Novi instituti u općem poreznom zakonu

Opći porezni zakon[1] (u tekstu dalje OPZ) organski je zakon i zajednički temelj cijelog poreznog sustava koji uređuje odnos (prava i obveze) između poreznih obveznika i poreznih tijela koji primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima te postupovne odredbe za realizaciju odnosa, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama navedenih javnih davanja nije uređeno drukčije. U ožujku o.g. Hrvatski sabor usvojio je pete izmjene i dopune OPZ-a kojima se u porezne obvezno-pravne odnose građana i javnih tijela – sudionika u poreznom sustavu zemlje  uvodi nekoliko novih instituta.[2] S obzirom na značaj instituta za odnose obiju strana, napose u  složenoj  gospodarskoj i socijalnoj situaciji obveznika javnih davanja,  u nastavku dajemo prikaz bitnih novosti iz Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (u tekstu dalje ZIDOPZ).
 
ZIDOPZ  -om uvedeni su novi instituti i to:

1. Obvezujuće mišljenje Porezne uprave o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija, odnosno poslovnih događaja i djelatnosti poreznog obveznika izdaje se na pisani zahtjev poreznog obveznika, s tim da ministar financija treba pravilnikom propisati područja primjene, način, rok i iznose troškova izdavanja obvezujućeg mišljenja (područja poslovanja na međunarodnom tržištu, statusne promjene i veliki projekti koji iziskuju određenu sigurnost i garanciju da neće doći do nekih nenadanih poreznih promjena). Troškove izdavanja obvezujućih mišljenja snosi porezni obveznik. Ovaj institut poznat je u poreznim sustavima mnogih država i služi kao instrument za zaštitu prava poreznih obveznika. Primjerice, od koristi je poreznom obvezniku koji ulazi u neki veliki projekt a ne želi se dovesti u neizvjesnost u svezi utvrđivanja njegove porezne obveze, pa se za konkretnu poslovnu transakciju pismenim zahtjevom obraća Poreznoj upravi koja tada donosi obvezujuće mišljenje – da li je predloženi način poreznog terećenja konkretnog projekta prihvatljiv te  da li je suglasna ili nije suglasna s takvim projektom i mišljenjem poreznog obveznika.
2. Porezna nagodbe između poreznog tijela i poreznog obveznika za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora.  Kao što je to praksa i u drugim zemljama članicama EU Zakon omogućuje odgodu plaćanja poreznog duga poreznim obveznicima kad za to postoje propisani uvjeti. Nakon dvije godine od ukidanja instituta odgode plaćanja duga poreznim obveznicima (na 36 rata i odgode ovrhe na 6 mjeseci) uz propisane instrumente osiguranja ovim se Zakonom ponovo uvodi mogućnost odgode plaćanja sada kroz instrument porezne nagodbe za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora i to do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru ako za to postoji obostrani interes. Porezna nagodba ne može se sklopiti ako je u tijeku poreznog nadzora utvrđeno postojanje osnovane sumnje o počinjenju kaznenog djela. Subjektivna individualna procjena o opravdanosti osnovane sumnje o počinjenu kaznenog djela izbjegnuta je uvođenjem tzv. kolegijalnih tijela koji donose konačnu odluku o postojanju takve sumnje. Treba istaći da i porezni obveznik kojem je u postupku poreznog nadzora do stupanja na snagu ovoga Zakona uručen zapisnik o provedenom poreznom nadzoru, odnosno čija je obveza utvrđena rješenjem koje nije izvršeno, može u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu  Zakona podnijeti prijedlog nadležnom poreznom tijelu za sklapanje porezne nagodbe o obvezi utvrđenoj tim rješenjem. Uvjet za sklapanje porezne nagodbe je prihvaćanje novoutvrđene od strane poreznog obveznika i njegovo odricanje od prava na korištenje pravnih lijekova. Porezna uprava se odriče zatezne kamate te tako poreznom obvezniku olakšava plaćanje i ne pokreće daljnje prekršajne postupke. Ministar financija treba u roku propisati uvjete sklapanja porezne nagodbe te rokove izvršenja obveza iz porezne nagodbe.
