Financijska analiza poslovanja proračuna županija iz financijskih izvještaja za 2016. i 2017. godinu


Objavljeno 13. 06. 2018.


Ministarstvo financija svake godine objavljuje podatke iz dostavljenih godišnjih financijskih izvještaja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLPRS)[1] izrađene sukladno pozitivnim zakonskim i podzakonskim propisima.
 
Na našim web stranicama već treću godinu analiziramo kretanje osnovnih pokazatelja – prihoda i rashoda, primitaka i izdataka po razinama ustroja JLPRS iz PR-RAS obrazaca (razina 22), nastojeći korisnicima LC programa pokazati poslovanje proračuna zbrojno na razini JLPRS prema vrstama i razinama zakonom Ustavom i Zakonom definiranog ustroja.
 
U prethodnom prilogu podsjetili smo čitatelje na posebne zakone koji su od primarnog značenja za sve JLPRS, a napose za županije na čijem se teritoriju nalaze općine i gradove različite gospodarske razvijenosti, geografskih i demografskih obilježja, društvenih i sektorskih institucionalnih kapaciteta koje su zbog ratnih razaranja i demografskih karakteristika, bile i ostale od trajnog posebnog državnog interesa. To je dovelo do složene raspodjele poreza na dohodak po skupinama jedinica lokalne samouprave propisane u Zakonu o financiranju JLPRS koji se primjenjivao do kraja 2017. (NN 115/16) te do utvrđivanja posebnih kompenzacijskih pomoći propisanih godišnjim zakonima o izvršavanju državnog proračuna (u tekstu dalje ZIDPRH). Iako su i županije dobivale namjensku i nenamjensku pomoć iz državnog proračuna, osnovna raspodjela poreza na dohodak i na određene skupine jedinica lokalne samouprave (dalje JLS) na koje su se odnosile posebne odredbe 349 JLS (otočke, brdsko planinska područja, potpomognuta područja) utjecala je na položaj županija koje nemaju JLS od posebnog interesa[2].
 
U nastavku dajemo komparativni prikaz osnovnih pokazatelja ostvarenja prihoda i primitaka te izvršenja rashoda i izdataka županijskih proračuna zbrojno u 2017. u odnosu na 2016. i proračuna JLPRS zbrojno. U narednim prilozima analizirat ćemo tendencije kretanja osnovnih parametara proračuna iz financijskih izvještaja za 2017. po razinama odnosno skupinama JLPRS.
 
