Komparativni pregled sredstava za decentralizirane funkcije planiranih za 2018. i 2019. godinu


Objavljeno: 05.06.2019.

Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu Zakon o financiranju JLP(R)S) i posebnim zakonima iz djelatnosti osnovnog i srednjega školstva, socijalne skrbi  i zdravstva (2001.) te vatrogastva (2003.) bilo je  propisano da se sredstava za financiranje određenih javnih potreba koja su dotad osiguravana u državnom proračunu Republike Hrvatske prenose na JLP(R)S (županije, Grad Zagreb, gradove i općine) u skladu s kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava propisanim godišnjim odlukama o minimalnim financijskim standardima i godišnjom uredbom o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije JLP(R)S Vlade Republike Hrvatske. (dalje u tekstu Uredba).

Novim Zakonom o financiranju JLP(R)S  (dalje u tekstu novi Zakon) nastavlja se financiranje javnih potreba s područja spomenutih djelatnosti iz udjela za decentralizirane funkcije iz prihoda od poreza na dohodak od 6% (članak 5. stavak 2. točka 3.), koji općina, grad, županija i Grad Zagreb, koji prema posebnim propisima financiraju decentralizirane funkcije raspodjeljuju prema djelatnostima (članak 5. stavak 3.). [1] Ako se iz tog udjela ostvari manje sredstava od iznosa utvrđenog godišnjim odlukama Vlade Republike Hrvatske o minimalnim financijskim standardima, JLP(R)S imaju pravo na pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u iznosu koji im je potreban za minimalne financijske standarde za pojedinu decentraliziranu funkciju.
Novim Zakonom (članak 6.) propisano je da se udio za decentraliziranu funkciju koju JLP(R)S nisu preuzele, a za to imaju zakonsku mogućnost, iznimno raspodjeljuje u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u iznosu koji im je potreban da ostvare minimalni standard za pojedinu navedenu funkciju.
Novim Zakonom (članak10.) propisano je da se pomoći izravnanja osiguravaju u državnom proračunu na razdjelima ministarstava nadležnih za svaku od navedenih djelatnosti. Naime, od 1. siječnja 2018. ukinuta je namjenska stopa poreza na dohodak za pomoći izravnanja od 16%, a pomoći se osiguravaju iz ukupnih prihoda državnog proračuna. Vlada Republike Hrvatske, kao i dosad, godišnjom uredbom utvrđuje način financiranja decentraliziranih funkcija i izračun pomoći za izravnanje decentraliziranih funkcija. Ako JLP(R)S ostvare više sredstava iz udjela za decentralizirane funkcije nego što je utvrđeno minimalnim financijskim standardima, višak mogu koristiti za financiranje tih preuzetih funkcija, ako pak ostvare više sredstava od pomoći izravnanja, višak su obvezne uplatiti na račun državnog proračuna u roku utvrđenom Uredbom. Taj je višak prihod državnog proračuna. JLP(R)S je dužna svakoj ustanovi raspodijeliti sredstva (iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja) u skladu s odlukama o minimalnim standardima i izvještavati nadležno tijelo o utrošenim sredstvima krajnjih korisnika u roku i na način propisanim odlukama i Uredbom. Ako tako ne bude postupala nadležno tijelo može joj privremeno obustaviti doznaku sredstava. U Uredbi su propisani postupak utvrđivanja pomoći i doznake sredstava izravnanja JLP(R)S iz državnog proračuna te izvještavanje nadležnih tijela. Tablični pregledi iznosa ukupnih bilančnih prava na sredstva po funkcijama i razinama preuzeti su iz posebnih odluka o minimalnim standardima. Treba istaknuti da iznos pomoći izravnanja za pojedinu decentraliziranu funkciju godišnje utvrđuju nadležna tijela državne uprave u suradnji s Ministarstvom financija po korisnicima pomoći izravnanja, prema kriterijima i mjerilima za svaku funkciju. Od utvrđenog mjesečnog iznosa bilančnih prava odbija se iznos ostvarenog poreza na dohodak iz dodatnog udjela poreza na dohodak za decentraliziranu funkciju za prethodni mjesec, a nedostajući iznos sredstava do mjesečne obveze podmiruje se od pomoći izravnanja. Pomoći izravnanja doznačuju se mjesečno iz državnog proračuna.