3. Upravni ugovor između poreznog tijela i poreznog obveznika radi namirenja dospjelog poreznog duga. Zakon o općem upravnom postupku koji se primjenjuje supsidijarno u odnosu na OPZ, već je uveo institut upravnog ugovora, a ZIDOPZ ga uvodi u porezni sustav detaljno propisujući uvjete i načina njegova sklapanja. Upravni ugovor može se odnositi na namirenje poreznog duga u cijelosti ili djelomično, sklapa se u pisanom obliku najdulje na rok od 24 mjeseca[3]. Treba naglasiti da ako obveznik ne poštuje upravni ugovor, porezno tijelo ga jednostrano raskida rješenjem protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor, s tim da se naplata obveze iz upravnog ugovora nastavlja prema odredbama OPZ-a i Stečajnog zakona.
4. Mogućnost i obveza ispravka porezne prijave dopušta se ZIDOPZ-om  i zbog primjene propisa EU, koji ispravak prijave dopuštaju najdulje do zastarnih rokova[4]. ZIDOPZ-om propisuje se da se ispravak porezne prijave može izvršiti na poziv poreznog tijela u roku koje odredi porezno tijelo s tim da ministar financija treba pravilnikom propisati uvjete, način i rokove za ispravak prijave po pozivu poreznog tijela. Obveznik je dužan izvršiti ispravak prijave i to u roku od 15 dana od dana izvršnosti/ pravomoćnosti odluke kada je temeljem činjenica utvrđenih rješenjem poreznog nadzora ili odlukom suda ili drugog tijela nužno izvršiti ispravak prijave.
5. Porezni obveznik ima obvezu podnošenja statističkih izvješća Poreznoj upravi za potrebe utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje, s tim da ministar financija o tome treba donijeti pravilnik, a zapriječena je i novčana kazna zbog ne poštivanja zakonskih odredbi.
6. Osobna dostava poreznog akta elektroničkim putem propisana je  ZIDOPZ na zahtjev ili uz izričit pristanak stranke s tim da se od 01.01.2016. osobna dostava poduzetnicima može obavljati elektroničkim putem i bez zahtjeva ili izričitog pristanka stranke. Radi se o korištenju informacijsko-komunikacijske tehnologije u poreznom postupku, kako bi se pojednostavio porezni postupak i kontakt poreznih obveznika s poreznim tijelom.
7. Institut ovrhe male vrijednosti propisuje da će se u tražbinama iz poreznih rješenja čiji iznos ne prelazi svotu od 5.000 kuna (u pravilu su to lokalni porezi JLP(R)S ), rješenje o razrezu koje je doneseno u ispostavi Porezne uprave imati snagu ovršne isprave, a protekom roka za žalbu, ne mora se donositi posebno rješenje o ovrsi.
8. Odredbe OPZ-a usklađuju se s odredbama  Zakona o općem upravnom postupku, Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima a uvode se/dodaju i odgovarajuće novčane kazne za pravnu osobu, odgovornu osobu u pravnoj osobi te za fizičku osobu i  djelatnost te fizička mogućnost zabrane daljnjeg rada poreznom obvezniku koji ne izdaje račune, ne iskazuje isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćuje ih gotovinom ili ne vodi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja u skladu sa zakonskim propisima.
9. Propisuje se način vođenja poslovnih knjiga i drugih evidencija i u elektroničkom obliku, u skladu s načinom oporezivanja poreznog obveznika i prema temeljnim načelima urednog knjigovodstva.
10. U prijelaznim i završnim odredbama ZIDOPZ propisuje se da će ministar financija pravilnikom propisati:  a) u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ZIDOPZ: područja primjene i iznose troškova izdavanja obvezujućih mišljenja; obvezu podnošenja statističkih izvješća Poreznoj upravi za potrebe utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje; uvjete, način i rokove za ispravak prijave na poziv poreznog tijela; b) u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ZIDOPZ: uvjete za sklapanje porezne nagodbe te rokove izvršenja obveza iz nagodbe.

 
Priredila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl.politolog