Prikaz zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnoj nabavi


Na saborskom zasjedanju u lipnju 2013. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (u tekstu dalje ZIDZJN) kojim je dosadašnji Zakon o javnoj nabavi[1] (u tekstu dalje ZJN) usklađen sa zakonodavstvom EU i novim zakonima (Kazneni zakon[2] i Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji[3]) koji imaju utjecaj na njegove odredbe. ZIDZJN objavljen je u Narodnim novinama broj 83. od 1. srpnja 2013. a stupa na snagu osmog dana od objave.
 
U nastavku iznosimo najznačajnije promjene napose one koje imaju poseban značaj za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
 
Jedna od najznačajnijih izmjena ZJN ne samo za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave već i za druge javne naručitelje odnosi se naizuzeće od primjene ZJN (čl. 10. st. 1. toč. 13. ZJN) koje javni naručitelji mogu primijeniti na sklapanje ugovora s pravnom osobom u svojem vlasništvu (tzv. in-house izuzeće).  
 
Već više godina – kod nas (u praksi je čest slučaj da je više jedinica lokalne samouprave osnivač zajedničkog komunalnog društva) ali i u zemljama članicama se raspravljalo da li se pravila JN primjenjuju i u kojem opsegu na ugovore izmedu javnih naručitelja i pravnih osoba čiji su oni jedinivlasnici (osnivači i/ili članovi društva). Treba naglasiti da primjena pravila javne nabave (u tekstu dalje JN) ne smije sprječavati slobodu javnih naručitelja da obavljaju javne zadaće koje su im dodijeljene koristeći vlastite resurse.
 
Prema stajalištu Europskog suda o pitanju izuzeća od primjene pravila javne nabave ugovori koji se sklapaju s vlastitim pravnim osobama izuzeti su od primjene pravila JN ako su ispunjeni određeni uvjeti.
 
U skladu s iznesenim izmjenama citiranoga članka ZJN propisani su odgovarajući uvjeti za izuzeće od primjene ZJN s tim da uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni.[4]
 
Tako se ugovori koje javni naručitelj/i sklapaju s pravnim osobama čiji su jedini vlasnici (osnivači i /ili članovi društva) ne smatraju  ugovorima o javnoj nabavi i stoga nisu podložni pravilima javne nabave:
Treba naglasiti da bilo koji oblik ugovora koji su izuzeti od primjene ZJN mora biti isključivo oblik javne suradnje. To znači da udio privatnog kapitala izravno ili neizravno u pravnoj osobi s kojom se namjerava sklopiti takav ugovor onemogućava primjenu ovog izuzeća te se tada mora provesti postupak JN.
 
Izuzeće od ZJN se primjenjuje kada više javnih naručitelja sklapaju ugovore s pravnom osobom koja je u njihovom zajedničkom vlasništvu ako nadzor nad njom vlasnici obavljaju zajedno vertikalna/institucionalna suradnja. Smatra se da javni naručitelji kao vlasnici nad pravnom osobom zajednički obavljaju nadzor kao nad svojom ustrojstvenom (poslovnom) jedinicom ako su tijela pravne osobe nadležna za donošenje odluka sastavljena od predstavnika svih vlasnika, ako javni naručitelji mogu imati odlučujući utjecaj na strateške ciljeve kao i na donošenje značajnih poslovnih odluka te pravne osobe, te ako pravna osoba ne ostvaruje interese koji su različiti od interesa njenih vlasnika. Ako nema zajedničkog in-house nadzora nad tom pravnom osobom automatski se onemogućava korištenje ovoga izuzeća te se mora provesti postupak javne nabave.
 
Za izuzeće značajan je i element i kriterij ograničene tržišne orijentacije takvih pravnih osoba. Tako je jedan od uvjeta za zakonitu primjenu izuzeća i to da je pravna osoba u prethodne tri godine ostvarila u prosjeku više od 80% prometa od obavljanja djelatnosti za potrebe vlasnika (a ako za prethodne tri godine ne postoje pokazatelji prometa, zbog datuma osnivanja ili početka obavljanja djelatnosti pravne osobe, dovoljno je da pravna osoba učini vjerojatnim postizanje takvog prometa, npr. prema poslovnim projekcijama). Dakle ZIDZJN uvodistrožu odredbu glede obveze da takva pravna osoba, da bi se izuzeće zakonito primijenilo, mora ostvarivati više od 80% prometa od obavljanja djelatnosti za potrebe vlasnika. Naime, dosadašnja odredba propisivala je pretežito obavljanje djelatnosti za javnog naručitelja koji je vlasnik te pravne osobe. Stoga se ovom izmjenom primjena izuzeća onemogućava za ugovore s onim pravnim osobama koje značajan prihod ostvaruju na tržištu, čime se nastoji izbjeći narušavanje tržišnog položaja drugih gospodarskih subjekata.
 
