Prihvaćen hitni postupak za izmjene i dopune zakona o sportu radi transparentnog financiranja i izvora financiranja sporta


U Saboru je prihvaćen hitni postupak za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu koje bi trebale dovesti do transparentnog financiranja djelatnosti utvrđivanjem okvira za reguliranje jedinstvenog planiranja, izvršavanja i izvještavanja o izvršenju programa javnih potreba u sportu, primjenom odgovornog financijskog upravljanja i poštivanjem prioriteta kojim bi se onemogućilo financiranje dijelova programa koji nisu utvrđena javna potreba u sportu iz javnih prihoda te osiguralo potpuno, jasno i istinito praćenje utroška dostavljenih financijskih sredstava u realizaciji javnih potreba u sportu. U skladu s navedenim to bi trebalo rezultirati  većim ulaganjem privatnog kapitala u šport uz istovremeno smanjenje izdvajanja iz proračuna JLPRS.
 
U djelatnostima koje se financiraju iz javnih prihoda posebnim je zakonima propisano njihovo financiranje koje treba biti usklađeno sa Zakonom o proračunu i Zakonom o fiskalnoj odgovornosti gdje se zahtijeva transparentno poslovanje i odgovornost subjekata koji njima upravljaju. Područje sporta regulirano je Zakonom o sportu[1] (u daljnjem tekstu ZOS), gdje se za financiranje javnih potreba u športu izdvajaju značajni javni prihodi iz  državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu JLPRS) ali se određeni rashodi financiraju i iz privatnih sredstva. Naime već 2006. ZOS –om je uveden novi statusni oblik za obavljanje sportske djelatnosti profesionalni sportski klub u sportskom natjecanju - športsko dioničko društvo (u daljnjem tekstu:šdd) i temelj nove vlasničke strukture.
 
Važećim ZOS-om nisu propisani financijski planovi krovnih udruga, načela, metodologija planiranja, način financiranja programa iz vlastitih prihoda, uvjeti za mjerila i kriteriji za financiranja programa kao ni provjera učinkovitost i namjena pojedinih dijelova programa, niti njihov karakter kao javne potrebe.
 
Iako je važećim ZOS-om propisana obveza izvještavanja o izvršenju programa i utrošku financijskih sredstava za proteklu proračunsku godinu u rokovima iz Zakona o proračunu, a Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija[2] regulirana su pitanja transparentnog uvida u trošenje sredstava iz javnih izvora, okvir financijskog poslovanja i elementi računovodstvenog sustava, ovim izmjenama i dopunama Zakona trebalo bi omogućiti operativno poslovanje „krovnih udruga“, napose zbog izmjena Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2014.[3] kojim je propisano da nadležni ministar donosi odluku kojom utvrđuje godišnji planirani iznos i način financiranja posebno za svaku „krovnu udrugu sporta u Republici Hrvatskoj“.
 
Prijedlogom zakona propisuje se: Zaključne napomene
 
Budući da je sport djelatnost gdje se iz javnih prihoda Državnog proračuna i iz proračuna 576 JLPRS izdvajaju sredstva za javne potrebe, ali i znatna sredstva iz privatnih izvora, potrebno je na jedinstven način urediti i definirati ne samo izvore prihoda i javne potrebe već i cjelokupne složene financijske odnose između subjekata i oblika koji podliježu proračunskom, neprofitnom i poduzetničkom računovodstvu i kontrolama sustava. Sve navedeno trebalo bi se realizirati jedinstvenom metodologijom planiranja, izvršavanja i izvještavanja za javne potreba u športu i onih koji to nisu, a sve kako bi se spriječile negativnosti zloupotrebe i izbjegavanje kontrole tijeka sredstava u svim oblicima interesnog organiziranja i vlasničkih odnosa primjenom fiskalne odgovornosti ne samo čelnika JLPRS i već i predsjednike uprave pravnih osoba u sustavu športa kako na razini države tako i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
 
U prilog navedenog pokazuju podaci o izdvajanjima za sport iz godišnjih izvještaja o izvršenju proračuna za 2013. Iz Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna za 2013. izdvajamo samo neke financijske pokazatelje iz kojih proizlazi da je za djelatnost navedenih pet krovnih udruga u športu izdvojeno 127,6 milijuna kn , za sufinanciranje kapitalnih projekata u športu na lokalnoj razini 21,3 milijuna kn., a za zakupnine triju  gradskih sportskih dvorana 31,4 mil.kn. Iz izvršenja lokalnih proračuna za 2013. izdvojeno je za rashode za službe u športu i rekreaciji preko 1 milijarde kn., s tim da u okviru funkcijske klasifikacije nisu iskazani rashodi za kapitalne projekte u navedenoj djelatnosti.
 
Priredila Maja Lukeš-Petrović,dipl.iur. i dipl. politolog
 
[1] Narodne novine", br. 71/06.,150/08., 124/10., 124/11., 86/12. i 94/13.
[2] Narodne novine, br. 121/2014
[3] Narodne novine, br. 151/2013 i 94/2014


Isprintajte stranicu