Informacije sa RIF-ovog seminara o primjeni novih zakona i izmjena



POSEBAN POREZ NA PLAĆE, MIROVINE I DRUGE PRIMITKE
 
Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke – NN 94/09
Pravilnik o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke – NN 96/09

1. Je li poseban porez (dalje PP) obustava?

Ne, PP nije obustava, jer ima sva obilježja javnog davanja (prisilan je), pa ga kao takvog treba i knjigovodstveno evidentirati (u okviru konta obaveza za porez na dohotke). Drugim riječima, PP je sastavni dio bruto plaće.

2. Koji su osnovni uvjeti za plaćanje PP-a?

Osnovni uvjeti za plaćanje PP-a su:

a)    da je isplatitelj u pravnom režimu,
b)    da je primatelj rezident.

3.  Kako se određuje rezidentnost?

Rezidentnost se određuje prema prebivalištu, ne prema državljanstvu.

4.Na koje dohotke se plaća PP?PP se obračunava i plaća na:

a)    sve dohotke od nesamostalnog rada, prema čl. 14. Zakona o porezu na dohodak i čl. 13. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak
(sve što zaposlenik ostvari kod poslodavca po osnovi rada – plaća - naknada plaća za godišnji odmor, državni blagdan, bolovanja do 42 dana -, primici po osnovi naknada, potpora, nagrada koje poslodavac isplaćuje zaposleniku iznad propisanih neoporezivih iznosa, premije osiguranja koje poslodavac plaća za svojeg zaposlenika po osnovi životnog osiguranja, dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i osiguranja njegove imovine, primici u naravi - temljem korištenja prometnih sredstava, povoljnije kamate na kredite i zajmove i dr.)
b) drugi dohodak, prema čl. 32. i 33. Zakona o porezu na dohodak
c)     mirovine koje nisu oporezive temeljem Zakona o porezu na dohodak
d)    primitke koje i fizičke i pravne osobe ostvare po osnovi dividendi i udjela u dobiti.
 
Napomena: Prema Zakonu o porezu na dohodak, obveznik poreza na dohodak na dividende i udjele u dobiti isključivo su fizičke osobe, ne i pravne, što čini osnovnu razliku oporezivanja dividendi i udjela u dobiti porezom na dohodak, odnosno posebnim porezom.

5. Na koje primitke se ne plaća PP?PP se ne obračunava i ne plaća na:

6. Treba li obračunati i obustaviti PP na isplatu plaće po sudskim presudama ukoliko su utužene u neto, a ne u bruto iznosu?

Da.
7.  Treba li obračunati i obustaviti PP na isplatu plaće po izvansudskim nagodbama?

Da, jer se takve isplate smatraju drugim dohotkom, a ne plaćom.

8. Po kojoj stopi se obračunava PP? 

na iznose manje i jednako 3.000,00       porez se ne plaća
na iznose od 3.000,01 do 6.000,00         porez se plaća po stopi od 2% (prerač.stopa 2,04)
na iznose od 6.000,01 na dalje   porez se plaća po stopi od 4% (prerač.stopa 4,17)

9. Kada dospijeva PP?

PP dospijeva sa isplatom plaće, drugog dohotka, mirovine ili udjela u dobiti, odnosno dividende (čl. 6. Zakona o posebnom porezu).

10. Na koji uplatni račun se uplaćuje PP?

PP se uplaćuje na račun DRŽAVNOG PRORAČUNA
 
1001005 – 1863000160
pravne osobe:   21        1902 – MB (osam znamenaka)
fizičke osobe:    22       1902 - MBG (trinaest znamenaka)

11. Možemo li PP uplatiti jednim virmanom, zbrojno za sve vrste isplata?

Možmo, ali bilo bi bolje uplate PP-a vršiti prema vrstama isplata, jer će Porezna uprava kontrolu vršiti prema obrascu IPP, koji predviđa upis iznosa PP-a prema pojedinim vrstama isplata.

12. Treba li po završetku poreznog razdoblja predati poreznu prijavu za PP?

Ne, obračun PP-a je konačan i za njega se ne može podnijeti godišnja porezna prijava, temeljem koje bi se ostvarilo pravo na povrat.