1. Globalna analiza kretanja kvantitativnih pokazatelja iz tabličnog prikaza financijskih izvještaja PR-RAS zbrojno za svih 20 županija, bez Grada Zagreba u 2017. pokazuje da su ukupni prihodi i primici županijskih proračuna ostvareni sa 4,099 milijarde kuna što je međugodišnje povećanje za 300 mil.kn. uz rast 7,9%, dok su ukupni rashodi i izdaci izvršeni sa 4,042 milijarde kn., što je povećanje za 279 mil.kn. uz rast od 7,4%. Ukupni prihodi ostvareni su sa 4,030 mlrd.kn. uz rast 9,9%, a ukupni rashodi izvršeni su sa 3,950 mlrd.kn. uz međugodišnji rast od 7,4%.
1.1. Prihodi poslovanja županijskih proračuna zbrojno čine 99,8% ukupnih prihoda 2017, ostvareni su u iznosu od 4,022 mlrd.kn. a međugodišnje su povećani za 9,9%. Analiza pokazuje da je u 2017. zabilježeno dalje smanjenje udjela i iznosa ostvarenja prihoda od županijskih poreza i to: prihoda od poreza sa 38,4% na 33,7%(za 4,7%) i poreza i prireza na dohodak sa 34,4%na 29,2% (za 5,1%); nominalno prihodi od poreza ostvareni su u iznosu od 1,360 mlrd. kn. i manji su za 48 mil. kn., a prihodi od poreza i prireza na dohodak ostvareni u svoti od 1,79 mlrd.kn. i manji su za 81 mil.kn. Na kretanje prihoda poslovanja utjecala je ne samo već spomenuta porezna reforma uvedena novim Zakonom o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 1.siječnja 2017. već i odredbe članaka 39. i 40. ZIDPRH za 2017. (NN 119/16 i 113/17)koje reguliraju različite oblike tzv. kompenzacijskih pomoći . Naime, JLPRS su bile korisnice pomoći s osnove: izvršenog povrata poreza na dohodak, prihoda od poreza na dobit sa svoga područja, zatim izravne pomoći iz državnog proračuna (samo jedinicama koje su u 2014.bile korisnice pomoći iz državnog proračuna),dodatne pomoći (za svih 264 JLS i 12 županija koje imaju status potpomognutog područja) i pomoći u prijelaznom razdoblju samo za one JLS koje nemaju status potpomognutog područja, te dodatnih kompenzacijskih mjera iz članka 52. citiranoga Zakona za 2017. (NN 119/16 ).[3] Zbog kompenzacije učinka porezne reforme u 2017 . došlo je do strukturnog i nominalnog povećanja prihoda od pomoći u ukupnim prihodima županija za 5,4% ( na 57,1%). Tako je 2017.na ime prihoda od pomoći od ostvareno 2,302 mlrd.kn., uz međugodišnji rast od 21,4%,što čini više od polovinu ukupnih prihoda županija. Na ime posebnih pomoći općinama, gradovima i županijama utvrđenih u ZIDPRH 2017. te godine svim je jedinicama doznačeno je. 706,1 mil. kn., od čega je županijskim proračunima doznačeno 83,7 mil. kn., a općinama i gradovima 622,4 mil.kn. Najveći iznos pomoći dobile su Zagrebačka županija 13,7 mil.kn, Primorsko-goranska županija 12,8 mil.kn, Osječko –baranjska 7,9 mil.kn, Splitsko-dalmatinska 6,5 mil.kn., a najniži iznos doznačen je Šibensko-kninskoj županiji 1,2 mil.kn. te Koprivničko –križevačkoj županiji 1,1 mil.kn. Daljnja analiza prihoda 2017. pokazuje da je uz lagano smanjenje udjela prihoda od imovine na razini proračuna županija zbrojno ostvareno međugodišnje povećanje tih prihoda za 6,3%, dok je kod zbrojno iskazanih izvještaja proračuna JLPRS uz istovjetni pad udjela nominalno ostvareno povećanje od 0,3% ( iznos od 1,9 mlrd.kn). Na razini županijskih proračuna u 2017. iskazan je ne samo strukturni pad udjela prihoda od upravnih i administrativnih pristojbi i naknada već i nominalno međugodišnje smanjenje navedenih prihoda za 14,8%, tako da je ostvareno 93,8 mil.kn. Na razini proračuna JLPRS zbrojno, unatoč padu udjela ovog prihoda zabilježeno je međugodišnje povećanje pomoći za 1,6% te je ostvareno 4 mlrd. kn navedenog prihoda.
1.2. Tendencija kretanja prihoda od prodaje nefinancijske imovine kod županija pokazuje da je zadržan udio iz 2016.te je uz rast prihoda od 4,6% ostvareno 8,206 mil.kn. Za razliku od navedenog na zbrojnoj razini proračuna JLPRS povećan je udio navedenih prihoda sa 2,5% na 3,2% i realizirano je međugodišnje povećanje od 32,8% ( iznos od 761,2 mil.kn.)
 
