Uskoro stupa na snagu novi zakon o plaćama u JLP(R)S


 

 

ZAKON O PLAĆAMA U LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI 

Hrvatski sabor na sjednici 19. veljače 2010. godine usvojio je Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Zakon je usvojen nakon široke rasprave i aktivnosti ne samo zastupnika već i  predstavnika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH , predstavnika Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova i Udruge općina u Republici Hrvatskoj koji su se očitovali na više varijanti prijedloga zakona podnošenjem svojih prijedloga i primjedbi od kojih je određeni/manji dio i prihvaćen te prihvaćanjem amandmana Vlade RH na Konačni prijedlog zakona.

 
Zakon je objavljen u Narodnim novinama broj 28. od 03.03 2010. a prema članku 27. stupa na snagu osmoga dana od dana objave tj. od 11. 03. 2010. od kada teku svi rokovi za radnje koje moraju poduzeti nadležna tijela u općinama, gradovima i županijama.
 
Iako zakon ima privremeni karakter - do donošenja zakona koji će na jedinstveni način urediti plaće u državnoj službi, javnim službama i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi on će izazvati promjene u JLPRS.
 
Usvojeni Zakon razlikuje se u odnosu na tekst Konačni prijedlog zakona o kojem smo dali osvrt u vrijeme kada je upućen u saborski postupak jer su usvojeni amandmani koji postaju sastavni dio Zakona.
 
Zakonom se propisuju mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama JLPRS.
 
1. PLAĆE I NAKNADE ŽUPANA, GRADONAČELNIKA I OPĆINSKIH NAČELNIKA I NJIHOVIH ZAMJENIKA
 
1.1. Plaću župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika čini umnožak koeficijenta i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, a ukupno najviše za 20%.
 
1.2. Predstavničko tijelo nadležne JLPRS donosi odluku o osnovici i koeficijentima za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika na prijedlog župana, gradonačelnika i općinskog načelnika
 
1.3. Zakonom su propisani maksimalni iznosi plaće dužnosnika (bez dodatka za radni staž) i to tako da plaća određenog dužnosnika ne smije biti veća umnoška koeficijenta i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika prema propisima kojima se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika. (članak 4. Zakona)
 
U nastavku dajemo prikaz visine plaće čelnika Grada Zagreba, županija, gradova i općina
 
1.    plaća gradonačelnika Grada Zagreba (bez uvećanja za radni staž) ne može biti veća od umnoška koeficijenta 7,14 na osnovicu za izračun plaće državnih dužnosnika;
 
2.    plaća župana i plaća gradonačelnika velikog grada i grada sjedišta županije (bez uvećanja za radni staž) ne može biti veća od umnoška koeficijenta 6,42 na osnovicu za izračun plaće državnih dužnosnika;
 
3.    plaća gradonačelnika i općinskog načelnika (bez uvećanja za radni staž) u gradovima i općinama koje imaju preko 10000 stanovnika, ne može biti veća od umnoška koeficijenta 5,27 na osnovicu za izračun plaće državnih dužnosnika;
 
4.    plaća gradonačelnika i općinskog načelnika (bez uvećanja za radni staž)u gradovima i općinama koje imaju od 3001 do 10.000 stanovnika, ne može biti veća od umnoška koeficijenta 4,55 na osnovicu za izračun plaće državnih dužnosnika;
 
5.    plaća gradonačelnika i općinskog načelnika (bez uvećanja za radni staž) u gradovima i općinama koje imaju do 3000 stanovnika, ne može biti veća od umnoška koeficijenta 4,26 na osnovicu za izračun plaće državnih dužnosnika.
 
 
1.4. Koeficijenti za obračun plaće zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika i zamjenika općinskih načelnika (članak 5. Zakona) mogu iznositi najviše do 85% koeficijenta župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika čiji su zamjenici. 
 
1.5. Naknade za rad zamjenika župana, gradonačelnika i njihovih zamjenika te općinskih
načelnika i njihovih zamjenika, koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa, mogu
iznositi najviše do 50% umnoška koeficijenta za obračun plaće odgovarajućeg nositelja
dužnosti koji dužnost obavlja profesionalno i osnovice za obračun plaće. ( članak 6. Zakona)  Kao i kod župana - Odluku o visini naknade za rad donosi predstavničko tijelo JLPRS. 
 