13.Zašto nije predviđena mogućnost godišnjeg obračuna PP-a?

Nije predviđena takva mogućnost jer obveznik PP-a nije primatelj, već isplatitelj naknade (čl. 3. Zakona i čl. 5. st 2. Pravilnika).

14. Što ukoliko tijekom godine dođe do neredovitih isplata plaća i naknada?

Ukoliko tijekom godine bude neredovitih isplata, korekciju možemo izvršiti na zadnjem obračunu i isplati plaća, kao i kod poreza na dohodak.
Detaljne upute Ministarstva financija o tom postupku još se čekaju.

U svakom slučaju, posljednja isplata u godini jedina je mogućnost da se izvrši korekcija u slučaju previše obračunatog PP-a tijekom godine, budući da za PP ne možemo podnijeti godišnju poreznu prijavu.

15.Na kojim će se obrascima i u kojem roku izvještavati Poreznu upravu o novom porezu?

Poreznu upravu o uplaćenom novom posebnom porezu izvještavati ćemo na obrascu IPP do 15. u mjesecu za uplate obavljene tijekom prethodnog mjeseca (čl. 7. Pravilnika o posebnom porezu).

16. Postoji li logička kontrola IPP obrasca?

Ne, ne postoji. Potrebno je jednostavno prepisati podatke iz obračuna.

17. Kako se izračunava osnovica za obračun PP na dohotke od nesamostalnog rada?
OSNOVICA ZA OBRAČUN PP
=
PRIMICI OD NESAMOSTALNOG RADA
-
DOPRINOSI
-
POREZNO PRIZNATE PREMIJE OSIGURANJA
(životno, dopunsko i dodatno zdravstveno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje)
-
POREZ I PRIREZ NA DOHODAK

18. Umanjuje li osobni odbitak osnovicu za PP?

Ne, jer to Zakon o posebnom porezu u čl. 4. st. 2. izričito tako kaže.
 
19. Je li točna tvrdnja da Zakon o PP-u ne uvažava osobne odbitke?

Da, jer zbog uvećanog osobnog odbitka primatelj ima veći neto, a time i veću osnovicu za obračun PP-a. Tako se može dogoditi i da upravo zbog uvećanog osobnog odbitka za uzdržavanog člana obitelji, primatelj uđe u veći porezni razred.
 
20. Umanjuju li premije osiguranja osnovicu za PP?

Da, jer to Zakon o posebnom porezu u čl. 4. st. 2. izričito tako kaže.

Pravilnik u čl. 3. st. 1. daje detaljnije pojašnjenje i uvjetuje da premije osiguranja mogu umanjiti osnovicu za PP samo ukoliko su bile porezno priznati trošak prilikom obračuna poreza na dohodak i prireza.

Primjeri obračuna PP sa premijom osiguranja:
                                                                           iznosi u kn i lp            
1.        bruto plaća                                                     10.000,00                   10.000,00
2.        doprinosi iz plaće                                              2.000,00                    2.000,00
3.        premija osiguranja                                            1.000,00                             -
4.        dohodak (1-2-3)                                               7.000,00                    8.000,00
5.        osobni odbitak                                                  1.800,00                    1.800,00
6.        porezna osnovica (4-5)                                    5.200,00                    6.200,00
7.        porez na dohodak                                                940,00                    1.190,00
8.        prirez na porez                                                     169,20                       214,20
9.        ukupno porez i prirez                                        1.109,20                    1.404,20
10.     neto plaća za isplatu (1-2-9)                            6.890,80                     6.595,80
11.     osnovica za PP (1-2-3-9)                                  5.890,80                    6.595,80
12.     PP – 2%                                                                117,82        (4%)      263,83
 
(Radnik je sam uplatio premiju osiguranja i donio poslodavcu uplatnicu kao dokaz, te zatražio da mu se tako uplaćena premija osiguranja prizna kao porezna olakšica.)
 
21. Koje isplate se zbrajaju kod obračuna PP-a?

Kod obračuna PP-a zbrajaju se isplate ostvarene kod istog isplatitelja, ostvarene po istoj osnovi (čl. 4. st. 2. Pravilnika).
 