Treba naglasiti da pravne osobe s kojima se prema ovome izuzeću mogu sklapati ugovori mogu, ali i ne moraju biti obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi. Stoga je važno regulirati koja se pravila primjenjuju u slučaju da pravna osoba za izvršenje izuzetog ugovora ima potrebu nabaviti određenu robu, radove ili usluge. Radi onemogućavanja manipulacije ovim izuzećem i izbjegavanja primjene Zakona, posebice kada se radi o pravnim osobama koje nisu obveznici primjene ZJN, izmjenama ovoga članka određuje se da je vlasnik obvezan osigurati da pravna osoba primjenjuje ovaj Zakon za nabavu robe, radova ili usluga potrebnih za izvršenje izuzetog ugovora. Time će se onemogućiti primjena ovog izuzeća s ciljem izbjegavanja primjene ZJN od strane javnih naručitelja.


Nadalje ističemo sljedeće odredbe iz ZIDZJN koji propisuje:
1. obvezne razloge isključenja natjecatelja ili ponuditelja - ako je gospodarski subjekt ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje pravomoćno osuđen za određena kaznena djela prema Kaznenom zakonu i Zakonu o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji(čl. 67. ZJN)[5];

2. neobvezne razloge isključenja natjecatelja ili ponuditelja iz postupka javne nabave , ako je to javni naručitelj odredio u uvjetima nadmetanja (čl. 68.)[6]. To mogu biti sljedeći razlozi: stečaj, likvidacija, obustava poslovne djelatnosti gospodarskog subjekta, ako je gospodarski subjekt pravomoćno osuđen za bilo koje kazneno djelo ili prekršaj koje se odnosi na obavljanje njegove profesionalne djelatnosti, ili je učinio težak profesionalni propust, itd. Ako javni naručitelj želi koristiti neki od navedenih (neobveznih) razloga isključenja gospodarskih subjekata iz postupka JN, mora takve razloge isključenja prethodno navesti. Ako je kao neobavezni razlog isključenja naveo okolnosti iz st.1. toč.3. čl.68. (ako je gospodarski subjekt pravomoćno osuđen za kazneno djelo ili prekršaj u vezi s obavljanjem profesionalne djelatnosti, odnosno za odgovarajuće djelo prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta) tada treba navesti nazive kaznenih djela ili prekršaja koja su u vezi s obavljanjem profesionalne djelatnosti. Time naručitelj ostvaruje pretpostavke za moguću provjeru (ne)postojanja tih okolnosti kod nadležnog tijela za vođenje kaznene i prekršajne evidencije.
 
3. Treba naglasiti da je sukladno Direktivi EZ [7] ZIDZJN propisao da javni naručitelj može isključiti gospodarskog subjekta iz postupka JN ako je u posljednje dvije godine do početka postupka JN učinio težak profesionalni propust koji javni naručitelj može dokazati na bilo koji način. Ne postoji zahtjev da o počinjenju teškog profesionalnog propusta postoji odluka suda, stoga se naručitelj mora osloniti na svoju procjenu postojanja teškog profesionalnog propusta. Prema presudi Europskog suda koncept profesionalnog propustaobuhvaća sva pogrešna postupanja koja imaju utjecaj na profesionalni kredibilitet gospodarskog subjekta, a ne samo propuste etičkih standarda u užem smislu profesije kojoj subjekt pripada koja su utvrđena od strane disciplinskih tijela ili pravomoćnom presudom.Ista presuda Europskog suda ističe da naručitelj može isključiti natjecatelja ili ponuditelja iz postupka JN: ako se postupanje gospodarskog subjekta odnosi na obavljanje njegove profesionalne djelatnosti; propust je dovoljno težak; na temelju obrazložene i objektivne procjene naručitelja, takav propust ima značajan utjecaj na prikladnost gospodarskog subjekta da bude ugovorna strana ugovora koji se namjerava sklopiti.