1.6. Rješenje o plaći - Zakonom je propisano (članak 7. Zakona) da pojedinačna rješenja o visini plaće, odnosno naknade za rad župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika utvrđena prema odredbama ovoga Zakona, donosi pročelnik upravnog tijela nadležnog za kadrovske poslove u JLPRS kao i za ostale službenike i namještenike odnosne jedinice. Iako protiv pojedinačnog rješenja žalba nije dopuštena, može se pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave tog rješenja.
 
2. PLAĆE SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA U JLPRS
 
2.1. Plaća službenika, odnosno namještenika u upravnim odjelima i službama JLPRS je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik, odnosno namještenik raspoređen i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.(članak 8. Zakona)
 
2.2. Osnovica za obračun plaće službenika i namještenika
 
Osnovica za obračun plaće službenika i namještenikau upravnim odjelima i službama
JLPRS utvrđuje se kolektivnim ugovorom, a ako nije utvrđena navedenim aktom, utvrđuje je odlukom župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik.(članak 9.Zakona)
 
2.3. Plaća službenika i namještenika
2.3.1. Raspon koeficijenata za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama od 1,00- 6,00.
2.3.2. Predstavničko tijelo - Odluku o visini koeficijenata do navedene razine iz točke 1. donosi predstavničko tijelo na prijedlog župana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika.( članak 10. Zakona)
2.4. Plaća pročelnika
 
Plaća pročelnika upravnog tijela JLPRS bez uvećanja za radni staž ne smije biti veća od od umnoška osnovice i koeficijenta za obračun plaće župana, gradonačelnika ili općinskog načelnika koji svoju dužnost obnaša profesionalno u istoj jedinici ,a tamo gdje čelnik ne obnaša profesionalno dužnost, plaća pročelnika ne smije biti veća od najvećeg dopuštenog iznosa plaće iz članka 4. zakona (gdje su utvrđeni koeficijenti). (članak 11. Zakona)
 
Plaća pročelnika općine, grada odnosno županije iz članka 15. ograničava se na razinu vezanu uz državne službenike što je propisano člankom 16. ovoga zakona.
 
 
2.5. Plaća vježbenika
Za vrijeme trajanja vježbeničkog staža vježbenik ima pravo na 85% plaće poslova radnog
mjesta najniže složenosti njegove stručne spreme.(članak 12.Zakona).
 
2.6. Dodatak za uspješnost u radu
 
2.6.1. Visina dodatka - Za natprosječne rezultate u radu službenici i namještenici mogu biti nagrađeni dodatkom koji godišnje može iznositi najviše 3 plaće odnosnog djelatnika i ne može se ostvarivati kao stalni dodatak uz plaću.
 
2.6.2. Pravilnik o kriterijima- Čelnik JLPRS pravilnikom propisuje kriterije za utvrđivanje natprosječnih rezultata u radu, način isplate dodatka s tim da je obvezan kriterij - ocjena kojom je djelatnik ocijenjen za svoj rad.
 
2.6.3. Masu sredstava za dodatke za uspješnost u radu u pojedinim upravnim odjelima i službama utvrđuje župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik sukladno osiguranim proračunskim sredstvima. (Članak 13. Zakona)
 
Treba naglasiti da masu sredstava za dodatke utvrđuje čelnik JLPRS sukladno osiguranim proračunskim sredstvima, s tim da taj iznos ne ulazi u masu sredstava za plaće nego spada u tzv. „ostale rashode za zaposlene“. 
 
3. PRORAČUNSKA OGRANIČENJA PLAĆA -Članak 14. Zakona
 
3.1. Masa sredstava za plaće zaposlenih u JLPRS ne smije iznositi više od 20% prihoda poslovanja jedinice ostvarenih u prethodnoj godini, umanjenih za prihode:
 
1.         od domaćih i stranih pomoći i donacija, osim pomoći za preuzete državne službenike na temelju posebnog zakona,
2.         iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu te
3.         ostvarene s osnove dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija.
 
