Prikaz prijedloga državnog proračuna RH za 2019. i projekcija za 2020. i 2021. godinu


Objavljeno 3.12.2018.


U Hrvatskom saboru u tijeku je rasprava o Prijedlogu državnog proračuna RH za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu. U nastavku dajemo bitne odrednice plana i projekcije državnog proračuna i njegovih osnovnih sastavnica za 2019. i za sljedeće dvije godine a koje se zasnivaju na posljednjim makroekonomskim projekcijama[1]u eurozoni i međunarodnom okruženju (iz studenoga 2018.) u pogledu mogućih rizika[2] i procjene učinka treće faze porezne reforme na kretanje ekonomskih aktivnosti i realizaciju bruto domaćeg proizvoda (rasterećenje gospodarstva i kućanstava).
 
Nakon očekivanog rasta BDP u 2018. godini od 2,7%, predviđa se rast od 2,9% u 2019., 2,7% u 2020. te 2,5% u 2021., s tim da će domaća potražnja, biti pozitivan doprinos gospodarskom rastu, kao i dalje porezno rasterećenje. Očekuje se niska stabilna inflacija, nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada i daljnje smanjenje stope nezaposlenosti. Predviđa se da će rast potrošačkih cijena usporiti sa 1,6% u 2018. na 1,2% u 2019. U 2019. očekuje se stagnacija cijena hrane i osjetno usporavanje rasta cijena energije u odnosu na 2018. dok se predviđa da će se rast potrošačkih cijena (bez hrane i energije) u 2019. ubrzati u uvjetima jačanja temeljne inflacije u eurozoni, i nastavka rasta osobne potrošnje i jediničnog troška rada. U nastavku projekcijskog razdoblja očekuje se postupno ubrzanje inflacije na 1,5% u 2020. i 1,7% u 2021.“ u uvjetima povećanja pozitivnog jaza BDP-a“, s tim da će na kretanje inflacije u 2020. utjecati i smanjenje opće stope PDV-a“. Nakon povećanja od preko 5% u 2018., rast bruto plaća ostat će iznimno snažan i u 2019. te će se usporiti tek krajem razdoblja u uvjetima slabljenja pritisaka sa strane ponude rada“.[3] U projekciju rasta plaća ugrađena je i pretpostavka povećanja osnovice za plaće u javnom sektoru za 3% od siječnja 2019. Projekcija gospodarskog rasta izložena je prevladavajuće negativnim rizicima koji se prvenstveno odnose na međunarodno okruženje. Što se tiče domaćih rizika, oni su smanjeni zbog postignute nagodbe koncerna Agrokor s vjerovnicima, dok ostaju prisutni rizici vezani uz srednjoročna ograničenja na strani ponude rada. Glavni rizici za projekciju inflacije odnose se na kretanje cijena nafte te ostalih sirovina na svjetskom tržištu, jačanje trgovinskog protekcionizma te povećanje administrativno reguliranih cijena.
 
Projekcija prihoda državnog proračuna za razdoblje 2019. – 2021. zasniva se očekivanom rastu gospodarske aktivnosti kao posljedici fiskalnih učinaka trećeg kruga poreznog rasterećenja u sustavu PDV-a, doprinosa i trošarina izmjenama u porezu na dohodak i nastavku rasta pomoći iz EU. U sustavu poreza na dodanu vrijednost planira se snižavanje u stope PDV-a s 25% na 13% [4], oporezivanje svih lijekova sa stopom od 5%, snižavanje opće stope PDV-a na 24% od siječnja 2020.- što otvara prostor za snižavanje cijena. Izmjenama u sustavu posebnih poreza i trošarina na energente i duhan (kroz povrat dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo za komercijalni prijevoz roba kamionima od min. 7,5 bruto tona nosivosti te za komercijalni prijevoz putnika autobusima i trošarina na duhan do razine dostizanja dogovorene visine trošarine prema direktivi EU po osnovi ponderirane maloprodajne cijene cigareta) navedeni prihodi za 2019. planirani u ukupnom iznosu od 15,7 mlrd.kn, za 2020. sa 16,1 mlrd.kn. Izmjenama u sustavu doprinosa - ukidanjem doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti ( 1,7%) i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu (0,5%) uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 16,5% otvara se prostor za povećanje plaća, a neto efekt povećanja prihoda HZZO-a iznosit će 1,3 mlrd.kn. Izmjenama u sustavu poreza na dohodak utjecat će se na konkurentnost visokokvalificiranih zaposlenika. Značajan učinak na prihode državnog proračuna u razdoblju 2019.-2021. imat će i povlačenje sredstava iz EU fondova pa su prihodi od pomoći za 2019. planirani sa 17,5 mlrd.kn, a za 2020 a 17,2mlrd.kn.
 
