Vlada RH je u sabor uputila prijedlog rebalansa državnog proračuna za 2018.


Objavljeno 19.11.2018.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 9.11. o.g. usvojila je više zakonskih prijedloga plansko- financijskih dokumenata za 2018. i za sljedeće trogodišnje proračunsko razdoblje 2019.-2021.[1] za državnu razinu i uputila ih u Hrvatski sabor na razmatranje i usvajanje na sjednicama zakazanim za razdoblje od 14. 11. - 30. 11. i od 5.12.-14. 12. o.g. Kako je prema utvrđenom dnevnom redu saborskih sjednica zaključeno da se najprije razmatra tzv. paket poreznih zakona, a zatim i prijedlog rebalansa Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018., to u nastavku dajemo najznačajnije odrednice iz Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2018. (u tekstu dalje Rebalans za 2018.)
 
Makroekonomski trendovi - međugodišnji rast gospodarstva i BDP 2,7%, inflacije od 1,6% pozitivno su utjecali i na kretanja poreznih prihoda i doprinosa koji su u odnosu na prvobitni plan povećani za 2,7 mlrd.kn., a najznačajnije su smanjeni prihodi od pomoći i to za 2,6 mlrd.kn. Vidljivo je da je iz porezne reforme proizašlo porezno rasterećenja za 3,6 mlrd.kn., povećanje raspoloživog dohotka stanovništva i rasterećenje gospodarstva, povećanje osobne potrošnje, zaposlenosti, investicija te povećanje prihoda državnog proračuna. Prema ostvarenju prihoda i dosadašnje dinamike izvršavanja državnog proračuna i očekivanja do kraja godine te događaja koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme izrade državnog proračuna utvrđeno je da Rebalans 2018. neće povećati razinu rashoda koji utječu na visinu proračunskog manjka. Međutim ocijenjeno je da kod nekih stavki treba provesti preraspodjele. Naime uštede su ostvarene na svim kategorijama rashoda (osim kod rashoda za zaposlene, subvencija i pomoći) , a utvrđeno je da najviše treba povećati jamstvenu pričuvu zbog aktiviranja državnih jamstava za društva iz Uljanik Grupe, za podmirenje dospjelih obveza u zdravstvenom sektoru, te troškova sudskih sporova. Prema provedenim analizama usvajanje ovog Rebalansa za 2018. manjak državnog proračuna (prema nacionalnoj metodologiji) iznosit će 0,7% BDP-a, a opće države 0,1% BDP-a, a (prema metodologiji ESA 2010), planirani manjak općeg proračuna iznosit će 2 mlrd.kn ili 0,5 % BDP-a, dok će udio javnog duga biti 74,6% BDP-a.
 
