Osvrt na konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave


Vlada RH je uputila Saboru na razmatranje i usvajanje po hitnom postupku Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s Konačnim prijedlogom zakona (u tekstu dalje KPZIDZFJLPRS) kojim se mijenjaju odredbe dosadašnjeg Zakona o financiranju JLPRS (u tekstu dalje ZFJLPRS) [1].
 
U nastavku dajemo bitne postavke KPZIDZFJLPRS, a za potanka zakonska rješenja upućujemo na stranice Hrvatskog sabora gdje je objavljen zakonski prijedlog. [2]
 
1. Snižava se gornja granica stope prireza porezu na dohodak Grada Zagreba koju može Grad odlukom propisati za obveznike poreza na dohodak sa svog područja s 30% na najviše 18%.
 
2. Mijenja se raspodjela zajedničkih poreza (članak 45.) i to:
2.1. Udio općine i grada u porezu na promet nekretnina povećava se sa 60% na 80%, a udio države se smanjuje s 40% na 20%. – efekt cca 232 mil.kn
2.2. Iznimno od obveze da se zajednički porezi (porez na dohodak raspodjele na državu, županije, gradove i općine) novouvedeni porez na dohodak po osnovi kamata na štednju prihod je državnog proračuna. Efekt oko 300 mil kn za pomoć potpomognutim područjima.
 
3. Mijenja se raspodjela poreza na dohodak i to:
3.1. Izvorni nenamjenski udio JLPRS se povećava za općinu, odnosno grad i iznosi 60,0% (dosad 56,5%,) efekt cca 400mil.kn. Udio županije 16,5% (dosad 16,0%,) efekt cca 70 mil kn,
3.2. Smanjuje se udio za decentralizirane funkcije sa 12% na 6,0%,
3.3. Povećava se udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u državnom proračunu sa 15,5% na 16,0%,
3.4. Uvodi se nova pozicija/stavka u državnom proračunu – 1,5% udio pozicije za pomoći za projekte sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i županije, odnosno pravne osobe u njihovom većinskom vlasništvu ili suvlasništvu i ustanovama čiji su osnivači. Način korištenja sredstva sukladno kriterijima utvrđenim posebnim propisom od strane ministarstva nadležnog za koordinaciju europskih strukturnih i investicijskih fondova[3]. Materijalni efekt cca 180-200 mil kn.
3.5. Općina/grad/županija i Grad Zagreb koji prema posebnim zakonima financiraju decentralizirane funkcije imaju pravo na dodatni udio u porezu na dohodak po pojedinim funkcijama koji je manji nego dosad te i to za: Osnovno školstvo 1,9% (dosad 3,1%), Srednje školstvo 1,3% (dosad 2,2%), Socijalnu skrb - centri za socijalnu skrb 0,2% (dosad 0,5%), domovi za starije i nemoćne osobe 0,6% (dosad 1,7%), Zdravstvo 1,0% (dosad 3,2 %), Vatrogastvo –JVP1,0% (dosad 1,3%).
3.6. Na području Grada Zagreba udio u porezu na dohodak raspodjeljuje se na: nenamjenski udio 76,5% (dosad 72,5%) + dodatni udio u porezu na dohodak za dec. 6% (dosad 12%), 16,0% (dosad 15,5%), udio pozicije za pomoći za projekte EU 1,5%. Proizlazi da bi Grad Zagreb sada imao udio od 82,5%, dok je prije imao 84,5% s tim da mu je smanjena i granica za prirez poreza na dohodak na 18%, a zbog svoje gospodarske strukture i porezne politike izgubit će preko milijardu kuna prihoda od poreza na dohodak.
3.7. Na području općine, odnosno grada koji, prema posebnim propisima, ima status potpomognutog područja[4] udio u porezu na dohodak raspodjeljuje se na: udio općine, odnosno grada 88,0% iz kojeg financira preuzete decentralizirane funkcije (ako ih je preuzeo 1,9% OŠ + 1,0% JVP), udio županije 12,0%.
3.8. Na području JLS na otoku (koji zaključe sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka) udio u porezu na dohodak raspodjeljuje se na: povećani nenamjenski udio općine, odnosno grada sa 56,5% na 60,0% u porezu na dohodak + smanjeni dodatni udio za dec.(1,9%+1,0%), povećani nenamjenski udio županije sa 16% na 16,5% + dodatni udio (6%) udio za dec. funkc. 6,0%, + udio u DP EU projekata, 1,5%, + financiranje kapitalnog projekta na otoku 16,0% (dosad 15,5%)
 