U skladu s iznesenim, ukupni prihodi državnog proračuna za 2019. planirani su u iznosu od 136,1 mlrd.kn. (međugodišnji rast od 5,5%), za 2020. projicirani su sa 138,5 mlrd.kn. (rast od 1,8%), a za 2021. sa 140,7 mlrd.kn. (rast 1,6%). Porezni prihodi za 2019. projicirani su sa 78,5 mlrd.kn.(rast 4,3%), a zatim unatoč poreznom rasterećenju za 2020. s međugodišnjim rastom od 2% i iznosom od 80,1 mlrd.kn., a za 2021. sa 82,6 mlrd.kn. (rast 3,2%). Prihodi od poreza na dobit za 2019. planirani su sa 8,8 mlrd.kn., za 2020. sa 9,2 mlrd.kn. a za 2021. sa 9,5 mlrd.kn. Od doprinosa za mirovinsko osiguranje u državni proračun u 2019. planira se prikupiti 24,1 mlrd.kn. prihoda, a u narednim godinama 25,1 mlrd.kn., odnosno 26,2 mlrd.kn. Prihodi od imovine planirani su za 2019.sa 2,5 mlrd.kn., a prihodi po posebnim propisima (većinom namjenski) za 2019.sa 3,6 mlrd.kn., a u sljedećim godinama 3,7 mlrd.kn. Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga i prihodi od donacija koje planiraju proračunski korisnici za svoje namjene, za razdoblje 2019. – 2021. godine planirani su u prosječnom iznosu od 1,3 mlrd.kn. Za prihode iz nadležnog proračuna i od HZZO-a temeljem ugovornih obveza za 2019. planira se 6,6 mlrd.kn. Prihodi od kazni i upravnih mjera za 2019. planirani sa 552,9 mil.kn. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine za 2019. planirani sa 780,5 mil.kn, ostvarit će se aktiviranjem neaktivne državne imovine odnosno prodajom stanova i ostalih građevinskih objekata te prodajom postrojenja i opreme. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2019. planirani su u iznosu od 140,3 mlrd.kn. što je 6,9 mlrd.kn. više nego 2018. (rast 5,2%) ili., za 2020. sa 141 mlrd.kn, a 2021.sa 141,5 mlrd.kn.
 
Razina rashoda državnog proračuna uvjetovana je obvezom osiguravanja sredstava za podmirivanje: prava i obveza iz zakonskih i pod zakonskih akata i kolektivnih ugovora i za nove troškove koji proizlaze iz: predsjedanja RH Vijećem EU, izbora naših predstavnika u Europskom parlamentu, izbora članova vijeća nacionalnih manjina i predstavnike nacionalnih manjina te za predsjednika RH, za pripremne radnje za popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021., te za provedbu zaključka o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka u 2019. u odnosu na tekući plan 2018. planirani su u iznosu od 111,5 mlrd.kn. uz rast od 2,6%, na što najviše utječe osiguranje sredstava za: mirovine od 1,2 mlrd.kn., mjere demografske obnove od 468 mil.kn., učinkovitiji sustav znanosti i obrazovanja od 310,2 mil.kn. i za predsjedanje RH Vijećem EU 160,3 mil.kn.
 
Na razdjelu Ministarstva financija planirane su kompenzacijske mjere pomoći za JLPRS u iznosu od 102,5 mil.kn. Radi se o pomoćima za JLPRS koje će se tijekom 2019. godine iz državnog proračuna isplaćivati jedinicama u skladu s člankom 15. Zakona o financiranju JLPRS[5] u visini razlike između zbroja prihoda od poreza i prireza na dohodak ostvarenih u 2017. godini i prihoda od pomoći koji su u 2017. ostvareni u skladu s odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu (»Narodne novine«, br. 119/16. i 113/17.) te prihoda od poreza i prireza na dohodak koji će ostvarivati tijekom 2018. godine. Naime tijekom 2019. i 2020. godine iz državnog proračuna isplaćivati će se 100 %, a tijekom 2021. godine 60 %, iznosa pomoći isplaćene u 2018. godini temeljem prethodnog stavka ovoga članka.
 