3.2. Izračun mase sredstava za plaće
 
Polazeći od članka 14. Zakona ovoga Zakona masa sredstava za plaće za 2010. izračunavala bi se na sljedeći način:
 
1. Ostvareni prihodi poslovanja JLPRS za 2009. Prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu [1] umanjuju se za iznos ostvarenih :
1.domaćih i stranih pomoći - skupina računa 63 – pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države[2], osim pomoći za preuzete državne službenike na temelju posebnog zakona;
2.donacija (podskupina 663 - donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države);
3.prihoda iz posebnih ugovora – to je sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu - osnovni račun 65264 - sufinanciranje cijene usluge, participacije i slično;
4.prihoda s osnove dodatnog udjela u porezu na dohodak za preuzete decentralizirane funkcije (po dodatnim stopama za osnovno i srednje školstvo, zdravstvo, socijalnu skrb i domove za stare i nemoćne te javne vatrogasne postrojbe;
 
5. pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija koje su JLPRS koje su preuzele navedene funkcije (općine i gradovi za JVP, gradovi za osnovno školstvo te županije i Grad Zagreb za sve funkcije ) dobile za navedene funkcije iz točke 4. kao sredstava pomoći izravnanja iz Državnog proračuna RH za 2009. prema Uredbi o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2009. godinu.
 
2. Od iznosa sredstava dobivenog nakon umanjenja za ostvarene prihode iz točaka 1-5. utvrđuje se 20% koliko smije iznositi masa sredstava za plaće svih zaposlenih u JLPRS. To znači navedena masa služi za plaće službenika, namještenika i čelnika te njihovih zamjenika dakle svih zaposlenih u JLPRS.  
 
Proizlazi da se za izračun osnovice kod svih proračuna svih općina, gradova i županija isključuju sve pomoći iz skupine računa 63. osim pomoći za preuzete državne službenike na temelju posebnog zakona. Iz navedene formulacije proizlazi da se pomoći dobivene iz Državnog proračuna RH - sredstva za plaće preuzetih djelatnika temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji ne trebaju izuzeti iz osnovice za utvrđivanje mase kod velikih gradova i županija i drugih gradova koji obavljaju poslove temeljem navedenog Zakona.
 
Iz obrazloženja Konačnog prijedloga proizlazi da se masa plaća zaposlenih u JLPRS odnosi se na masu bruto plaća zaposlenih, odnosno sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu, plaće (u bruto iznosu ) i doprinose na plaće ( s tim da su u plaću uključeni i dodaci na plaću odnosno uvećanja plaće temeljem kolektivnog ugovora i općih akata JLPRS, kao što su dodaci za prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom, blagdanom i sl.
 
Međutim napominjemo kao što je prethodno rečeno da dodaci za natprosječni rad ne ulaze u masu plaća već u „ostale rashode za zaposlene“, ovise o osiguranim proračunskim sredstvima i nisu pod navedenim ograničenjem.
 
3.3. Ograničenje plaća u JLPRS  
 
Bitna razlika u odnosu na tekst koji smo dali u našem Osvrtu na Konačni prijedlog zakona, prije usvajanja ovoga Zakona na Saboru, odnosi se i na članak 15. i 16. Zakona gdje je ugrađen limit udjela tekućih pomoći u prihodima poslovanja JLPRS (preko 10%) koji dovodi do ograničavanja plaće plaća župana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika najviše u iznosu plaće utvrđenom u članku 4. ovoga Zakona umanjenom za 20% , kao i do obveze primjene osnovice i koeficijenata za državne službenike i namještenike na lokalne službenike i namještenike i na pročelnike.
 
Člancima 15. i 16. Zakona propisano je :
 
3.3.1. ograničenje plaća čelnika
 
U JLPRS koje su kao krajnji korisnici u prethodnoj godini ostvarile pomoći iz državnog proračuna, razdjela Ministarstva financija, osim pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija, pomoći Europske unije i pomoći za preuzete državne službenike na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji[3], u kojima iznos tekućih pomoći prelazi 10% prihoda poslovanja jedinice, plaća župana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika može se isplatiti najviše u iznosu plaće utvrđenom u članku 4. ovoga Zakona umanjenom za 20%.
 