4. uvođenje dodatnih obveznih elemenata elektroničke javne nabave - postupna primjena elektroničke dostave ponuda i zahtjeva za sudjelovanje (uz dopuštenost e-dostave uvodi i obveza e-dostave; obveza primjene elektroničke dostave određuje se za otvoreni postupak JN, ograničeni postupak, pregovarački postupak JN s prethodnom objavom i natjecateljski dijalog, dok naručitelji mogu odlučiti o njenoj primjeni i u drugim postupcima javne nabave.

5. U prijelaznim i završnim odredbama utvrđuje se postupna dinamika obveze dopuštanja i obveze primjene isključivo e-dostave u razdoblju 2014[8].-2016.) ;

6. kvalitetnije definicije zakonskih odredbi (obvezu dostave dodatnih informacija i pojašnjenja dokumentacije (čl.31. i 36.)), tehničke izmjene određenih zakonskih odredbi radidodatne učinkovitosti provedbe postupaka JN (format i način ovjere izjave o nepostojanju razloga za isključenje u odnosu na postojanje pravomoćnih osuđujućih presuda za određena kaznena djela) i dopunu mogućnosti pravne zaštite u slučaju nepoštovanja ove obveze od strane naručitelja (čl.146. i 147.);

7. detaljnije se uređuju odredbe o komunikaciji i razmjeni informacija između naručitelja i gospodarskih subjekata (E-dostava i elektronička dražba provodi će se putem Elektroničkog oglasnika javne nabave RH (EOJN). Izmjenom čl.54. određuje se da pojedinosti vezane uz elektronički prijenos i dostavu te druga pitanja u vezi Elektroničkog oglasnika JN RH propisuje Vlada RH Uredbom o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama te će važeću Uredbu[9] trebati izmijeniti u odnosu na izmjene i dopune Zakona koje se na nju odnose u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona;

8. iz prakse primjene instituta zajednice ponuditelja[10] (čl.14.st.2.) -u zajedničkoj ponudi mora biti navedeno koji će dio ugovora o javnoj nabavi izvršiti pojedini član zajednice ponuditelja te se propisuje neposredno plaćanje svakom članu zajednice, ako članovi zajednice ne odrede drugačije[11];

9. iz prakse primjene rezerviranih ugovora (čl 15.st.3.) pokazalo se da zaštitne radionice ne mogu samostalno izvršiti određeni dio ugovora, pa im se daje mogućnost da daju u podugovor najviše do 20% tog rezerviranog ugovora podizvoditeljima koji ne ispunjavaju uvjete za zaštitne radionice;

10. proširuje se mogućnost izmjena podizvoditelja tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi. Novina je odredba da, uz pristanak javnog naručitelja, odabrani ponuditelj smije tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi preuzeti izvršenje dijela ugovora o JN koji je prethodno dao u podugovor ili uvesti jednog ili više novih podizvoditelja čiji ukupni udio ne smije biti veći od 30% vrijednosti ugovora o JN neovisno o tome je li prethodno dao dio ugovora o JN u podugovor ili ne; određuje se izuzetak od pravila neposrednog plaćanja(kada to zbog opravdanih razloga vezanih uz specifične uvjete izvršenja ugovora o javnoj nabavi nije primjenjivo); naručiteljima se omogućuje da provjere osnovne uvjete sposobnosti za nove podizvoditelje;

11. Državna komisija provjeravat će izvršenje uplate naknade za pokretanje žalbenog postupka na računu Državnog proračuna RH - kao procesne pretpostavke za odlučivanje o osnovanosti žalbe (čl.159.);

12. skraćuje se rok postupanja za Državnu komisiju (rok za donošenje odluke o prijedlogu za određivanje privremene mjere i odluke o zahtjevu naručitelja za odobrenje nastavka postupka JN  i/ili sklapanje ugovora o JN s 10 dana na rok od 5 dana); mijenja se računanje početka roka od 30 dana za donošenje i objavu odluke DK (čl. 162. i 163.).

