Paket prijedloga zakona koje je vlada uputila na raspravu i donošenje u Hrvatski sabor


Vlada RH na svojoj 7. sjednici održanoj 9. veljače 2012. usvojila je više zakonskih prijedloga i uputila ih Hrvatskom saboru na raspravu i usvajanje.Kako se radi o zakonima za koje se predlaže donošenje po hitnom postupku, a od interesa su ne samo za građane i pravne osobe kao obveznike plaćanja javnih davanja i korištenja usluga državne uprave već i sve korisnike LC programa u nastavku izdvajamo najbitnije zakonske prijedloge. Izvorne zakonske tekstove možete naći na internet stranicama Vlade. 
 
1. PRIJEDLOG O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA –  hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost predlaže se ( primjena) od 1. 3. 2012.
 
·         da se osnovna stopa poreza na dodanu vrijednost 23% zamijeni stopom 25%;
·         da se stopa 23% zamijeni stopom 10%  - za jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, na isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži te na bijeli šećer od trske i šećerne repe;
·         potpuno ograničenje odbitka pretporeza za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima, (izuzeci od navedenih odredbi - ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju;
·         ograničenje odbitka pretporeza za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije ( za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije pri čemu se reprezentacijom smatraju izdaci za ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za najam automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i slično);
·         povećavanje maksimalnog iznosa kazne za osobu koja je kod poreznog obveznika odgovorna za obavljanje određenih poslova poveća s dosadašnjih 10.000,00 kuna na 40.000,00 kuna odnosno s dosadašnjih 20.000,00 kuna na 50.000,00 kuna.
 
Od 1. siječnja 2013. godine stupile bi na snagu odredbe Zakona kojima se propisuje da će se
·         snižena stopa 10% primjenjivati na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima sukladno posebnim propisima,
·         povećavanje praga  za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost sa 85.000,00 kuna na iznos od 230.000,00 kuna
·         povećanje iznosa koji određuje je li porezni obveznik tromjesečni ili mjesečni obveznik poreza na dodanu vrijednost, sa 300.000,00 kuna na 800.000,00 kuna.
 
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA

 Zbog promjene Zakona za 9 mjeseci 2012. godine povećali bi se prihodi državnog proračuna za otprilike 2,5 milijardi kuna, dok se u narednim godinama očekuje povećanje prihoda za otprilike 2,6 milijardi kuna.
Promjena Zakona ne utječe izravno na prihode proračuna jedinica lokalne samouprave i jedinica područne(regionalne) samouprave jer je porez na dodanu vrijednost prihod državnog proračuna RH.

2. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se da se
·         urede se razredi porezne osnovice zbog promjene osnovnog osobnog odbitka, odnosno povećanja sa 1.800,00 kuna na 2.200,00 kuna;
·         najniža stopa od 12% primjenjuje na poreznu osnovicu do visine jednostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, odnosno do 2.200,00 kuna;
·         stopa od 25% primjenjuje se na razliku porezne osnovice između jednostrukog i četverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, odnosno na razliku između 2.200,00 kuna i 8.800,00 kuna;
·         najviša stopa od 40% primjenjuje se na poreznu osnovicu iznad četverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, odnosno iznad 8.800,00 kuna;
·         brišu se odredbe kojima se neoporezivim dohotkom smatraju primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, te mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu.
·         porez na dohodak ne plaća na primitke od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kuna godišnje.
·         mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu također smatraju
primicima po osnovi nesamostalnog rada.
 
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
 
·         primjenom Zakona doći će do smanjenja poreznih prihoda za oko 50 milijuna kuna na godišnjoj razini – po osnovi povećanja osnovnog osobnog odbitka, osobnog odbitka umirovljenika i promjene poreznih razreda smanjiti će se porezni prihodi za oko 340 milijuna kuna, dok će se oporezivanjem dividendi i udjela u dobiti, te dodatka na mirovinu i mirovina iz inozemstva porezni prihodi povećati po procjeni za oko 290 milijuna kuna.
·         Promjene Zakona utječu na prihode proračuna jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave jer se u državnom proračunu osiguravaju samo sredstva za izravnanje za decentralizirane funkcije sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
 
3. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit predlaže se:
·         mogućnost smanjenja osnovice poreza na dobit, ali isključivo u slučaju kada se ostvarena dobit poreznog razdoblja koristi za povećanje temeljnog kapitala društva na način i pod uvjetima iz Zakona o trgovačkim društvima – primjena od 1.1.2013.;
·         plaćanje poreza po odbitku na dividende i udjele u dobiti koje se isplaćuju inozemnim pravnim osobama i to po stopi od 12%;
·         oporezivanje dividendi i udjela u dobiti porezom po odbitkuizmeđu matičnih društava i povezanih društava iz različitih država članica –primjena –primjenas danom pristupanja Republike Hrvatske  Europskoj uniji;
·         vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge, priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana (umjesto dosadašnjeg roka od 120 dana), a ista nisu naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave Time se povećava iznos porezno priznatog rashoda u slučajevima kada potraživanja nisu naplaćena - usklađivanje sa Zakonom o rokovima ispunjenja novčanih obveza);
·         ako je tijekom poreznog razdoblja fizičkoj osobi isplaćen predujam dobiti, a istekom tog poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma, tada se nastala razlika smatra primitkom koji se oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak (usklađenje zbog uvođenja oporezivanja dohotka od dividendi i udjela u dobiti i propisima o oporezivanju dohotka od kapitala - razlika koja nastaje oporezuje se kao dohodak od kapitala po stopi od 40%.
 
