Najnovije izmjene i dopune zakona o željeznici (NN 75/09)


Područje željezničkog prometa regulirano je Zakonom o željeznici, Zakonom o sigurnosti u željezničkom prometu a planiranje izgradnje, osuvremenjivanja i održavanja željezničke infrastrukture provodi se Nacionalnim programom željezničke infrastrukture koji donosi Hrvatski sabor za petogodišnje razdoblje (NN 31/2008)
 
Izmjene i dopune Zakona o željeznici (NN 123/03., 30/04. i 79/07 i 75/09) donesene su radi usklađivanja s direktivama EU, s odredbama Zakona o konesijama, Zakonom o sigurnosti u željezničkom prometu te Zakonom o zabrani tržišnog natjecanja.
 
Za općine, gradove i županije najvažnije su zakonske odredbe iz kojih proizlaze prava i obveze odnosno mogućnost obavljanja poslova i podmirenja troškova u željezničkom prometu na njihovoj razini i od općeg interesa za jedinisu.
 
Stoga je važno sagledati ne samo najnovije izmjene već i načela na kojima se odvija prijevoz i usluge - vrsta usluga javnog prijevoza koje se odvijaju po načelu tržišnog poslovanja s jedne strane i općeg interesa za korisnike jedinica s druge strane.
 
U tom pogledu posebno je značajan članak 31. Zakona o željeznici koji je mijenjan više puta, a kojim se određuju izvori financiranja infrastrukture i određuje se zabrana prenamjene financijskih sredstava osiguranih u državnom proračunu i proračunima općina, gradova i županija i drugih izvora prihoda, te članak 39. i 40. Zakona koji propisuje nadoknadu dijela troškova koji jedinica može osigurati prijevozniku iz svojega proračuna.

U nastavku dajemo samo navedene izmjene i dopune predmetnog Zakona i odredbe koje su od interesa za općine, gradove i županije.
 
Ustrojstvo željezničkog sustava

Bitno je naglasiti da se željeznički sustav zasniva na načelu razdvajanja željezničkog prijevoza i željezničke infrastrukture.
 
Vrste usluga

Prema zakonu usluge u željezničkom prijevozu obuhvaćaju:

1.     usluge javnog prijevoza koje s obavljaju prema tržišnim principima a na temelju ugovora o prijevozu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno
2.     prijevoz za vlastite potrebe

Podjela željezničkih pruga

Radiodređivanja načina upravljanja i gospodarenja željezničkom infrastrukturom, te planiranja njezinog razvoja, mreža željezničkih pruga dijeli se na:
1.     pruge od značaja za međunarodni promet,
2.     pruge od značaja za regionalni promet,
3.     pruge od značaja za lokalni promet.

Odluku o podjeli željezničkih pruga, donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

Poslovi korištenja pruga od lokalnog značaja

Ako na razini lokalne i područne samouprave postoji interes, poslovi korištenja pruga od značaja za lokalni promet, mogu biti povjereni jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, s tim da odluku o prijenosu poslova donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
Zakonom propisane odredbe koje uređuju usluge u željezničkom prijevozu i željezničku infrastrukturu primjenjuju se na odgovarajući način i na korištenje pruga od značaja za lokalni promet.
 
Članak 31. Zakona koji regulira izvore prihoda za financiranje izmijenjen je i dopunjen tako da ga dajemo u pročišćenom tekstu s tim da posebno ukazujemo na stavak 1. točku 2. te stavke 3.i 4. citiranoga članka. 

Financiranje željezničke infrastrukture
 
(1) Izvori sredstava za financiranje željezničke infrastrukture jesu:
1.sredstva ostvarena naplatom pristojbi za korištenje infrastrukture,
2.sredstva državnog proračuna za održavanje, osuvremenjivanje, gradnju željezničke infrastrukture i reguliranje željezničkog prijevoza,
3.sredstva od ulaganja domaćih i stranih pravnih osoba,
4.sredstva iz dijela naknade iz koncesija i
5.sredstva iz drugih izvora.
Namjena sredstava i način njihova korištenja uređuje se ugovorom iz članka 18. st.1.          Zakona.
(3) Radi održavanja i poboljšanja kvalitete i sigurnosti infrastrukturnih usluga Upravitelju infrastrukture će se osigurati financijski poticaji iz državnog proračuna kako bi se smanjili troškovi infrastrukture i visina pristupnih pristojbi koja se naplaćuje od željezničkih prijevoznika.
(4) Sredstva osigurana u državnom proračunu, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostalih izvora, a koja su namijenjena financiranju željezničke infrastrukture, ne mogu se koristiti za potrebe financiranja željezničkog prijevoza.