22. Kako obračunati PP kod druge isplate u mjesecu, po istoj osnovi?

Primjer:

redovna plaća isplaćena 15.-og u mjesecu    neto 5.600,00 kn           PP 2% = 112,00 kn
30. u mj. isplaćen je regres preko neop.izn.          neto 1.000,00 kn  
ukupno isplaćena neto plaća                                6.600,00 kn          PP 4% = 264,00 kn
                                                                                                    već uplaćeno - 112,00 kn
                                                                                                    za uplatu              152,00 kn

23. Što znači «isplata po istoj osnovi»?

Pravilnik o PP u čl. 4. st. 2. definira četiri (4) osnove:

a)    nesamostalnog rada,
b)    drugog dohotka,
c)     mirovina
d)    udjela u dobiti i dividendi.

To znači da se međusobno ne zbrajaju npr. dohoci od nesamostalnog rada i drugi dohoci, ili drugi dohoci s isplatom dividendi i udjela u dobiti.

24. Zbrajaju li se isplate koje je primatelj ostvario kod istog isplatitelja po osnovi rada i autorskog djela?

Ne, jer se ne radi o istoj vrsti dohotka, odnosno o istoj osnovi, temeljem čl. 4. st 2. Pravilnika o posebnom porezu.
 
25. Zbrajaju li se isplate koje je primatelj ostvario kod istog isplatitelja po osnovi rada i ugovora o djelu?

Ne, jer Pravilnik u čl. 4. st. 2. izričito kaže da se zbrajaju samo isplate kod istog isplatitelja.
 
26. Zbrajaju li se isplate kod više isplatitelja?

Ne, jer Pravilnik u čl. 4. st. 2. izričito kaže da se zbrajaju samo isplate kod istog isplatitelja.
 
Primjeri isplate kod istog isplatitelja
 
 
plaća               udjel u dobiti      plaća                         drugi dohodak (npr. članstvo u NO)
            3.000,00          5.000,00               7.000,00                   2.000,00
 
                 +                     +                          +                               +
 
            drugi doh.       drugi doh.            drugi doh.             autorski honorar
            3.000,00          4.000,00               3.000,00                 2.000,00
 
           
ne zbraja se     ne zbraja se          ne zbraja se                        zbraja se
            oboje neop.     na svaki 2%         4% na 7.000,00     2% na 4.000,00

27. Kako obračunati PP ukoliko isplaćujemo 3 zaostale plaće odjednom?

Ukoliko isplaćujemo više zaostalih plaća odjednom, osnovica za PP utvrđuje se razmjerno broju mjeseci za koje je plaća trebala biti isplaćena (čl. 4. st. 5. Pravilnika).
 
Primjer:
Isplaćujemo 3 zaostale plaće, odnosno ukupno 10.035,00 kn.
 
10.035,00 kn : 3 = 3.345,00 kn
 
Porez će biti obračunat po stopi od 2%, na cijeli iznos!
 
Napomena:

Zbog neredovitih isplata, nužno će doći do razlika u obračunu PP-a, što je moguće korigirati jedino prilikom posljednje isplate u godini, s obzirom da ne postoji mogućnost podnošenja godišnje porezne prijave po toj osnovi.
U navedenom primjeru postoji mogućnost da bi jedna od neisplaćenih plaća bila manja od 3.000,00 kn i prema Zakonu o PP-u ne bi bila uopće oporeziva.

28. Mijenjaju li se obrasci za isplatu plaća?

Ne, obrasci RSm, ID, IDD, RAD-1 ostaju nepromijenjeni. U sve navedene obrasce i dalje se upisuje prvi neto, prije odbitka PP-a, iz razloga što bi sve institucije koje zaprimaju navedene obrasce morale mijenjati program, a sam PP ima ročnost – obračunavati će se i plaćati zaključno sa 31. prosinca 2010. godine (čl. 6. Pravilnika o posebnom porezu).
 
29. Što je ustvari neto plaća, iznos prije ili nakon odbitka PP-a?