3.3.2. Obvezna osnovica i koeficijenti
 
U JLPRS   u kojima iznos tekućih pomoći prelazi 10% prihoda poslovanja jedinice, obvezna je primjena osnovice za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama koja ne smije biti veća od osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika, s tim da koeficijenti za obračun plaće službenika i namještenika ne smiju biti veći od koeficijenata složenosti poslova radnih mjesta s odgovarajućim nazivima u državnoj službi, a koeficijent za obračun plaće pročelnika upravnog odjela ili službe ne smije biti veći od koeficijenta složenosti poslova načelnika sektora ili službe.
 
Člankom 15. i 16. citiranoga Zakona izrijekom je uvedeno ograničenje visine plaća čelnika i njihovih zamjenika te obveza primjene osnovice za obračun plaće službenika i namještenika i njihovih koeficijenata za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su kao krajnji korisnici u prethodnoj godini ostvarile pomoći iz državnog proračuna, razdjela Ministarstva financija, osim pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija, pomoći Europske unije i pomoći za preuzete državne službenike na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji, ako im iznos tekućih pomoći prelazi 10% prihoda poslovanja jedinice.
 
U člancima 15. i 16. citiranog Zakona međutim nije izrijekom upućeno na bilo kakvu povezanost s utvrđivanjem mase za plaće iz članka 14. ovoga Zakona. Citiranim člancima definiraju se subjekti na koje se odnosi ograničenje: to su općine, gradovi i županije koje su kao krajnji korisnici ostvarili pomoći iz državnog proračuna iz razdjela Ministarstva financija (osim navedenih pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije (JVP) i pomoći EU te za preuzete djelatnike koji rade na poslovima graditeljstva) i to pod uvjetom da im iznos tekućih pomoći prelazi 10% prihoda poslovanja jedinice.
Iz navedene formulacije članka 15. i 16. nesporno je da se u utvrđivanje odnosa i ograničenja uzimaju svi ostvareni prihodi poslovanja iz 2009. godine prema sadržaju iz Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu [4]. Što se pak tiče visine tekućih pomoći iako to nije izrijekom navedeno iz početne formulacije članka 15. može se zaključiti da se radi o iznosu ostvarenih tekućih pomoći iz prethodne godine i to razdjela Ministarstva financija.
 
Kako se radi se o dijelu teksta koji nije bio sastavni dio Konačnog prijedloga citiranoga zakona, a prema rokovima iz članka 21. i 22. Zakona JLPRS trebaju donijeti/ uskladiti  rješenja o plaćama to se predlaže da JLPRS zatraže žurno službeno tumačenje od Ministarstva financija koje je u okviru svoga djelokruga nadležno za nadzor nad provedbom zakona. Uprava za pripremu proračuna i financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ravnatelj: mr. sc. Niko Raič
tel: 4591 367, fax 4591 368

 
4. NADZOR NAD PROVEDBOM ZAKONA
Nadzor nad provedbom zakona provode Ministarstvo uprave i Ministarstvo financija – svako iz svojega djelokruga. (članak 17. Zakona)
 
5. KAZNENE ODREDBE
 
Za kršenje odredbi predmetnog zakona i prekršaje propisane su novčane kazne od 30.000 do 50.000 kuna i to za :
  1. župana, gradonačelnika i općinskog načelnika - za isplate plaća i naknada za rad u JLPRS protivno člancima 4., 15. i 16. ovoga Zakona,
  2. pročelnika upravnog tijela iz članka 7. ovoga Zakona, za nedonošenje rješenja o plaći, odnosno naknadi za rad župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika u skladu s odredbama ovoga Zakona,
  3. odgovornu osobu ovlaštenu za donošenje rješenja o pravima i obvezama službenika i namještenika u JLPRS, ako ne donose rješenja o plaći službenika i namještenika u skladu s odredbama ovoga Zakona. ( članak 18. Zakona)
 
6. ROKOVI ZA DONOŠENJE AKATA NADLEŽNIH TIJELA
 
6. 1. Odluka predstavničkog tijela
 
1. U roku 3 mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona predstavničko tijelo treba donijeti:
 
  1. odluku (čl.3.) kojom se određuju osnovica i koeficijenti za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika,
 
 
  1. odluku (čl.6.st.2.) kojom se određuju naknade za rad zamjenika župana, gradonačelnika i njihovih zamjenika te općinskih načelnika i njihovih zamjenika, koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa.
Do donošenja pojedinačnih rješenja o plaći odnosno naknadi za rad sukladno navednim odlukama plaće odnosno naknade za rad župana, gradonačelnika i općinskih načelnika te njihovih zamjenika isplaćivat će se prema dotadašnjim propisima, ali najviše u iznosu utvrđenom u članku 4. ovoga Zakona.
2. Najkasnije u roku 3 mjeseca od stupanja na snagu uredbeo klasifikaciji radnih mjesta službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama JLPRS predstavničko tijelo treba donijeti odluku (iz čl.10.st.1.)kojom se određuju koeficijenti za obračun plaće službenikainamještenika u upravnim odjelima i službama JLPRS.
 
