Prikaz smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2019. - 2021. godine


Objavljeno 08.08.2018.


Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici 2. kolovoza donijela je akt Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2019. - 2021. godine [1]( u tekstu dalje Smjernice)koji je osnova za proračunski proces na razini države i na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLPRS). Smjernice se zasnivaju na Programu konvergencije Republike za razdoblje 2018. – 2021. dostavljenog Europskoj komisiji u travnju o.g. gdje se opisuju makroekonomska i fiskalna kretanja u narednom razdoblju, i definiraju planovi za osiguravanje srednjoročne održivosti javnih financija.U nastavku dajemo osnovne postavke Smjernica.
Kao i svake godine Smjernice sadrže: ciljeve ekonomske politike za trogodišnje razdoblje; makroekonomski i fiskalni okvir RH te visinu financijskog plana državnog proračuna po razdjelima organizacijske klasifikacije za prethodnu i tekuću proračunsku godinu, i visinu financijskog plana u narednom trogodišnjem razdoblju. U makroekonomskom okviru predviđa se da će jedan od najznačajnijih parametara bruto domaći proizvod imati realni rast od 2,8% u 2018., 2,7% u 2019.  a u 2020. i 2021 rast od 2,5% . Na prihode proračuna, znatno će utjecati treći krug porezne reforme koja će  početi 2019. ( smanjenje ukupnog poreznog i administrativnog opterećenja). Snižavanjem stope PDV-a s 25% na 13% (za svježe meso i ribu te voće, povrće i pelene)trebalo bi doći do snižavanja cijena tih proizvoda, a time i većeg raspoloživog dohotka stanovništva. U sustavu posebnih poreza i trošarina predviđa se i povrat dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo koje se koristi kod komercijalnog prijevoza roba kamionima određene nosivosti, u sustavu doprinosa predlaže se ukidanje doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5% uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15% na 16,5% , što će također osloboditi prostor za povećanje plaća i raspoloživi dohodak kućanstava. Povlačenje sredstva iz EU fondova usmjerit će se  na različite razvojne i infrastrukturne projekte, istraživanja i inovacija, i postat će ključni instrument jačanja razvojnih kapaciteta svih krajeva RH. U 2018. očekuje se ubrzanje inflacije na 1,7% (posljedica povećanja cijene nafte na svjetskom tržištu i  učinka prijenosa administrativnog povećanja cijena električne energije iz rujna 2017. ( zbog rasta naknada za obnovljive izvore energije cijena električne energije početkom rujna 2017. porasla je za 6,3% na mjesečnoj razini). Međutim u 2019. i 2020. očekuje se kretanje stope inflacije na razini od 1,6%, a u 2021.na 1,7%. Što se tiče JLPRS  treba naglasiti da će se u sustavu poreza na dohodak, (koji je u cijelosti prihod JLPRS) proširit će se razredi za primjenu stope od 24%, a predlaže se i daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretnina sa 4% na 3%.. Tako se u 2019. ukupni prihodi državnog proračuna projiciraju u iznosu od 134,2 mlrd.kn, u 2020. sa139 mlrd.kn (uz rast 3,6%), a u 2021.sa 141,1 mlrd.kn. (međugodišnji rast od 1,5%). Porezni prihodi u 2019.projicirani su u iznosu od 78,1 mlrd.kn., za 2020. sa 81 mlrd.kn.(međugodišnji rast od 3,8%), a za 2021.sa 83,7 mlrd.kn.(rast 3,3% ). Prihodi od poreza na dobit u 2019. projicirani su sa 8,7 mlrd.kn.,u 2020. sa 9,1 mlrd.kn., a u  2021. sa 9,4 mlrd.kn. Prihodi od PDV-a u 2019. projicirani su sa 51,3 mlrd.kn.,dok će kasnije ovisiti o dinamici rasta osobne potrošnje (u 2020. projekcija od 53,5 mlrd.kn., a u 2021. od 55,6 mlrd.kn. Prihodi od posebnih poreza i trošarina u 2019. godini projicirani su sa15,9 mlrd.kn. Prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje drugi su po važnosti proračunski prihodi. Za 2019. ti se prihodi projiciraju u visini od 23,6 mlrd.kn, za 2020. sa 24,6 mlrd.kn., a za 2021. sa 25,6 mlrd.kn. Značajan porast imat će i prihodi od pomoći, koji se najvećim dijelom odnose na sredstva iz EU fondova koji će u 2019. iznositi 16,3 mlrd.kn, u 2020. 17,1 mlrd.kn., a u 2021. 15,6 mlrd.kn. Ostali prihodi ovisit će o  ostvarenim prihodima po osnovi uplate dobiti trgovačkih društava, kreditnih i ostalih financijskih institucija u vlasništvu države. Planira se provođenje mjera demografske obnove i mjera obiteljske i populacijske politike(proširenje obuhvata korisnika doplatka za djecu, nastavak subvencioniranja stambenih kredita građanima kojima se omogućuje povoljnija kupnja prve, odnosno veće nekretnine i povećanje iznosa novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta) te uspostava modernog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja, za što se osiguravaju dodatna sredstva za provedbu kurikularne reforme. Navedeno će dovesti do manjka općeg proračuna u iznosu od 0,4% BDP-a u 2019.,ali se 2020. predviđa uravnotežen proračun, a u 2021. čak višak od 0,5% BDP-a. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2019. projicirani su sa 139,1 mlrd.kn. Rashodi za zaposlene planiraju se sa 28,8 mlrd.kn.(rast od 706,6 mil.kn.) u odnosu na tekući plan 2018.a sadrže uz uvećanje za redovan minuli rad i novo zapošljavanje, i cjelogodišnju primjenu: kolektivnih ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama , granskog kolektivnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna , kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi ,Uredbe o plaćama policijskih službenika ,u službi vanjskih poslova , Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama u ustanovama socijalne skrbi koji su već u primjeni od 2018.Ukupni materijalni rashodi u 2019. planiraju se u iznosu od 14 mlrd.kn.( naknadu za prijevoz zaposlenima u sustavu znanosti i obrazovanja te u MUP-u, zatim  za troškove pokretanja i provođenja jednostavnog postupka stečaja potrošača i zbog povećanja troškova u ustanovama u zdravstvu (lijekovi, pomoćni i sanitetski materijal te ostalo). Rashodi za subvencije u 2019. planiraju se u iznosu od 6,9 mlrd.kn., a samo na mjerama izravnih plaćanja poljoprivrednim proizvođačima i mjerama ruralnog razvoja evidentno je povećanje za više od 400,0 mil.kn. Rashodi za pomoći državnog proračuna dane u inozemstvo i unutar opće države u 2019.predviđeni su u iznosu od 17,1 mlrd.kn.( povećanje 723,9 mil.kn.), od čega se 12,2 mlrd kn. odnosi na pomoći koje se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka ,( za 141,8 mil.kn. više) dok se na pomoći koje se financiraju iz EU i ostalih izvora financiranja u 2019. odnosi 4,9 mlrd.kn.( povećanje od 582,1 mil.kn.). U 2020. ukupne pomoći projicirane su na razini od 18,6 mlrd.kn, a u 2021. sa 18,1 mlrd.kn. Povećanje se odnosi na povećan iznos doprinos RH proračunu EU ,na  izbore za članove iz RH u Europski parlament , izbore za članove vijeća nacionalne manjine i predstavnika nacionalne manjine u JLPRS i izbori za predsjednika RH.,povećavaju se izdvajanja za Fond za sufinanciranje EU projekata u okviru pozicija Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za 250 mil.kn. Naime, do kraja 2017. sredstva Fonda prikupljala su se iz dijela prihoda od poreza na dohodak (1,5%) koji su se uplaćivali u državni proračun, a novim Zakonom o financiranju JLPRS sav prihod od poreza na dohodak prepušten je JLPRS. Naknade građanima i kućanstvima čine najznačajniju skupinu rashoda državnog proračuna, a planiraju se u 2019. u iznosu od 49,5 mlrd.kn.( povećanje od 1,7 mlrd.kn.), a odnose se na indeksaciju mirovina i porast broja korisnika,  na izdvajanja za prava iz sustava socijalne skrbi - za osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu te naknadu za ugroženog kupca energenata, na troškove provedbe demografske obnove, uključujući obiteljsku i populacijsku politiku -za povećanje za naknade za dodatni porodiljini dopust i opremu za novorođeno dijete  te za povećanje razine dohodovnog cenzusa  kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu, čime se proširuje broj korisnika doplatka za djecu. Očekuje se da će se temeljem ovih izmjena broj korisnika koji ostvaruju  pravo na doplatak za djecu povećati za približno 150.000 djece, za što će se za 2019. osigurati  iznos od 336,7 mil.kn. Za subvencioniranje stambenih kredita za kupnju stana ili kuće, za svaku kalendarsku, odnosno proračunsku godinu do 31. prosinca 2020. dodatno će se osigurati sredstva u iznosu do 42,0 mil.kn godišnje. Ostali rashodi u 2019. i 2020. projicirani su sa 8,5 mlrd. kn, a uključuju tekuće i kapitalne donacije, kazne, penale i naknade štete, izvanredne rashode i kapitalne pomoći te naknade u cijeni goriva za HAC d.o.o. i HŽI d.o.o. po litri naplaćene trošarine na energente (0,20 kn/l).Rashodi za nabavu nefinancijske imovine u 2019. od 4,8 mlrd. kn. sadrže predujam za borbene zrakoplove ,KBC Rijeka, rekonstrukciju zgrada sudova, opreme za kurikularnu reformu i uređenje kongresnog centra NSB,zgrada zdravstva, znanosti, socijalne skrbi, zaštite prirode te vatrogastva. Zaključno- Na temelju navedenih parametara i ciljeva Ministarstvo financija izradit će obvezne Upute za izradu državnog proračuna i proračuna JLPRS za razdoblje 2019.-2021..koje će JLPRS dopuniti u skladu s vlastitim procjenama i prioritetima.(pripremila MLP)

Priredila Maja Lukeš-Petrović,dipl.iur. i dipl.polit.
 


Isprintajte stranicu