Neto plaća je iznos koji ostaje za isplatu nakon odbitka svih javnih davanja, dakle to je iznos nakon odbitka PP-a.
 
30. Od kojeg iznosa se oduzimaju i obračunavaju obustave (alimentacije, krediti banaka, članarine sindikatima i dr.)?

Obračunavaju se i oduzimaju od neta koji preostaje nakon odbitka svih javnih davanja, pa tako i PP-a (čl. 4. st. 6. Zakona o posebnom porezu).

31. Kako postupiti s plaćom u naravi?

Budući da je plaća u naravi određena u neto iznosu, pa preračunata na bruto, potrebno je novi neto (nakon odbitka PP-a) preračunati na bruto. 

32. Na koje druge dohotke se obračunava PP?

PP se plaća na sve vrste drugog dohotka iz čl. 32. i 33. Zakona o porezu na dohodak.
PP-u PODLIJEŽE SAMO DRUGI DOHODAK KOJI JE OPOREZIV I POREZOM NA DOHODAK!
 
33. Na koje druge dohotke se ne plaća PP?

PP na drugi dohodak ne plaća se na sve vrste drugog dohotka temeljem čl. 45. Pravilnika o porezu na dohodak.

34. Što čini osnovicu za obračun PP-a na drugi dohodak?

Osnovica za PP na drugi dohodak obračunava se temeljem čl. 4. st. 4. Zakona o PP-u:

OSNOVICA ZA PP NA DRUGI DOHODAK
=
BRUTO PRIMITAK
-
DOPRINOSI
-
POREZ I PRIREZ NA DOHODAK

35. Umanjuje li 30% paušalno priznatih izdataka na autorske honorare osnovicu za PP?

Ne, jer tako Zakon u čl. 4. st. 4. i Pravilnik u čl. 3. st. 2 toč. 1. izričito kaže.
 
36. Umanjuje li 25% neoporezivog dijela drugog dohotka za umjetničko djelo, temeljem potvrde nadležne Udruge, osnovicu za PP?


Ne, jer tako Zakon u čl. 4. st. 4. i Pravilnik u čl. 3. st. 2. toč. 2. izričito kaže.

37. Plaća li se PP na putne troškove vanjskim suradnicima?

Da, jer to je njima drugi dohodak (uz izuzetak kod neprofitnih organizacija kod kojih vanjskim suradnicima neki putni troškovi nisu drugi dohodak ukoliko ih dokumentiraju računima koji glase na neprofitnu organizaciju, a ne na njihovo ime).
 
Da – isti je isplalitelj, isti je primatelj, isti je izvor dohotka i primatelj je rezident.

III        POSEBAN POREZ NA DIVIDENDE I UDJELE U DOBITI
 
39. Tko je obveznik plaćanja PP-a na dividende i udjele u dobiti?

Svi primatelji - i fizičke i pravne osobe, rezidenti, za sve isplate kod istog isplatitelja.
 
40. Plaća li se PP na sve isplate dividendi i udjela u dobiti, neovisno o tome jesu li oporezive porezom na dohodak?

Da, PP se plaća na sve isplate, bez obzira radi li se o isplatama dobiti za period 2001. – 2004., koje su oporezive i porezom na dohodak ili o isplatama dobiti koje nisu oporezive prema Zakonu o porezu na dohodak (do 2000. i od 2005. dalje).

41. Kako se izračunava porezna osnovica za obračun PP-a za isplatu dobiti za period 2001.-2004., koje su oporezive i porezom na dohodak?

Osnovica je iznos za isplatu, umanjen za obračunati porez na dohodak i event.prirez.

42. Smatra li se isplaćena dividenda neto ili bruto iznosom, odnosno treba li PP zaračunati «na» isplaćeni iznos ili «iz» isplaćenog iznosa?

Može se smatrati da je PP uračunat u isplaćeni iznos pa ga preračunatom stopom treba «izbiti» iz iznosa za isplatu.

43. Podliježu li akontacije udjela u dobiti obračunu i plaćanju PP-a?

Da.
 
44. Što ukoliko je konačno utvrđena dobit za isplatu manja od isplaćenih akontacija, a PP je obračunat i uplaćen prilikom isplata akontacija?