Usluge općega gospodarskog interesa[6]- naknada dijela troškova

Prema novim izmjenama i dopunama Zakona uveden je pojam usluge od općega gospodarskog interesa u javnom željezničkom prijevozu to su :
1.   usluge željezničkog prijevoza putnika u domaćem prometu (regionalni, lokalni, prigradski i gradski),
2.   usluge kombiniranog prijevoza
 
Zakonom je propisano da Vlada i općine, gradovi i županije mogu pojedinim željezničkim prijevoznicima koji obavljaju usluge željezničkog prijevoza od općega gospodarskog interesa, na njihov zahtjev, nadoknaditi dio sredstava namijenjenih za razvoj i dio troškova prijevoza, ako prihodima ostvarenim od obavljanjem prijevoza ne mogu pokriti troškove.
 
U Zakonu su navedeni kriteriji za opravdanost zahtjeva za naknadu troškova željezničkim prijevoznicima koji se podmiruju iz državnog proračuna s tim da opravdanost utvrđuje nadležno Ministarstvo[7].
Prema Zakonu ugovor morasadržavati prirodu usluge koja će se pružati, osobito norme kontinuiteta, redovitosti, kapaciteta i kakvoće, cijenu usluga obuhvaćenih ugovorom, koje se ili dodaju na prihod od pristojbi ili uključuju prihod, te podatke o financijskim odnosima između dvije ugovorne strane, pravila o izmjenama i dopunama ugovora, posebno o onima s ciljem uzimanja u obzir nepredvidivih promjena, razdoblje valjanosti ugovora te kazne u slučaju nepridržavanja ugovora.
 
Za naknadu dijela troškova koji se podmiruju iz sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, utvrđuje se jedino obveza uređivanja međusobnih prava i obveza ugovorom između prijevoznika i tih jedinica. Držimo da bi jedinica mogla primijeniti analogne kriterije kao i država.

Treba naglasiti da svaki željeznički prijevoznik kojem je odobrena naknada, dužan za obavljene usluge od općega gospodarskog interesa, a za koje je dobio naknadu, voditi zasebnu računovodstvenu evidenciju.


Osiguranje sredstava za nadoknadu – iz proračuna države i JLPRS

Sredstva za nadoknadu dijela troškova željezničkim prije­voznicima osiguravaju se u državnom proračunu, i/ili proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
 
Koncesija za izgradnju nove i upravljanje postojećom željezničkom infrastrukturom

Koncesiju može odobriti Vlada RH na rok od najduže 30 godina za:

1. gradnju nove željezničke infrastrukture - koncesija za javne radove (u daljnjem tekstu: koncesija za gradnju),
2. upravljanje na dijelu postojeće željezničke infrastrukture – za javne usluge (4) Koncesije iz stavka 1. ovoga članka daje Vlada Republike Hrvatske.

Naknada za koncesiju prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske.
 
 
Maja Lukeš-Petrović dipl. pravnik, dipl.politolog

[1] Članak 3.
[2] Članak 4.
[3] Članak 20.
[4] Članak 21.
 
[5] Članak 31.
[6] Članak 39.
[7] 1.postojanje općega gospodarskog interesa,2.dostupnost drugih vrsta prometa,3.razliku između prihoda koje željeznički prijevoznik može postići na tržištu i stvarnih troškova prijevoza,4. 5.usmjerenost razvoja prijevozničkih sredstava na dugoročni plan razvoja željezničkog prometa u RH s naglaskom na ostvarivanje nacionalnog programa razvoja javne željezničke infrastrukture,6.utjecaj ulaganja na sigurnost željezničkog prometa i kvalitativne i kvantitativne mogućnosti prijevoznika.
[8]Članak 40.
 
[9]Članak 33.

 


Isprintajte stranicu