Gradu Bjelovaru i našem GeoKOMIS-u nagrada za Pametni grad


Objavljeno: 03.12.2018.

U petak su, 30.11.2018., na završnoj konferenciji projekta “Pametni gradovi-gradovi budućnosti”, u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, u zračnoj luci “Franjo Tuđman” dodijeljene nagrade pametnim gradovima. Iznimno smo u LC-u ponosni na jednu od nagrada koju je gradonačelnik Dario Hrebak primio u ime Grada Bjelovara – nagradu u kategoriji Pametna uprava 2018. dodijeljenu za projekt GeoKOMIS.


 
Gradonačelnik, g. Hrebak, zahvalio je svima koji su radili na projektu digitalizacije grada Bjelovara, posebice tvrtkama LIBUSOFT CICOM i IN2. Istaknuo je kako će sljedeće godine Grad Bjelovar postati prvi potpuno digitalno transformirani grad u Hrvatskoj. Dodao je i kako je digitalna transformacija budućnost svih gradova, te kako je ova nagrada dokaz da gradovi mogu biti pokretači promjena u Hrvatskoj. „Upravljati se, dakle, može i drugačije - uz pomoć novih tehnologija.“, zaključio je g. Hrebak
Nagrade su još dodijeljene Gradu Puli u kategoriji Pametni odgoj, Gradu Poreču u kategoriji Pametna energetika/okoliš, te za Gradu Vrgorcu za Pametnu digitalizaciju, a Gradu Rijeci za Pametan promet.
 
Što je GeoKOMIS i zašto je prepoznat kao pametno rješenje?

Riječ je o projektu koji je LC razvio na osnovu dugogodišnjeg iskustva i poznavanja potreba (i obveza) jedinica lokalne samouprave. GeoKOMIS se sastoji od niza IT rješenja u sprezi s konzultantskim uslugama.
Pametno upravljanje podacima, može pridonijeti značajnom povećanju gradskih prihoda. Korištenje tehnologije tu najbolje dolazi do izražaja. Jer imati adekvatnu kontrolu i uspostaviti upravljanje nad prostorom za koji je odgovorna, važan je cilj za svaku jedinicu lokalne samouprave.
Uzmimo primjer evidentiranja i ažuriranja matičnih podataka obveznika komunalnih i drugih naknada. Godinama su se interne evidencije matičnih podataka u jedinicama lokalne samouprave prikupljale različitim metodama. Evidencija kućnih brojeva  na području većine gradova kao i karakteristike objekata (površina, namjena, zona,…) za koje se naplaćuju naknade, rezultat su naslijeđenih popisa iz prošlih vremena, ponekog terenskog uvida ili savjesti pojedinaca koji su samostalno prijavljivali istinite podatke o vlastitim objektima.
Locirati gdje se u prostoru nalaze objekti, koji kućni brojevi nisu zaduženi, kontrolirati zadužene površine, kontinuirano analizirati zaduženost, zone i naplatu na svakom kućnom broju ogroman je zadatak za sve koji su uključeni u operativu tih aktivnosti. Pogotovo ako to rade bez podrške digitalnih rješenja. Digitalizacijom se proces automatizira i ubrzava, a rezultati su točniji.

Uz pomoć sustava LC PAP (Pametno Ažuriranje Podataka), koji su uveli neki naši gradovi, moguće je podatke grada uskladiti s podacima Državne geodetske uprave (DGU) kako bi se objekti jednoznačno identificirali i ustanovilo stvarno stanje, uklonili višestruko uneseni podaci (primjerice, Gajeva ulica ili Ulica Lj. Gaja), te uskladili oni iz DGU i ZIS-a (Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra). Rezultati ovakvog sređivanja evidencija su pravednija naplata naknada, efikasno upravljanje podacima i povećanje gradskih prihoda. LC PAP inovativno je pametno IT rješenje pomoću kojeg je moguće povezivanje svih ovih baza različitih institucija i međusobna razmjena i sinkronizacija.
Ključna riječ je povezivanje. Jer za pravu „pamet“ potrebna je sveobuhvatna strategija koja će ravnomjerno uključiti i povezati sve krajeve Hrvatske. Svi naši pametni gradovi su još uvijek „otoci“, svojevrsni usamljeni i nesinkronizirani pokušaji proizišli iz dobrih ideja na lokalnoj razini. Nema puno smisla digitalna transformacija velikih gradova ako će manji izostati. Jednako tako, važno je u inicijativu uključiti i širu javnost, a ne samo državna tijela, ministarstva i jedinice lokalne samouprave. U takvoj strategiji bi neka već iskušana rješenja našla širu primjenu i povezala sadašnje „pametne otoke“ u sustav koji multiplicira postignuća manjih modela.
 


Specifičnost digitalne transformacije uprave gradova u Hrvatskoj jest u tome što nije moguće koristiti internacionalna informatička rješenja: treba napraviti vlastita, uskladiva s hrvatskim zakonima i primjenjiva u hrvatskim poslovnim procedurama.
Uloga hrvatskih IT tvrtki i poduzetnika upravo je zato od esencijalne važnosti. Samo temeljito poznavanje prilika i potreba gradske uprave i građana može generirati adekvatna i primjenjiva rješenja. Tvrtka poput Libusoft Cicoma koja je napredna IT rješenja razvijala za potrebe javnog sektora još dok se nisu nazivala pametnima jedna je od njih. 70% svih hrvatskih gradova koristi LC rješenja jer kao ishodište za razvoj proizvoda u fokus stavljaju potrebe korisnika, ali i građana kojima su benefiti tih rješenja u konačnici namijenjeni. Domaća pamet na djelu!


Isprintajte stranicu