Ne postoji način da se izvrši povrat tako preplaćenog PP-a. Razliku koja je preplaćena potrebno je «pretvoriti» u dani zajam.
 
45. Ukoliko matica ima udjel u kćerima koje doznačuju udjele matici, a potom matica isplaćuje udjeličare, znači li to da PP treba obračunati dva puta?

Da, kod svake isplate.
 
46. Treba li obračunati PP ukoliko se iz ostvarene dobiti povećava temeljni kapital?

Da, nema nikakve zasebne odredbe kojom bi takva transakcija bila oslobođena plaćanja PP-a.
 
Shematski prikaz

D
o 2000. i od 2005.                                                                       POSEBNI POREZ =
nema por.na dohodak                                                                 bruto isplata                                                                                                                 
                                                                                        prerač.stopa PP-a
                                    oporezivo PP-om
 
od 2001. do 2004.                                                                       POSEBNI POREZ =
porez na dohodak                                                                        (bruto - porez na doh.)
                                                                                               x
                                                                                        prerač.stopa PP-a
  
IZMJENE ZAKONA O PDV-u
 
Zakon o izmjeni zakona o porezu na dodanu vrijednost – NN 94/09

1. Što je izmijenjeno?

Samo opća porezna stopa, sa 22 na 23%.
 
2. Po kojoj stopi treba obračunati porez ukoliko je usluga obavljena prije 1.8.?

Po stopi od 22%, čak i ako se račun izdaje u kolovozu, jer porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem su usluge obavljene (čl. 7. st. 1. toč. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost).
 
3. Primljen je predujam u srpnju i izdan je račun za primljeni predujam koji sadrži 22% poreza na dodanu vrijednost. Roba je isporučena u kolovozu (dokaz je otpremnica). Po kojoj stopi treba obračunati porez na računu za robu?

Po stopi od 23%, jer porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je roba isporučena (čl. 7. st 1. toč. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost).

Kupac je dužan platiti razliku.

4.  Račun R-2 izdan je prije 1.8. i na njemu je obračunat porez po stopi od 22%. Račun je naplaćen nakon 1.8. Treba li obračunati razliku poreza do 23%?

Ne, jer porezna obveza je nastala u trenutku isporuke robe ili usluge (u ranijim razdobljima).
 
5. Jesu li porezni obveznici dužni provesti inventuru sa danom 31.7.?

Da, i to temeljem čl. 56 st. 14 Općeg poreznog zakona, čl. 33a Zakona o porezu na dodanu vrijednost i čl. 136a Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
 
Opći porezni zakon, čl. 56. st. 14.:

«Osim godišnjeg popisa, porezni obveznik mora popisati imovinu i obveze i u drugim slučajevima, a posebno po nalogu poreznog tijela u postupku poreznog nadzora, pri promjenama cijena dobara ili poreznih stopa ako je to bitno za oporezivanje isporuka tih dobara, kod statusnih promjena i kod otvaranja postupka stečaja ili postupka likvidacije ili prestanka obavljanja djelatnosti.»
 
Zakon o porezu na dodanu vrijednost, članak 33a:

«Početkom primjene odredbi o promjeni porezne stope, porezni obveznici dužni su popisati zalihe dobara za koje se mijenja porezna stopa.»
 
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, čl. 136a:

«Porezni obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama s uračunanim porezom, pri smanjenju, povećanju ili ukidanju poreza, obvezni su na dan početka primjene propisa kojim se povećava, smanjuje ili ukida porez, obaviti popis dobara na zalihama i utvrditi cijene s uračunanim poreznim stopama».
 
6. Što ukoliko se cijena robe mijenja za porast PDV-a?
Ukoliko se za porast stope PDV-a mijenja cijena dobara, moramo sastaviti i Zapisnik o promjeni cijena.
 