Rebalansom za 2018. ukupni prihodi Državnog proračuna za 2018. planirani su u iznosu 129,2 mlrd.kn. i veći su za 144 mil.kn., što je rezultat bržeg rasta poreznih prihoda i doprinosa koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 2,7 mlrd.kn. U okviru ukupnih prihoda prihodi poslovanja planirani su u iznosu od 128,5 mlrd.kn i veći su za 243 mil.kn, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine planirani sa 701 mil.kn i manji su za 99 mil.kn.. U odnosu na prvobitni plan veći su sljedeći prihodi i tood poreza za 2,1 mlrd. kn. (novi plan 77,4 mlrd.kn.), od poreza na dohodak plan svega 20,4 mil.kn., što je rezultat primjene novog Zakona o financiranju JLPRS prema kojem ovi prihodi u cijelosti pripadaju JLPRS[2]od poreza na dobit za 104 mil.kn. (novi plan 8,4 mlrd.kn.) zbog veće uplate predujmova; od poreza na dodanu vrijednost za 1,5 mlrd. kn.(novi plan 51,4 mlrd.kn ,od posebnih poreza i trošarina za 407 mil.kn ( novi plan 15,8 mlrd.kn.); od doprinosa za 638 mil.kn (novi plan 24,9 mlrd.kn.); od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada za 673 mil.kn. (novi plan 4,4 mlrd.kn.) te namjenski prihodi korisnika( od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga i od donacija) za 37 mil.kn. (novi plan 1,5 mlrd.kn). U odnosu na prvobitni plan manji su slijedeći prihodi i to : od pomoći (za 2,6 mlrd.kn). novi plan 11,2 mlrd.kn. u čemu se 98% odnosi na prihode od pomoći međunarodnih organizacija i institucija i tijela EU); prihodi od imovine manji su za 434 mil.kn. (novi plan 2,2mlrd.kn.), zbog manje uplate prihoda od dobiti trgovačkih društava u javnom sektoru i manje uplate prihoda po osnovi koncesija; prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a temeljem ugovornih obveza manji su za 94 mil.kn. (novi plan 6,4 mlrd.kn.) ;prihodi od kazni, upravnih mjera i ostalih prihoda manji su za 42 mil.kn. (novi plan 531,9 mil.kn.); dok su prihodi od prodaje nefinancijske imovine manji za 99 mil.kn (novi plan 700,9 mil.kn). Najvećim dijelom to su prihodi od prodaje građevinskih objekata, dok se ostali dio odnosi na prihode od prodaje zemljišta, prijevoznih sredstava, postrojenja i opreme te prihode od prodaje zaliha. Ovim rebalansom rashodi Državnog proračuna za 2018. smanjuju se sa 133,3 mlrd.kn. na 131,7 mlrd.kn, odnosno za 1,6 mlrd.kn. Treba naglasiti da se smanjuju rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države, a uključuju vlastite prihode, prihode za posebne namjene, pomoći i donacije. Naime, budući da se navedeni prihodi troše do visine uplaćenih sredstava to je bilo potrebno izvršiti određena usklađivanja. Tablični prikaz rashoda po ekonomskoj klasifikaciji pokazuje da su ukupni rashodi poslovanja smanjeni za 1,3 mlrd.kn. te sada iznose 128,0 mlrd.kn., a rashodi za nabavu nefinancijske imovine smanjeni su za 305 mil.kn. i iznose 3,7 mlrd.kn. U okviru navedenog povećani su sljedeći rashodi i torashodi za zaposlene za 232 mil.kn. zbog primjene kolektivnih ugovora i promjene koeficijenata za zaposlenike u školstvu, kulturi, socijalnoj skrbi, policiji i vanjskim poslovima od polovine 2018. koji su sada planirani sa 28,3 mlrd.kn.; materijalni rashodi koji su veći za 189 mil.kn. zbog povećanja ovih rashoda ustanova u zdravstvu koji se financiraju na temelju ugovornih odnosa iz prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i rashoda Hrvatskog centra za razminiranje financiranih iz namjenskih prihoda; subvencije veće su za 114 mil.kn. zbog povećanih izdvajanja za mjere ruralnog razvoja, za mjere aktivne politike zapošljavanje i za poticanje željezničkog putničkog prijevoza te su sada planirane 6,7 mlrd.kn. Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade veće su za 5,5 mil. kn. i iznose 47,8 mlrd.kn. s tim da su provedene preraspodjele - osigurana su dodatna sredstva : za usklađivanje mirovina od 1.7.2018. (269 mil.kn.), za dodatni porodiljni dopust (92,9 mil.kn.), za doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu (104,5 mil.kn.) kao i dodatna sredstva za provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita kojim je od srpnja o.g. omogućena objava javnih poziva za subvencioniranje kredita za kupnju stana ili kuće, odnosno izgradnju kuće. Za razliku od navedenog, ovim su rebalansom za 2018. smanjeni su slijedeći rashodi i to: financijski rashodi smanjeni su za 530 mil.kn. zbog manjeg manjka državnog proračuna od prvotno planiranog i povoljnijih uvjeta troškova zaduživanja na financijskim tržištima; pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna smanjene su za 643 mil.kn. i sada iznose 15,8 mlrd.kn. To je posljedica smanjenja rashoda koji se financiraju iz EU izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države u iznosu od 1,1 mlrd. kn. prvenstveno zbog dugotrajnih postupaka nabave .Rebalansom je planirano povećanje ove kategorije rashoda financiranih iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u iznosu od 498,3 mil.kn i to : za dospjele obveze državnih i županijskih bolnica (305,3 mil.kn.) i transfer HZZO-u za naknade za bolovanja (100,0 mil.kn.), za županijske uprave za ceste (100,0 mil.kn.), za Fond za sufinanciranje EU projekta (76,9 mil.kn.) i razvoj potpomognutih područja (36,2 mil.kn.), te za razvojni projekt za područje Slavonije, Baranje i Srijema (60,3 mil.kn.). Unutar ovih izvora istodobno su smanjena izdvajanja za doprinos Republike Hrvatske Europskoj uniji u iznosu od 229,3 mil.kn. Ostali rashodi smanjeni su za 680 mil.kn. i sada iznose 6,9 mlrd.kn., s tim da su većinom smanjeni na EU izvorima koji ne utječu na rezultat proračuna opće države.
 
Iz tabličnog prikaza rashoda po funkcijskoj klasifikaciji proizlazi smanjenje rashoda za 1,6 mlrd.kn, zbog ukupnog smanjenja u iznosu od 3,1 mlrd.kn. i to najvećim dijelom za: ekonomske poslove (1,2 mlrd.kn.) zbog sporije dinamike izvršavanja u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i smanjenih izdvajanja za mjere ruralnog razvoja, zatim za opće javne usluge (1 mlrd.kn.), a najvećim dijelom na ime kamata za primljene kredite i zajmove i doprinosa RH proračunu Europske unije. Međutim istodobno su znatno povećana izdvajanja za i to najvećim dijelom za javni red i sigurnost (661 mil.kn.), zdravstvo (429 mil.kn.) i obrazovanje (323 mil.kn.). Iz tabličnog prikaza rashoda po izvorima financiranjarashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države (izvora 1 Opći prihodi i primici, 2 Doprinosi za obvezna osiguranja i 8 Namjenski primici od zaduživanja) ostaju na istoj razinidok se smanjenje u iznosu od 1,6 mlrd.kn. odnosi na rashode koji se financiraju iz ostalih izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države, a uključuju vlastite prihode, prihode za posebne namjene, pomoći i donacije. Zaključno na osnovi ukupno planiranih prihoda državnog proračuna od 129,2 mlrd.kn. i ukupno planiranih rashoda od 131,7 mlrd.kn., manjak za 2018. po predloženom Rebalansu iznosio bi 2,6 mlrd.kn. ili 0,7% BDP –a što predstavlja smanjenje od 1,8 mlrd.kn. ili 0,5 postotnih bodova BDP-a. 

Priredila Maja Lukeš-Petrović
 
[2] U siječnju 2018.u državni proračun uplaćeno je 20,4 mil.kn. prihoda od poreza na dohodak od kamata na štednju, koje su obračunate do 31. 12.2017.što je dio prihoda državnog proračuna za 2017.Međutim zbog tehnike platnog prometa ta sredstva su evidentirana 2. i 3. 1. 2018. pa je ovim rebalansom prihod uključen u prihode 2017. godine


Isprintajte stranicu