojedinačna rješenja o visini plaće, odnosno naknade za  rad župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika utvrđena prema odredbama ovoga Zakona, donosi upravno tijelo nadležno za kadrovske poslove u JLPRS.
 
PLAĆE SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA 
 
Plaću službenika, odnosno namještenika u upravnim odjelima i službama JLPRS  čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik, odnosno namještenik raspoređen i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
 
Kao osnovica za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama JLPRS primjenjuje se osnovica za obračun plaće državnih službenika i namještenika.

Osnovica za obračun plaće za državne službenike i namještenike utvrđuje se u visini od 5.108,84 kune bruto i primjenjuje se od 1. travnja 2009. godine, počevši s plaćom za mjesec travanj 2009. godine koja će biti isplaćena u mjesecu svibnju 2009. godine.(NN 40/09)
 
Koeficijente za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama JLPRS određuje odlukom predstavničko tijelo JLPRS. 
Koeficijenti za obračun plaće službenika i namještenika mogu se odrediti unutar raspona koeficijenata: 
a) radna mjesta I. vrste 
1. pročelnik upravnog odjela ili službe u Gradu Zagrebu  2,50 do 3,00
2. pročelnik upravnog odjela ili službe u županiji   2,00 do 2,50
3. pročelnik upravnog odjela ili službe u velikom gradu 
 i gradu sjedištu županije   1,90 do 2,30
4. pročelnik upravnog odjela ili službe u gradu (ostali)  1,70 do 2,00
5. viši unutarnji revizor  
    unutarnji revizor   1,60 do 1,90
6. pročelnik upravnog odjela ili službe u općini 
    radna mjesta na kojima se upravlja ustrojstvenom 
 jedinicom u upravnom odjelu ili službi Grada Zagreba  1,40 do 1,80
7. radna mjesta na kojima se upravlja ustrojstvenom
 jedinicom u upravnom odjelu ili službi  1,30 do 1,60
8. upravni savjetnik
    stručni savjetnik 
    informatički savjetnik  1,20 do 1,50
9. pomoćni unutarnji revizor
   samostalni upravni referent
   stručni suradnik
   informatički suradnik
   ostala radna mjesta I. vrste  1,10 do1,30
b) radna mjesta II. vrste 
1. radna mjesta na kojima se upravlja ustrojstvenom
 jedinicom u upravnom odjelu ili službi  1,00 do 1,15
2. viši upravni referent 
    viši stručni referent
    viši informatički referent
    ostala radna mjesta II. vrste  0,90 do 1,05
c) radna mjesta III. vrste 
1. radna mjesta na kojima se upravlja ustrojstvenom
 jedinicom u upravnom odjelu ili službi  0,85 do 1,00
2. ostala radna mjesta III. vrste  0,65 do 0,90
d) radna mjesta IV. vrste 
1. radna mjesta namještenika IV. vrste  0,60 do 0,70

Vježbenik za vrijeme trajanja vježbeničkog staža ima pravo na 85% plaće poslova radnog mjesta najniže složenosti njegove stručne spreme.
 
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
 
Najkasnije u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona predstavničko tijelo JLPRS donijet će: 
-  odluku kojom se određuju koeficijenti za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, 
-  odluku kojom se određuju naknade za rad zamjenika župana, te naknade za rad gradonačelnika i njihovih zamjenika te općinskih načelnika i njihovih zamjenika, koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa, 
-  odluku kojom se određuju koeficijenti za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama JLPRS. 

NAPOMENE UZ PRIJEDLOG ZAKONA
 
Treba naglasiti da će se Prijedlog zakona propisuje da će se do stupanja na snagu odluka kojim  će predstavničko tijelo JLPRS utvrditi koeficijente za obračun plaća sukladno ovom Zakonu, za obračun plaća u JLPRS primjenjivat  će se najniži koeficijenti propisani ovim Zakonom za odgovarajuće nositelje dužnosti odnosno odgovarajuća radna mjesta službenika i namještenika.
 
Do stupanja na snagu odluke kojom će se odrediti naknade za rad zamjenika župana, gradonačelnika i njihovih zamjenika te općinskih načelnika i njihovih zamjenika, koji dužnost ne obnašaju profesionalno, naknade za njihov rad iznosit će 50% umnoška koeficijenta za obračun plaće odgovarajućeg nositelja dužnosti koji dužnost obnaša profesionalno i osnovice za obračun plaće.
 
Treba naglasiti da Prijedlog zakona propisuje da danom stupanja na snagu ovoga Zakona u odnosu na službenike i namještenike u upravnim odjelima i službama JLPRS prestaju važiti odredbe  članaka 108. do 112. Zakona o državnim  službenicima i namještenicima (NN 27/2001). 

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe odluka i drugih općih Akata JLPRS, kolektivnih ugovora i drugih sporazuma, kojima su propisana mjerila za određivanje plaća i naknada u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. 

 
Maja Lukeš-Petrović , dipl. politolog i dipl.pravnik


Isprintajte stranicu