 
7.  Kako knjigovodstveno evidentirati promjenu cijena zbog promjene stope PDV-a?

a) Ukoliko se za porez ne mijenja krajnja cijena, potrebno je korigirati (smanjiti) ukalkuliranu maržu i povećati ukalkuliranu vrijednost PDV-a.
(RRiF kontni plan /6640 i /-6690)
 
b) Ukoliko se pak za povećanje ukalkuliranog PDV-a mijenja maloprodajna cijena, potrebno je povećati vrijednost zaliha i za istu vrijednost povećati ukalkulirani PDV u cijeni robe.
(RRiF kontni plan 6630/6640)
 
8. Društvo je nabavilo osobno vozilo na financijski leasing prije 1.8. o.g. i prilikom nabave odbilo pretporez u cijelosti. Na iznos 30% nepriznatog dijela amortizacije mjesečno ispostavlja račune za osobnu potrošnju i stvara obvezu za PDV na nju. S obzirom da je prilikom nabave priznat pretporez u visini od 22%, po kojoj će stopi obračunati PDV na nepriznati iznos amortizacije nakon 1.8. o.g.?

Društvo je obavezno obračunati PDV po novoj stopi, budući da je isporuka usluge (osobne potrošnje) realizirana nakon 1.8. o.g.!

NOVA PRERAČUNANA STOPA = 18,6992%
  
KOREKTIVNI KOEFICIJENT = 1,0081967
stara cijena = 122,00 kn
nova cijena = 122,00 kn x 1,0081967
 
 
UKOLIKO JE U CIJENI UKALKULIRAN I POREZ NA POTROŠNJU PO STOPI OD 3%
preračunana stopa za PDV = 18,254%
preračunana stopa za porez na potrošnju = 2,381%
Važna napomena:
 
U NN 87 od 21.7.2009. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost čija primjena stupa na snagu 1.siječnja 2010.
 
Jedna od izmjena odnosi se na obračun vlastite potrošnje. Naime, prilikom priznavanja pretporeza na računima koji sadrže nepriznati dio pretporeza, neće se više moći pretporez priznati u cijelosti, već će se odmah priznavati samo porezno priznati dio.
 
Što to znači u praksi?

Prema sadašnjim propisima, temeljem ulaznog računa za reprezentaciju u knjigama IRa za redovne račune pretporez se priznaje u cijelosti. Potom se na nepriznati iznos (70%) obračunava PDV. Takav račun evidentira se u knjizi IRa za osobnu potrošnju, te se na taj način stvara obveza za PDV na nepriznati iznos reprezentacije.
 
Od 1. siječnja 2010., temeljem ulaznog računa za reprezentaciju, u knjigama IRa za redovne račune, pretporez će se odmah priznavati samo u visini od 30%, pa neće biti potrebno ispostavljati račune za iznos vlastite potrošnje.
Takv način postupanja sa ulaznim PDV-om nužno će promijeniti izgled knjige IRa, jer će biti potrebno u nju dodati kolone za upis iznosa vlastite potrošnje i odgovarajućeg PDV-a na takvu potrošnju.
 
NOVI PROPISI IZ ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
 
Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima – NN 94/09
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju – NN 94/09
 
Pravilnik u svezi s naknadama za bolovanja – NN 67/09
Uputa o ostvarivanju prava na naknadu bolovanja – HZZOZZR, web, od 2.7.09.
 
Što je novo?

1. Izmijenjen je obrazac Potvrda o plaći
2. Smanjena je osnovica za obračun i uplatu doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se taj doprinos uplaćuje na teret sredstava državnog proračuna – koeficijent za preračun osnovice smanjen je sa 1,2 na 0,8
3. Plaće u državnim poduzećima ograničene su na max 16.944,00 kn mjesečno i zabranjena je isplata bonusa i slični izdaci
 
Što je novo u postupku ostvarivanja prava na naknadu plaće za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu?
 
HZZOZZR je na svojim stranicama na web-u izdao Uputu o načinu ostvarivanja tog prava kojom je izmijenjen postupak priznavanja prava na bolovanje po osnovi ozljede na radu.
Prema uputi, u trenutku nastanka ozljede poslodavac je dužan istu prijaviti na već propisanom obrascu, a radnik kod svog liječnika opće medicine otvara «obično» bolovanje.
 