13. detaljnije se razrađuju uvjeti u vezi s određivanjem jamstva za ozbiljnost ponude Izmjenom čl.77. ZJN - naručitelj određuje uvjete i sredstvo jamstva (npr. bankarska garancija; novčani polog; bjanko zadužnica, i sl.), kao instrument osiguranja;olakšava se položaj ponuditelja u postupku JN, jer apsolutni iznos jamstva ne smije biti viši od 5% procijenjene vrijednosti nabave; ponuditelj ima mogućnost dostaviti jamstvo u novčanom pologu, bez obzira koje je sredstvo jamstva za ozbiljnost ponude javni naručitelj odredio - što znači da je novčani polog jednakovrijedno sredstvo jamstva; određuje se da jamstvo za ozbiljnost ponude može imati dulji, ali ne i kraći rok trajanja u odnosu na rok valjanosti ponude.

14. dopunjuje se čl. 91.st.4. ZJN koji utvrđuje neuobičajeno nisku cijenu ponude- naručitelj kod ocjene cijena uzima u obzir usporedne iskustvene i tržišne vrijednosti te sve okolnosti pod kojima će se izvršavati određeni ugovor o JN. Kada provjerava podatke o sastavnim elementima ponude iz objašnjenja ponuditelja, te uzima u obzir dostavljene dokaze javni naručitelj provjerava ekonomsku objašnjivost i logiku cijena, a osobito da li su u cijeni bitnih stavki sadržani svi troškovi (osoblja, materijala, uređaja, usluga itd.) te je li cijena za kvalitetnije i vrednije predmete u pravilu viša nego za manje kvalitetne i vrijedne predmete.

Financiranje i procjena financijskog učinka ZIDZJN
 
Prema ocjenama Vlade RH donošenje ZIDZJN neće zahtijevati osiguranje posebnih sredstava iz Državnog proračuna RH . Ovo stoga jer njegova provedba neće iziskivati povećanje broja zaposlenih u državnim tijelima, a obveza uvođenja elektroničke dostave ponuda i zahtjeva za sudjelovanje u pojedinačnim postupcima javne nabave (e-dostava) provodit će se putem Elektroničkog oglasnika javne nabave RH(EOJN) kojim operativno upravljaju Narodne novine d.d.
 
Naknada za uporabu e-dostave u sklopu EOJN-a na razini pojedinačnih naručitelja propisat će se  izmjenom i dopunom Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama Vlade RH. Što se tiče procjene opterećenja kod naručitelja Vlada ocjenjuje da se ne može procijeniti iznositi opterećenje kod naručitelja jer je naknada povezana s pojedinačnim postupcima i uz broj postupaka pojedinog naručitelja. Navedeno se odnosi ne samo na korisnike državnog proračuna već i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove proračunske i izvanproračunske korisnike.
  