Što se tiče dodatnih sredstava za decentralizirane funkcije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije JLPRS. To su sredstva (pomoći) koja se daju JLPRS iz Proračuna kao razlika između minimalnog standarda i ostvarenih sredstava iz izravne stope poreza na dohodak za financiranje svake od preuzetih decentraliziranih funkcija. Sredstva su planirana za 2019. na razdjelima nadležnih ministarstava i to: za vatrogastvo sa 231.030.302kn, za osnovno i srednje obrazovanje sa 954.262.412kn.,za zdravstvo sa 281.265.493 kn. a za socijalnu skrb sa 69.972.038 kn. što ukupno iznosi 1.636.530.245 kn. Jedino za decentralizirane funkcije obrazovanja planirani su drugi iznosi u odnosu na 2019 i to za 2020. iznos 967.637.330 kn., a za 2021.iznos 980.893.962 kn.
 
Tablični prikaz rashoda po ekonomskoj klasifikaciji pokazuje da su ukupni rashodi za zaposlene za 2019. planirani u iznosu od 29,1 mlrd.kn. (veći su za 1,1 mlrd.kn.). Ukupni materijalni rashodi za 2019. planirani su sa 14,4 mlrd.kn. (rast 9,5%),pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna sa 17 mlrd.kn (rast 3,7%) , naknade građanima i kućanstvima sa 48,9 mlrd.kn.(rast 2,5%), ostali rashodi sa 8,6 mlrd.kn.(rast 14,1%), a rashodi za nabavu nefinancijske imovine sa 5,4 mlrd.kn. (rast 32,5%). Iz tabličnog prikaza rashoda po funkcijskoj klasifikaciji proizlazi da je za 2019. u okviru rasta od 5,2% najveći rast iskazan kod usluge unapređenja stanovanja i zajednice (19,5%), slijede ekonomski poslovi (10,1%), rekreacija, kultura i religija (8,2%), javni red i sigurnost (7,7%),zaštita okoliša (6,4%), obrazovanje (5,8%), obrana(5,4%), socijalna zaštita (3,6%) opće javne usluge (2,4%) i zdravstvo (2,0%).
 
Zaključno - Polazeći od uvodno istaknutih makroekonomskih parametara i procijenjenih fiskalnih učinaka reformi, slijedom ukupno planiranih prihoda državnog proračuna za 2019. u iznosu od 136,1 mlrd.kn. i ukupnih rashoda od 140,3 mlrd.kn., planirani manjak za 2019. iznosit će 4,2 mlrd.kn ili 1% BDP-a.
U skladu s projiciranim kretanjima prihoda i rashoda svih razina proračuna opće države, očekuje se planirani manjak od 0,7% BDP-a u 2019. , njegovo smanjenje na 0,4% u 2020., dok se u 2021. očekuje uravnotežen proračun. Izvanproračunski korisnici u promatranom srednjoročnom razdoblju imat će višak na prosječnoj razini od 0,2% BDP-a, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uravnotežen proračun.
 
Priredila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl.polit.
 
[1] U ovom prilogu posebnu pozornost usmjerili smo na makroekonomske projekcije i rizike zbog njihova utjecaja na RH  
[2] Posljednje projekcije svjetskog gospodarskog rasta, kao i rasta EU, u 2018. i 2019.su revidirane na niže - blago su revidirane na niže u usporedbi s prethodnim projekcijama, a projekcije rasta svjetske trgovine znatnije korigirane naniže. U 2018. očekuje se snažan rast cijena nafte kao posljedica ograničenja na strani ponude, nakon čega se predviđa njihova stabilizacija.
[3] produktivnost rada će karakterizirati stabilan rast od oko 1%, koji će tako ostati nešto ispod projiciranog realnog rasta plaća kroz cijelo promatrano razdoblje“
[4] za žive životinje, svježe meso i ribu, voće i povrće, jaja i dječje pelene
[5] „Narodne novine“,br.127/17


Isprintajte stranicu