Kada ozljeda na radu bude priznata (temeljem podnesene prijave o ozljedi na radu), radnik se javlja izabranom liječniku medicine rada koji potom otvara bolovanje po toj osnovi.
Naknadno se provodi korekcija obračuna naknade za vrijeme bolovanja (sa početnih 80% na 100%), te ispravak svih obrazaca (RSm i ostali).
 
Problem nastaje ukoliko se tavak ispravak «provuče» kroz dva fiskalna razdoblja (dvije godine, npr. kroz studeni, prosinac i siječanj), kada su već predani IP obrasci za prethodnu godinu. Tada je potrebno pokrenuti upravni postupak, što je u praksi vrlo komplicirano.
 
Drugim riječima, u praksi će se pojavljivati nekoliko (različitih) datuma:  
Zašto ovakva promjena?


Praksa je pokazala da veliki broj prijavljenih ozljeda na radu, temeljem kojih su liječnici medicine rada otvarali bolovanja, na kraju nije bila priznata, pa su korekcije također bile komplicirane.
 
POTPORE ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA
 
Zakon o potpori za očuvanje radnih mjesta – NN 94/09

1. Koji je cilj donošenja novog Zakona?
Cilj je donošenje mjera za snižavanje troškova rada, kako bi se pomoglo poslodavcima u uvjetima recesije.
 
2.  Koje su to konkretne mjere snižavanja troškova rada donesene tim Zakonom?
To su prije svega mogućnost skraćivanja radnog vremena sa 40 na 32 sata tjedno i ostvarivanje novčane potpore preko Zavoda za zapošljavanje.
 
3. Ukoliko poslodavac skrati radno vrijeme na 32 sata tjedno, znači li to da se radniku proporcionalno skraćuje i mirovinski staž?
Ne, u tom slučaju radno vrijeme od 32 sata tjedno smatra se punim radnim vremenom i radnik ostvaruje puni mirovinski staž.
 
4. Koja je razlika između skraćenog radnog vremena na 32 sata tjedno i nepunog radnog vremena?
Za razliku od skraćenog radnog vremena prema Zakonu o potpori, kod nepunog radnog vremena radnik može istovremeno raditi i kod dva poslodavca, do ispunjenja punog radnog vremena (npr. kod dva poslodavca po 4 sata), pri čemu se njegov  mirovinski staž utvrđuje srazmjerno satima provedenim na radu.
 
5. Može li poslodavac umanjiti plaće zbog skraćivanja radnog vremena na 32 sata tjedno?
Da, ali za takvo smanjenje mora poštivati zakonom strogo određen postupak (izmjeniti pravilnik i dr.)
 
6. Može li poslodavac i kod isplaćivanja minimalne plaće (koja od 1.6.09. iznosi 2.814,00 kn, NN 67/08) obračunati srazmjerni dio, zbog skraćenog radnog vremena na 32 sata tjedno?
Ne, takvo radno vrijeme smatra se punim radnim vremenom i poslodavac u tom slučaju mora isplatiti puni iznos minimalne plaće – 2.814,00 kn.
 
7. U kojoj visini poslodavac može koristiti potporu za očuvanje radnih mjesta?

Potpora za očuvanje radnih mjesta Zakonom je, u čl. 3. st. 1., propisana u visini :  8. Koje uvjete poslodavac mora ispunjavati da bi ostvario novčanu potporu za očuvanje radnih mjesta od Zavoda za zapošljavanje?

Poslodavac mora, prema čl. 4. st. 1. toč. 1.-4. Zakona o potpori, ispuniti nekoliko uvjeta kako bi ostvario takvu novčanu potporu:  
Poslodavac je skratio puno radno vrijeme sa 40 na 32 sata tjedno zbog smanjenja troškova rada i očuvanja radnih mjesta.
 
bruto plaća smanjenja je sa 5.000,00 kn na 4.000,00 kn (20%)
neto plaća istovremeno je smanjena sa 3.670,00 kn na 2.990,00 kn
 
izračun novčane potpore:
 
37,2%             na iznos od 1.000,00 kn         = 372,00 kn
10%                na iznos od   680,00 kn         =   68,00 kn
iznos novčane potpore                                   = 440,00 kn


Isprintajte stranicu