Izmjenama članka 45. trebalo se provesti djelomičnu kompenzaciju procijenjenih učinaka porezne politike i mjera solidarnosti u regionalnom razvoju. JLPRS su smatrale da će se zakonskim izmjenama pokazati realni materijalni učinci raspodjele fiskalne, a izmjenama 45.a prijedlozi funkcijske decentralizacije u smislu većeg odlučivanja nositelja decentralizacije, što nije realizirano. Smatra se upitnim kako će se odraziti smanjivanje dodatnih udjela u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije sa 12% na 6% i povećavanja udjela pozicije izravnanja za decentralizirane funkcije u državnom proračunu sa 15,5% na 16% napose kod županija koje su nositelji decentralizacije svih funkcija osim vatrogastva, a kojima se nenamjenski udio u porezu na dohodak povećava za svega 0,5 postotnih poena. Što će to značiti za županije zbog gubitka nenamjenskog prihoda, kada se zna da većinu prihoda i rashoda čine decentralizirani prihodi i decentralizirane funkcije čiji se standardi smanjuju, a za održavanje dostignute razine sve se više trebaju koristiti vlastiti nenamjenski prihodi.
 
Istovremeno, županije imaju i značajne zakonske obveze ne samo u pogledu regionalnog razvoja već i socijalne skrbi i drugih poslova u području planiranja i građenja. Znači li prijedlog smanjivanja stopa dodatnih udjela za decentralizaciju da će kao i kod JVP većina rashoda biti financirana iz pomoći izravnanja tj. iz državnog proračuna? Postavlja se pitanje kakva je to decentralizacija kada se ni 50% rashoda neće pokrivati iz dodatnog udjela na koji jedinice imaju zakonsko pravo?
 
Ovaj komentar odnosi se i na članak 45.a stavak 6. kojim je propisano da su „(6) Sredstava ostvarena od dodatnog udjela poreza na dohodak u iznosu većem nego je to utvrđeno minimalnim financijskim standardom, odnosno višak sredstava ostvaren iznad stvorenih obveza po rashodima koji se financiraju na temelju odluka Vlade Republike Hrvatske o minimalnim financijskim standardima, prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske“. Stavak 6. članka 45.a. nije u skladu sa člankom 45. stavkom 5. podstavkom 1. toč. c) koja definira udio za decentralizirane funkcije 6% niti podstavkom 2. u kojem je izrijekom propisano da „2. Općina, grad, županija i Grad Zagreb koji prema posebnim zakonima financiraju decentralizirane funkcije imaju pravo na dodatni udio u porezu na dohodak i to za: Osnovno školstvo 1,9%, Srednje školstvo 1,3%, Socijalnu skrb- centri za socijalnu skrb 0,2%,- domovi za starije i nemoćne osobe 0,6%, Zdravstvo 1,0%,Vatrogastvo-javne vatrogasne postrojbe 1,0%“. Ovom zakonskom odredbom se ograničava pravo JLPRS na dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije i utvrđuje se da višak prihoda iznad standarda za odnosnu funkciju koji je rezultat namjenskog dodatnog udjela odnosne jedinice za odnosnu funkciju postaje prihod državnog proračuna s tim da mu nije utvrđena zakonska namjena već da postaje opći nenamjenski prihod države.
 

Time se JLPRS koja je po Ustavu i zakonu samostalni subjekt s propisanim funkcijama svodi na proračunskog korisnika državnog proračuna. Isto se odnosi i na st. 7. citiranoga članka prema kojem je JLPRS dužna raspodijeliti sredstva svakoj ustanovi sukladno odluci Vlade, što jedinicu svodi na agenta države.
 
4. Brišu se dosadašnji članci 48. do 50. ZFJLPRS, a pitanje pomoći JLPRS uređuje se Zakonom o regionalnom razvoju RH koji je u postupku pred Saborom i budućim podzakonskim aktima.


Pripremila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur.i dipl.polit.
 
[1] Narodne novine, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/08 i 25/12)
[2] http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona0047
[3] Predviđeno je da se na ovaj način prikupljena i u tekućoj godini neutrošena sredstva prenose u narednu godinu.
[4] JLS Ii II kat , i JPRS I. kat prema Odluci o razvrstavanju JLPRS prema stupnju razvijenosti Narodne novine, br.158/13


Isprintajte stranicu