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
 
·         Primjenom Zakona istovremeno će doći do povećanja i smanjenja poreznih prihoda :
-       na godišnjoj razini doći će do povećanja poreznih prihoda za oko 220 milijuna kuna zbog uvođenja obveze plaćanja poreza po odbitku na dividende i udjele u dobiti.
-       u budućim razdobljima može doći do smanjenja poreznih prihoda za oko 2,2 milijarde kuna na godišnjoj razinizbog smanjenja osnovice poreza na dobit za dio ostvarene dobiti kojom se poveća temeljni kapital društva sukladno posebnim propisima.
-       u budućim razdobljima će se povećati porezni prihodi- ako se ostvari cilj zakona - povećanje investicija, i otvaranja novih radnih mjesta, te poticanja gospodarskih aktivnosti.
 
·         Promjene Zakona ne utječu izravno na prihode jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jer je porez na dobit prihod državnog proračuna RH.
 
 
4. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima predlaže se :
·         smanjiti opću stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 13% od 1. svibnja 2012.
·         uvesti obvezu prijeboja dospjelih, a neplaćenih obveza doprinosa s potraživanjima koje obveznik doprinosa – dužnik ima temeljem ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje- radi bolje naplate doprinosa
·         ovlaštenje Vladi RH da može uredbom propisati način provedbe uplate
doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici i obveznike provedbe uplate doprinosa - zakonski okvir za bolju naplatu doprinosa.
·         Ostale promjene i uređenje teksta Zakona- radi sigurnije primjene i tumačenja,
pojedine odredbe potrebno je i nomotehnički urediti.
 
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
 
·         Kao posljedica smanjena doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 13% predviđa se smanjenje prihoda proračuna po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje kao i povećanje prihoda proračuna s osnova prijeboja dospjelih obveza doprinosa s potraživanjima koja proizlaze iz ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i to prema procjeni za 2012 g smanjenje od 1,4 milijardi kuna, a za 2013. 2,2 milijardi kuna.
·         bolja primjenjivost zakonskog teksta za sve osobe koje su obveznici doprinosa ili koje su dužne u skladu s njim postupati i bolja naplata doprinosa.
·         Nema procjena koliko će utjecati na povećanje prihoda proračuna JLPRS i njihovih korisnika kao obveznike plaćanja doprinosa za njihove zaposlenike.
 
 
5. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKOM INSPEKTORATU REPUBLIKE HRVATSKE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona Financijski inspektorat definira se kao ustrojstvena jedinica u sastavu Ministarstva financija kojom upravlja predstojnik.
 
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA – ne utječe na prihode proračuna jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave.
 
6. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona Ured za sprječavanje pranja novca umjesto upravne organizacije u sastavu Ministarstva financija definira se kao ustrojstvena jedinicu u sastavu. Ministarstva financija kojom upravlja predstojnik.
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA – ne utječe na prihode proračuna jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave.
 
7. PRIJEDLOG ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA-– hitni postupak
 
Predlaže se donošenje novoga Zakona o poreznoj upravi, a ne izmjena i dopuna važećeg zakona i to zbog značajnog broja promjena zakonskih odredbi: usklađivanje s drugim zakonskim propisima (iz djelokruga Financijske policije koja prelaze u djelokrug Porezne uprave i preciznije definiranje pojedinih zakonskih odredbi.
 
U odnosu na sada važeći Zakon nove odredbe su
·         izrijekom se propisuje da PU priprema i izrađuje nacrte prijedloga zakona i drugih propisa što se odnose na poreze i doprinose i što odgovara praktičnom stanju;
·         PU obavlja nadzor kod poduzetnika i osoba javnog prava nad provedbom Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza, obzirom da se radi o poslu koji je ulazio u djelokrug Financijske policije;
·         ustroj područnih ureda u tri kategorije, pri čemu se vodilo računa o opsegu i složenosti poslova koji imaju pojedini područni uredi;
·         obveze, odgovornosti i ovlaštenja službenika – određene odredbe su jasnije i preciznije propisane;
·         suradnja i razmjena podataka između PU i drugih tijela propisuju se i obveze javnopravnih tijela na obveznu dostavu podataka Poreznoj upravi elektroničkim putem;
·         kontrolni mehanizmi PU s ciljem otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i ujednačavanja prakse rada, te otkrivanja, utvrđivanja i sprječavanja kršenja zakonitosti rada i pravila službe od strane poreznih službenika.
·         Sredstva ostvarena obavljanjem poslova iz članka 5. Zakona i sredstva što ih
PU ostvari prema posebnim zakonima, prihod su državnog proračuna, a koriste se za informatizaciju i unapređenje rada PU.
 
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA – izravnone utječe na prihode proračuna jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave
 
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI STEČAJNOG ZAKONA S KONAČNIM PRIJEDLOG ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona predlaže se dopuna članka 86. (troškova stečajnoga postupka) tako da svakom radniku stečajnog dužnika, osim uprave društva, pripada naknada u visini tri minimalne plaće u Republici Hrvatskoj, ukoliko taj iznos naknade nije moguće ostvariti prema članku 3. stavku 1. točke 1.Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca - NN 86/08.).
 
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA – ne utječe na prihode državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave.
 
Pripremila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl. politolog 


Isprintajte stranicu