U tijeku je javno savjetovanje o nacrtu prijedloga zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave


Ministarstvo financija uputilo je na javno savjetovanje (e-Savjetovanje) Nacrt Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje Nacrt zakona) koji bi trebao zamijeniti važeći Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje JLPRS) donesen 1993.godine.

Na web stranici [1]Ministarstvo je objavilo poveznicu[2] gdje se nalazi nacrt zakonskog teksta i pozvalo sve zainteresirane da se uključe u savjetovanje koje traje do 28. kolovoza 2017. godine. Kako se radi o važnim zakonskim promjenama od interesa za sve JLPRS a odnose ne samo na raspodjelu poreza na dohodak već utvrđivanje fiskalnog izravnanja, u nastavku upućujemo na bitne odredbe predloženih zakonskih promjena.

Treba naglasiti, da se prema Ministarstvu financija, „ovim zakonom namjerava definirati sustav koji će svim JLPRS osigurati potencijal za pružanje usporedive razine javnih usluga, a regionalni razvoj i demografska obnova poticat će se u okviru drugih zakonskih propisa“. Nacrtom zakona uređuju se izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga JLPRS a posebice raspodjela prihoda od poreza na dohodak, fiskalno izravnanje JLPRS te financiranje decentraliziranih funkcija. Jedinice se financiraju prihodima od poreza, od pomoći te iz vlastitih i namjenskih prihoda sukladno posebnim propisima, s tim da su kao porezi utvrđeni zajednički porez i lokalni porezi koji su i uređeni posebnim propisima. Pod zajedničkim porezom smatra se porez na dohodak koji je i dosad bio zajednički prihod, ali se izrijekom raspodjeljivao između države i JLPRS.

Bitne promjene u odnosu na važeći prema Nacrtu Zakona jesu: nova raspodjela zajedničkog poreza (čl.4) porez na dohodak zajednički je porez čiji se prihod dijeli između općine, odnosno grada i županije i to prema udjelima: za općinu, odnosno grad 60% i županiju 17%, za decentralizirane funkcije 6% i (novo uvedeni udio) za fiskalno izravnanje 17%; povećava se udio poreza županijama za 0,5%, prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju, koji je dosad bio prihod državnog proračuna u cijelosti se „prepušta“ JLPRS; ukida se udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije (16%) u porezu na dohodak, a pomoći izravnanja osiguravat će se iz ukupnih sredstava državnog proračuna na pozicijama nadležnih ministarstava; iz poreza na dohodak neće se više izdvajati udio pozicije za pomoći za projekte sufinancirane iz sredstava EU (1,5%) već će se sredstva će se osigurati u državnom proračunu. Proizlazi da je ukupno ostvareni porez na dohodak koji se ostvari na razini JLPRS „prepušten“ JLPRS. Radi smanjenja fiskalne nejednakosti između JLPRS Nacrtom zakona uvodi se fiskalno izravnanje raspodjelom udjela 17% poreza na dohodak ostvarenog na području svih općina, gradova i županija, a pravo na ta sredstva imaju JLPRS čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda JLPRS utvrđenih člancima 7. i 8. Nacrta zakona. Sredstva poreza na dohodak i prirez dohotku prikupljaju se na računu sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2017., s kojih ih dnevno FINA, prema zakonom utvrđenim stopama i izračunatim ključevima raspoređuje za namjene iz članka 4. Pokazatelji za izračun sredstava fiskalnog izravnanja općina, gradova i županija jesu: kapacitet ostvarenih poreznih prihoda, referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za općine, gradove i županije, ukupan iznos sredstava za fiskalno izravnanje i udio sredstava fiskalnog izravnanja u punom iznosu za pojedinu općinu, grad i županiju koji se utvrđuje se za svaku proračunsku godinu.

Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda općine, odnosno grada je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svake općine, odnosno grada te prihoda od prireza koji bi odnosna općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najviše propisane stope prireza[3], po glavi stanovnika pojedine općine, odnosno grada. Referentna vrijednost kapaciteta za općine je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih općina te prihoda od prireza koje bi sve općine ostvarile uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika svih općina, koji se uvećava za 50% tako dobivene vrijednosti.