Priredila : Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur i dipl.polit. 
[1]Narodne novine, broj 90/2011
[2]Narodne novine, broj 125/2011 i 144/2012
[3]Narodne novine, broj 143/2012
[4]čl. 10. st.1. toč.13.ZIDZJN »13. ugovori koje jedan ili više javnih naručitelja sklapaju s pravnom osobom čiji su jedini vlasnici (osnivači i/ili članovi društva), ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:a) u pravnoj osobi nema izravnog ili neizravnog udjela privatnog kapitala,b) pravna osoba osnovana je u svrhu obavljanja djelatnosti za potrebe vlasnika,c) pravna osoba u prethodne tri godine ostvarila je u prosjeku više od 80% prometa od obavljanja djelatnosti za potrebe vlasnika, a ako za prethodne tri godine ne postoje pokazatelji prometa, zbog datuma osnivanja ili početka obavljanja djelatnosti pravne osobe, dovoljno je da pravna osoba učini vjerojatnim postizanje takvog prometa, npr. prema poslovnim projekcijama, d) vlasnik nad pravnom osobom obavlja nadzor kao nad svojom ustrojstvenom (poslovnom) jedinicom, a ako je više vlasnika pod uvjetom da oni takav nadzor obavljaju zajedno,e) predmet ugovora odnosi se na obavljanje djelatnosti iz podtočke b) ove točke,f) vlasnik je obvezan osigurati da pravna osoba primjenjuje ovaj Zakon za nabavu robe, radova ili usluga potrebnih za izvršenje ugovora iz ove točke.«.
[5] Čl.67. mijenja se i glasi:»(1) Javni naručitelj obvezan je isključiti natjecatelja ili ponuditelja iz postupka javne nabave:1. ako je gospodarski subjekt ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta pravomoćno osuđena za bilo koje od sljedećih kaznenih djela odnosno za odgovarajuća kaznena djela prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta ili države čiji je državljanin osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta:a) prijevara (članak 236.), prijevara u gospodarskom poslovanju (čl.247.), primanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 252.), davanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 253.), zlouporaba u postupku javne nabave (čl.254.), utaja poreza ili carine (čl.256.), subvencijska prijevara (čl.258.), pranje novca (čl.265.), zlouporaba položaja i ovlasti (čl.291.), nezakonito pogodovanje (čl. 292.), primanje mita (čl.293.), davanje mita (čl.294.), trgovanje utjecajem (čl.295.), davanje mita za trgovanje utjecajem (čl. 296.), zločinačko udruženje (čl.328.) i počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja (čl.329.) iz Kaznenog zakona,b) prijevara (čl.224.), pranje novca (čl.279.), prijevara u gospodarskom poslovanju (čl.293.), primanje mita u gospodarskom poslovanju (čl.294.a), davanje mita u gospodarskom poslovanju (čl.294.b), udruživanje za počinjenje kaznenih djela (čl. 333.), zlouporaba položaja i ovlasti (čl. 337.), zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti (čl.338.), protuzakonito posredovanje (čl.343.), primanje mita (čl.347.) i davanje mita (čl.348.) iz Kaznenog zakona,2. ako nije ispunio obvezu plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, osim ako mu je sukladno s posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza,3. ako je dostavio lažne podatke pri dostavi dokumenata sukladno s ovim odjeljkom Zakona.(2) Za potrebe utvrđivanja okolnosti iz st.1. toč.1. ovoga članka gospodarski subjekt u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje dostavlja izjavu. Izjavu daje osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta. Izjava ne smije biti starija od 3 mjeseca računajući od dana početka postupka javne nabave.(3) Za potrebe utvrđivanja okolnosti iz st.1. toč.2. ovoga čl. gospodarski subjekt u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje dostavlja:1. potvrdu Porezne uprave o stanju duga koja ne smije biti starija od 30 dana računajući od dana početka postupka javne nabave, ili 2. važeći jednakovrijedni dokument nadležnog tijela države sjedišta gospodarskog subjekta, ako se ne izdaje potvrda iz točke 1. ovoga stavka, ili 3. izjavu pod prisegom ili odgovarajuću izjavu osobe koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta ispred nadležne sudske ili upravne vlasti ili bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog tijela u državi sjedišta gospodarskog subjekta ili izjavu s ovjerenim potpisom kod bilježnika, koje ne smiju biti starije od 30 dana računajući od dana početka postupka javne nabave, ako se u državi sjedišta gospodarskog subjekta ne izdaje potvrda iz točke 1. ovoga stavka ili jednakovrijedni dokument iz točke 2. ovoga stavka.