Treba naglasiti da će se ako predstavničko tijelo u navedenom roku ne donese odluku primjenjivati osnovica za obračun plaće državnih službenika i namještenika i koeficijenti za obračun plaće službenika i namještenika i koeficijenat složenosti poslova radnih mjesta s odgovarajućim nazivima u državnoj službi, a za pročelnika koeficijent složenosti poslova načelnika sektora ili službe u državnoj službi.
 
6. 2. Pojedinačna rješenja o plaći
1. Najkasnije u roku 30 dana od stupanja na snagu odluka iz članka 3. i članka 6. stavka 2. ovoga Zakona, u JLPRS donijet će se pojedinačna rješenja o plaći, odnosno naknadi za rad župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika. (članak 21. Zakona)
2. U JLPRS iz članka 15. ovoga Zakona najkasnije u roku 30 dana od stupanja na snagu Zakona uskladit će se dotadašnja rješenja o plaći, odnosno naknadi za rad župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika s člankom 15. ovoga Zakona. (članak 21. Zakona)
3. Najkasnije u roku 30 dana od stupanja na snagu odluke iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, u JLPRS donijet će se pojedinačna rješenja o plaći službenika i namještenika upravnih odjela i službi. (članak 22.Zakona)
 
4. U JLPRS iz članka 15. ovoga Zakona najkasnije će se u roku 30 dana od stupanja na snagu Zakona uskladiti dotadašnja rješenja o plaći službenika i namještenika s člankom 16. ovoga Zakona. (članak 22.Zakona)
 
6.3. Kolektivni ugovori
 
U roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona, župani, gradonačelnici i općinski načelnici dužni su započeti pregovore sa sindikatima radi usklađivanja kolektivnih ugovora s odredbama ovoga Zakona. (članak 23. Zakona)
 
6.4. Pravilnik o utvrđivanju natprosječnih rezultata
Najkasnije u roku 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona, župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik donijet će pravilnik (čl.13.st.2.Zakona) kojim se utvrđuju kriteriji utvrđivanja natprosječnih rezultata službenika i namještenika i način isplate dodataka za uspješnost na radu. (članak 24. Zakona)
 
7.PRESTANAK PRIMJENE ZAKONA I STUPANJE NA SNAGU NOVOGA ZAKONA
 
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona u odnosu na službenike i namještenike u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prestat će važiti odredbe članaka 108. do 112. Zakona o državnim službenicima i namještenicima [5]. (članak 25. Zakona)
Ovaj Zakon prestaje važiti na dan stupanja na snagu posebnog zakona kojim će se na jedinstven način urediti plaće u državnoj službi, javnim službama i upravnim odjelima i službama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. (članak 26. Zakona)
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama.« (članak 27. Zakona)
 
Maja Lukeš-Petrović dipl.iur. i dipl.politog
 
 
[1] Narodne novine 27/05 i 127/07 – Prema citiranom Pravilniku prihodi poslovanja sadrže : prihode od poreza, doprinosa, pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države, prihode od imovine, prihode od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima te ostale prihode
[2] to su tekući i ili kapitalni prijenosi/transferi koje proračuni i proračunski korisnici dobivaju od stranih vlada, međunarodnih organizacija ili od drugih subjekata unutar opće države;
 
[3]„Narodne novine“, br. 76/07. i 38/09.
[4] Narodne novine 27/05 i 127/07 – Prema citiranom Pravilniku prihodi poslovanja sadrže : prihode od poreza, doprinosa, pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države, prihode od imovine, prihode od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima te ostale prihode
[5] „Narodne novine“, broj 27/01


Isprintajte stranicu