Analiza Zbrojnog pregleda sredstava za sve decentralizirane funkcije iz godišnjih uredbi za razdoblje od 2014. - 2018.  po županijama i pojedinim funkcijama pokazuje da je za 2014. na razini Grada Zagreba, županija, gradova i općina bio planiran zbrojni iznos sredstava od 2.216,0 milijuna kuna (dalje u tekstu mil.kn.), za 2015. - 2.204,7 mil.kn., za 2016. - 2.194,8 mil.kn., a za 2017. - 2.195,0 mil.kn., što je manje nego za 2014. godinu. Usporedba zbrojnog pregleda za 2018. i 2019. pokazuje kako je za 2018. planirano 2.286,5 mil.kn., a za 2019. - 2.332,3 mil.kn. Iz toga je razvidno kako su tijekom promatranog razdoblja smanjena planirana sredstva za minimalne standarde u odnosu prema 2014. godini. Tek su u  2018. povećana sredstva  u iznosu od 70,5 mil.kn., dok su za 2019. sredstva povećana za 116,3  mil.kn. u odnosu na 2014.
Iz analize po pojedinim prenesenim funkcijama vidi se da su u promatranom višegodišnjem razdoblju najviše smanjena sredstva za socijalnu skrb - domovima za starije i nemoćne. Naime, domovima za starije i nemoćne u 2014. bilo je planirano 174,9 mil.kn., u 2015. - 163,1 mil.kn., u 2016. i 2017. planiran je iznos od 153,2 mil.kn., u 2018. -164,5 mil.kn., a u 2019. iznos od 175,8 mil.kn. tj. na razini 2014. U svezi s izloženim ističemo da u ovoj djelatnosti nisu obuhvaćene tri županije - Zagrebačka, Krapinsko-zagorska te Virovitičko-podravska županija, koje prilikom prijenosa financiranja, nisu na svom području imale domove, te na činjenicu da se samo za domove, prilikom utvrđivanja osnovice sredstava za decentralizirane funkcije, koriste i prihodi za posebne namjene koje plaćaju korisnici domova, dok županija osigurava razliku između ukupnih rashoda domova i planiranih prihoda za navedene namjene.
U nastavku dajemo komparativni pregled sredstava planiranih za decentralizirane funkcije u 2018.prema Uredbi za 2018. [2] i Uredbi za 2019. [3], a na temelju šest posebnih Vladinih odluka o kriterijima i mjerilima za osiguranje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba u uvodno navedenim djelatnostima [4].
Iz Zbrojnog pregleda sredstava za minimalne standarde planiranih svim decentraliziranim funkcijama u 2019. u odnosu prema 2018. razvidan je rast sredstava od 2% , osim sredstava domovima za starije i nemoćne (rast 6,8%). Pri tomu su nominalno sredstva za navedene javne potrebe povećana za 11,3 mil.kn.

Analiziramo li raspodjelu sredstava planiranih za sve funkcije po razinama - jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2019. možemo uočiti, da je  najveći rast sredstava u odnosu prema 2018. planiran Sisačko-moslavačkoj županiji ( 4,6%), Splitsko - dalmatinskoj (3,7%), Brodsko-posavskoj županiji (3,4%). Manje sredstava nego za 2018. planirano je Primorsko-goranskoj županiji i za Grad Zagreb. Ostale županije imale su rast od 2% u odnosu prema 2018. ili su sredstva planirana s minimalnim rastom od 1,1% do 1,8%.
Iz analize sredstava planiranih za javne potrebe osnovnog školstva za 2019. u odnosu prema 2018. razvidno je da su najveći rast sredstava imale su Zadarska (2,7%) i Dubrovačko-neretvanska županija i njezini gradovi (2,5%). Glede srednjeg školstva, najveći rast sredstava za minimalne standarde planiran je Krapinsko-zagorskoj županiji (4,3%) i Primorsko-goranskoj županiji (3,4%) te Gradu Zagrebu (2,9%).
Najveći planirani rast sredstava za minimalne standarde domova za starije i nemoćne za 2019. u odnosu prema 2018. planiran je Varaždinskoj županiji (26%), slijede Zadarska županija (15,7%), Karlovačka županija (12%), Grad Zagreb (9,1%), Ličko-senjska županija (9%), Požeško-slavonska županija (8,9%) i Sisačko-moslavačka županija (8,5%).
Za minimalne financijske standarde zdravstvenih ustanova za 2019. najveći rast sredstava u odnosu na 2018. planiran je Brodsko-posavskoj županiji (11,7%), zatim za Sisačko –moslavačkoj županiji (8,5%) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (7,9%).
Za rashode javnih vatrogasnih postaja na razini općina i gradova najveći porast sredstava za 2019. planiran je za javne vatrogasne postaje na području Sisačko-moslavačke županije (14%) tj.za 1,9 mil.kn. te za javne vatrogasne postaje na području Splitsko-dalmatinske županije (11,7%) - povećanje za 2,4 mil.kn.
Zaključno Očekujemo da će se primjenom novoga Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i nadzorom korisnika sredstava od nadležnih ministarstava biti poboljšan sustav decentralizacije na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i učinkovitost korištenja sredstava. To ne znači da će biti smanjena ograničenja glede dozvoljenog iznosa sredstava za minimalne standarde u odnosu prema državnoj razini.

Priredila: Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl.politolog
 
[1] Narodne novine, br. 127/17; novi Zakon stupio je na snagu 01.01.2018. članak 5. - udio poreza na dohodak za  decentralizirane funkcije zbrojno je 6%,  a raspodjeljuje se za: 1. osnovno školstvo 1,9%, 2. srednje školstvo 1,3%, 3. socijalnu skrb, - centri za socijalnu skrb 0,2%, - domovi za starije i nemoćne osobe 0,6%, 4. zdravstvo 1,0%, 5. vatrogastvo - javne vatrogasne postrojbe 1,0%.
[2] Narodne novine, br. 7/18 od 18.01.2018. u kojima su objavljene i odluke o minimalnim standardima za 2018.
[3] Narodne novine. br. 2/19 od 03.01.2019. u kojima su objavljene i odluke o minimalnim standardima za 2019.
[4] za osnovno školstvo - za županije i Grad Zagreb i za 35 grada - Velika Gorica, Samobor, Vrbovec, Zaprešić, Krapina, Sisak, Kutina, Karlovac,  Varaždin, Koprivnica, Križevci, Đurđevac, Bjelovar, Rijeka, Crikvenica, Opatija, Gospić, Virovitica, Požega, Slavonski brod, Zadar, Osijek, Šibenik, Vinkovci, Vukovar Makarska, Split, Pula, Labin, Pazin Poreč, Rovinj, Umag, Dubrovnik i Čakovec; za srednje školstvo, zdravstvo, socijalnu skrb, zdravstvo - za županije i Grad Zagreb ; za vatrogastvo - javne vatrogasne postrojbe - za  općine i gradove


Isprintajte stranicu