(4) Javni naručitelj može tijekom postupka javne nabave radi provjere okolnosti iz stavka 1. točke 1. ovoga članka od tijela nadležnog za vođenje kaznene evidencije i razmjenu tih podataka s drugim državama za bilo kojeg natjecatelja, ponuditelja ili osobu po zakonu ovlaštenu za zastupanje gospodarskog subjekta zatražiti izdavanje potvrde o činjenicama o kojima to tijelo vodi službenu evidenciju.(5) Ako nije u mogućnosti pribaviti potvrdu iz stavka 4. ovoga članka, radi provjere okolnosti iz stavka 1. točke 1. ovoga članka javni naručitelj može od natjecatelja ili ponuditelja zatražiti da u primjerenom roku dostavi važeći:1. dokument tijela nadležnog za vođenje kaznene evidencije države sjedišta gospodarskog subjekta, odnosno države čiji je državljanin osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta, ili 2. jednakovrijedni dokument koji izdaje nadležno sudsko ili upravno tijelo u državi sjedišta gospodarskog subjekta, odnosno u državi čiji je državljanin osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta, ako se ne izdaje dokument iz kaznene evidencije iz točke 1. ovoga stavka, ili 3. izjavu pod prisegom ili odgovarajuću izjavu osobe koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta ispred nadležne sudske ili upravne vlasti ili bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog tijela u državi sjedišta gospodarskog subjekta, odnosno u državi čiji je ta osoba državljanin ili izjavu s ovjerenim potpisom kod bilježnika, ako se u državi sjedišta gospodarskog subjekta, odnosno u državi čiji je ta osoba državljanin ne izdaju dokumenti iz točke 1. i 2. ovoga stavka ili oni ne obuhvaćaju sva kaznena djela iz stavka 1. točke 1. ovoga članka.(6) U slučaju zajednice ponuditelja ili natjecatelja, okolnosti iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se za sve članove zajednice pojedinačno.(7) Javni naručitelj može, na odgovarajući način, odrediti primjenu ovoga članka i u odnosu na podizvoditelje, što uključuje i ovlaštenje za provjeru sukladno stavku 4. ovoga članka.(8) Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o nacionalnim tijelima nadležnima za izdavanje dokumenata iz ovoga članka. Takvo obavještavanje nije u suprotnosti s propisima o zaštiti podataka.«.
[6] Članak 68. mijenja se i glasi:» (1) Javni naručitelj može isključiti natjecatelja ili ponuditelja iz postupka javne nabave:1. ako je nad njime otvoren stečaj ili predstečajna nagodba, ako je u postupku likvidacije, ako njime upravlja osoba postavljena od strane nadležnog suda, ako je u nagodbi s vjerovnicima, ako je obustavio poslovne djelatnosti ili se nalazi u sličnom postupku prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta,2. ako je nad njime pokrenut prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka, predstečajna nagodba ili postupak likvidacije po službenoj dužnosti, ili postupak nadležnog suda za postavljanje osobe koja će njime upravljati, ili postupak nagodbe s vjerovnicima ili se nalazi u sličnom postupku prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta,3. ako je gospodarski subjekt pravomoćno osuđen za kazneno djelo ili prekršaj u vezi s obavljanjem profesionalne djelatnosti, odnosno za odgovarajuće djelo prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta ili 4. ako je gospodarski subjekt u posljednje dvije godine do početka postupka javne nabave učinio težak profesionalni propust koji javni naručitelj može dokazati na bilo koji način. (2) Ako će koristiti jedan ili više razloga isključenja iz stavka 1. ovoga članka, javni naručitelj mora navesti koji će razlog ili razloge koristiti za isključenje. U slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, javni naručitelj navodi jedno ili više određenih kaznenih djela ili prekršaja u vezi s obavljanjem profesionalne djelatnosti koje će koristiti kao razlog isključenja. (3) Za potrebe utvrđivanja okolnosti iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka gospodarski subjekt u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje dostavlja:1. izvod iz sudskog, obrtnog ili drugog odgovarajućeg registra države sjedišta gospodarskog subjekta koji ne smije biti stariji od tri mjeseca računajući od dana početka postupka javne nabave ili 2. važeći jednakovrijedni dokument koji je izdalo nadležno sudsko ili upravno tijelo u državi sjedišta gospodarskog subjekta, ako se ne izdaje izvod iz točke 1. ovoga stavka ili izvod ne sadrži sve podatke potrebne za utvrđivanje tih okolnosti ili 3. izjavu pod prisegom ili odgovarajuću izjavu osobe koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta ispred nadležne sudske ili upravne vlasti ili bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog tijela u državi sjedišta gospodarskog subjekta ili izjavu s ovjerenim potpisom kod bilježnika, koje ne smiju biti starije od tri mjeseca računajući od dana početka postupka