Za gradove, referentna vrijednost je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih gradova (bez Grada Zagreba) te prihoda od prireza koje bi gradovi ostvarili uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika svih gradova (bez Grada Zagreba).

Za županije kapacitet je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području pojedine županije pomnožen s udjelom poreza na dohodak od 17% po glavi stanovnika pojedine županije, a referentna vrijednost kapaciteta je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih županija (osim Grada Zagreba) pomnožen s udjelom od 17% od poreza na dohodak, po glavi stanovnika svih županija (osim Grada Zagreba). Naglašava se da se kod izračuna referentnih vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za gradove i županije isključuje Grad Zagreb.

Puni iznos sredstva fiskalnog izravnanja za pojedinu jedinicu odnosne razine (općina, grad i županija) je razlika između referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za sve jedinice odnosne razine (iz članka 7.) i kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda odnosne jedinice pomnožen s ukupnim brojem stanovnika pojedine jedinice (općine, grada županije). Zbroj sredstava fiskalnog izravnanja u punom iznosu svih razina JLPRS predstavlja ukupna sredstva fiskalnog izravnanja u punom iznosu. Sredstva fiskalnog izravnanja evidentiraju se kao prihod od poreza na dohodak, a ne kao pomoć iz državnog proračuna.

Kod financiranja decentraliziranih funkcija prema Nacrtu zakona važna je promjena da se: pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije više ne osiguravaju iz udjela u porezu na dohodak (16%), već se osiguravaju u državnom proračunu na razdjelima nadležnih ministarstava iz ukupnih sredstava DPRH. Za JLPRS koje nisu preuzele udio za decentraliziranu funkciju, a imaju zakonsku mogućnost, udio se raspodjeljuje u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području JLS odnosno JPRS.(čl.5.). JLPRS koje ostvare više sredstava iz udjela od 6% poreza na dohodak nego je to utvrđeno minimalnim financijskim standardima, višak sredstava mogu koristiti za financiranje decentraliziranih funkcija koje su preuzele, a ako ga ostvare iz pomoći izravnanja dužni su ga uplatiti na račun državnog proračuna.

U prijelaznim odredbama Nacrta zakona ukidaju se kriteriji za dodjelu pomoći iz Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017., s tim da su za JLPRS koje prema Nacrtu zakona gube sredstva zbog promjena stopa i udjela, predviđene kompenzacijske mjere iz DPRH za 2018. i 2019. Stupanje na snagu ovoga zakona očekuje se 01.01.2018. godine.

Zaključno - Iako se Nacrtom zakona, za JLPRS koje gube sredstva zbog promjena stopa i udjela predviđaju kompenzacijske mjere pomoći iz Državnog proračuna u visini razlike između zbroja prihoda od poreza na dohodak i prireza ostvarenih u 2017. i prihoda od pomoći koji su u 2017. ostvareni u skladu s odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2017. te prihoda od poreza na dohodak i prireza koji će ostvarivati tijekom 2018., ostaje i dalje pitanje procjene kretanja poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te učinka odgode primjene Zakona o lokalnim porezima na planiranje proračuna JLPRS za 2018.- 2020.

Priredila Maja Lukeš-Petrović,dipl.iur. i dipl. politolog
 
[1] http://www.mfin.hr/hr/novosti/javno-savjetovanje-o-nacrtu-prijedloga-zakona-o-financiranju-jedinica-lokal
[3] čl.21.Zakona o lokalnim porezima (NN,115/16 ) Prirez porezu na dohodak– najveća stopa prireza : za općinu je 10%, za grad s manje od 30.000 stanovnika 12%,za grad s više od 30.000 stanovnika 15%,a za Grad Zagreb 18%2. Prirez porezu na dohodak pripada JLS na području koje je prebivalište ili uobičajeno boravište obveznika plaćanja prireza porezu na dohodak.
 


Isprintajte stranicu