javne nabave, ako se u državi sjedišta gospodarskog subjekta ne izdaje izvod iz točke 1. ovoga stavka ili dokument iz točke 2. ovoga stavka ili oni ne sadrže sve podatke potrebne za utvrđivanje tih okolnosti. (4) Za potrebe utvrđivanja okolnosti iz stavka 1. točke 3. ovoga članka gospodarski subjekt u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje dostavlja izjavu. Izjavu daje osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta. Izjava ne smije biti starija od 3 mjeseca računajući od dana početka postupka JN. (5) Javni naručitelj može tijekom postupka JN radi provjere okolnosti iz st. 1. toč.3. ovoga članka od tijela nadležnog za vođenje kaznene i prekršajne evidencije i razmjenu tih podataka s drugim državama za bilo kojeg natjecatelja ili ponuditelja zatražiti izdavanje potvrde o činjenicama o kojima to tijelo vodi službenu evidenciju. Uz zahtjev za izdavanje potvrde javni naručitelj obvezno mora priložiti dokumentaciju za nadmetanje. (6) Ako nije u mogućnosti pribaviti potvrdu iz stavka 5. ovoga članka radi provjere okolnosti iz st. 1. toč.3. ovoga članka, javni naručitelj može od natjecatelja ili ponuditelja zatražiti da u primjerenom roku dostavi važeći:1. dokument tijela nadležnog za vođenje kaznene, prekršajne ili odgovarajuće evidencije države sjedišta gospodarskog subjekta ili 2. jednakovrijedni dokument koji izdaje nadležno sudsko ili upravno tijelo u državi sjedišta gospodarskog subjekta, ako se ne izdaje dokument iz evidencije iz toč.1. ovoga st. ili 3. izjavu pod prisegom ili odgovarajuću izjavu osobe koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta ispred nadležne sudske ili upravne vlasti ili bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog tijela u državi sjedišta gospodarskog subjekta ili izjavu s ovjerenim potpisom kod bilježnika, ako se u državi sjedišta gospodarskog subjekta ne izdaju dokumenti iz točke 1. i 2. ovoga stavka ili oni ne obuhvaćaju sva djela iz st.1. toč.3. ovoga čl.zatražena sukladno st. 2. ovoga članka. (7) Težak profesionalni propust u smislu stavka 1. Toč.4. ovoga članka je postupanje gospodarskog subjekta u obavljanju njegove profesionalne djelatnosti protivno odgovarajućim propisima, kolektivnim ugovorima, pravilima struke ili sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi, a koje je takve prirode da čini tog gospodarskog subjekta neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma koji javni naručitelj namjerava sklopiti. Težak profesionalni propust kod izvršenja ugovora o javnoj nabavi je takvo postupanje gospodarskog subjekta koje ima kao posljedicu značajne i/ili opetovane nedostatke u izvršenju bitnih zahtjeva iz ugovora koji su doveli do njegova prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica. Postojanje teškog profesionalnog propusta dokazuje javni naručitelj na temelju objektivne procjene okolnosti svakog pojedinog slučaja. (8) Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o nacionalnim tijelima nadležnima za izdavanje dokumenata iz ovoga članka. Takvo obavještavanje nije u suprotnosti s propisima o zaštiti podataka. (9) U slučaju zajednice ponuditelja ili natjecatelja, okolnosti iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se za sve članove zajednice pojedinačno. (10) Javni naručitelj može, na odgovarajući način, odrediti primjenu ovoga članka i u odnosu na podizvoditelje, što uključuje i ovlaštenje za provjeru sukladno st.5. ovoga članka.«.
[7]Direktiva 2004/18/EZ koja propisuje da svaki gospodarski subjekt može biti isključen iz sudjelovanja u ugovoru ako je taj gospodarski subjekt bio kriv za težak profesionalni propust kojeg javni naručitelj može dokazati na bilo koji način. Direktiva ne definira pojam teškog profesionalnog propusta, stoga preostaje nacionalnom propisu da pruži definiciju. Prema odredbi Direktive koja je prenesena u nacionalni propis jasno je da se u ovom slučaju pred naručitelja stavlja zahtjev da dokaže postojanje teškog profesionalnog propusta na bilo koji način, što znači da teret dokaza leži na naručitelju a ne na gospodarskom subjektu.
[8]Propisane obveze treba primijeniti prvo na nacionalnoj razini - na razini središnje državne uprave, a nakon toga i na razini ostalih naručitelja. Za razinu ostalih naručitelja različita dinamika - za nabave velike i male vrijednosti, čime će se manjim naručiteljima, ali i gospodarskim subjektima dati dulje razdoblje prilagodbe.
[9]Narodne novine“, broj 10/2012
[10]udruženje više gospodarskih subjekata koje je pravodobno dostavilo zajedničku ponudu
[11]u ponudi, međusobnom sporazumu ili ugovoru kojeg su dostavili naručitelju, zajedničkoj obavijesti upućenoj naručitelju i dr.
 


Isprintajte stranicu