2.1. Kod rashoda poslovanja županijskih proračuna u 2017. dolazi do značajnijeg međugodišnjeg povećanja udjela ovih rashoda na 95,8% (za 2,1%) dok je kod proračuna JLPRS zbrojno zabilježeno međugodišnje povećanje udjela na 85,5% (za 0,8%). Nominalno rashodi poslovanja županijskih proračuna zbrojno u 2017. izvršeni su u svoti od 3,784 mlrd.kn (uz rast od 9,9% kao i kod prihoda poslovanja), dok su prihodi poslovanja ostvareni u iznosu od 4,022 mlrd. kn., tj. 238 milijuna iznad navedenih rashoda. Na razini proračuna JLPRS zbrojno, rashodi poslovanja izvršeni su u iznosu od 20,494 mlrd.kn., što je međugodišnje povećanje od 5,3% koje je veće nego kod prihoda poslovanja koji su ostvareni u iznosu od 23,069 mlrd.kn. ( rast od 2,2%). Analiza pokazuje da je u okviru rashoda poslovanja županijskih proračuna u 2017. najveće međugodišnje povećanje udjela od 5,4% zabilježeno kod pomoći danih u inozemstvo i unutar općeg proračuna (36) sa 49,8% na 55,2% s tim da je nominalno za te rashode izvršeno 2,181 mlrd.kn. uz međugodišnji rast 19,1%, (iznos od 349,5 mil.kn). Najveći dio rashoda (45,7%) od 1,805 mlrd. kn. ( uz rast 20,4 %) odnosi se na prijenose proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti, što pokazuje svu realnost rashoda županijskih proračuna i njenih funkcija. Kod proračuna JLPRS zbrojno prisutna je ista tendencija porasta udjela pomoći u 2017. s tim da je ovdje udio navedenih rashoda upola manji (27,8%) nego kod županija, a nominalno je izvršeno 6,656 mlrd.kn. uz međugodišnji rast od 7,6%. Udio materijalnih rashoda županijskih proračuna međugodišnje je smanjen je sa 15% na 13,1% u 2017., a nominalno su navedeni rashodi izvršeni u visini od 518,4 mil.kn tj. za 6,1 % ispod iznosa 2016. Udio materijalnih rashoda proračuna JLPRS smanjen je neznatno, ali je zabilježeno međugodišnje povećanje ovih rashoda za 3,2% ( 6 mlrd.kn). Rashodi za zaposlene u županijskim proračunima također pokazuju ne samo strukturno već i nominalno lagano međugodišnje smanjenje, a izvršeni su u visini od 356,1 mil.kn. Navedena tendencija prisutna je i kod proračuna JLPRS zbrojno, ali je nominalno realiziran rast od 1,9% .Najveće međugodišnje smanjenje iskazano je kod financijskih rashoda (18,9 %) županijskih proračuna koji su izvršeni u iznosu od 15,9 mil.kn., dok je kod proračuna JLPRS iskazano najveće međugodišnje smanjenje ovih rashoda za 9,3 %, kao i najveće međugodišnje povećanje rashoda za subvencije od 8,1% i za ostale rashode za zaposlene 8,3%.
2.2. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine županijskih proračuna u 2017.izvršeni su u visini od 165,466, mil. kn. što je međugodišnje smanjenje za 28,7 %, dok je kod proračuna JLPRS zbrojno izvršeno 3,483 mlrd.kn. tj. za 1 % ispod 2016. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine županijskih proračuna –zbrojno izvršeni su u iznosu od 107,9 mil.kn.tj. za 33,6 % manje nego 2016, dok su na razini proračuna JLPRS izvršeni u iznosu od 2,590 mlrd.kn., što je za 2,4 % manje nego 2016. Rashodi za dodatna ulaganja županijskih proračuna izvršeni su u iznosu od 49,568 mil.kn. što je međugodišnje smanjenje za 16,2 % . Na razini proračuna JLPRS zbrojno navedeni rashodi izvršeni su u svoti od 620,9 mil.kn. što je povećanje za 11,3 %.
 
3.1. Primici od financijske imovine i zaduživanja županijskih proračuna u 2017. ostvareni su u iznosu od 68,7 mil.kn. što je značajno međugodišnje smanjenje od 47,2%, dok je na razini proračuna JLPRS zbrojno ostvareno 1,058 mlrd.kn. ili međugodišnje smanjenje od 9,5 %. U navedenom iznosu od primitaka od zaduživanja kod županijskih proračuna ostvareno je 29,3 mil.kn. što je međugodišnje smanjenje od 27 %, a za primljene otplate (povrate) glavnice danih zajmova ostvareno je 34,1 mil.kn. smanjenje iznosi 61%.Kod proračuna JLPRS od primitaka od zaduživanja ostvareno je 896,1 mil.kn., ili međugodišnje smanjenje od 6,6%, a za primljene otplate (povrate) glavnice danih zajmova 128 mil.kn. ili smanjenje za 14,2 %.
3.2. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova u 2017. na razini županijskih proračuna zbrojno izvršeni su u iznosu od 92,3 mil.kn. tj. za 6% više, dok su na razini proračuna JLPRS zbrojno izvršeni sa 1,06 mlrd.kn. ili za 4,1% više u odnosu na 2016.

Zaključna analiza Ostvarivanje prihoda i rashoda te primitaka i izdataka zbrojno za 20 županija kao i za 576 JLPRS za 2017. pokazuju u osnovi zajedničke tendencije međugodišnjeg kretanja kod određenih navedenih elemenata. To se napose odnosi na međugodišnje povećanje udjela pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna (63) u ukupnim prihodima te na smanjenje poreznih prihoda i prihoda od poreza na dohodak. Navedenim povećanjem prihoda od pomoći na razini županija zbrojno njihov udio u 2017. bio je 57,1 %,a međugodišnje povećanje prihoda po toj osnovi iznosilo je 21,4% tako da su prihodi od pomoći ostvareni u visini od 2,302 mlrd. kn. dok su ukupni županijski prihodi iznosili 4,030 mlrd. kn. Istovremeno udio poreznih prihoda iskazan je sa 33,7% a njihovo nominalno ostvarenje u sa 1,360 mlrd. kn., dok je udio poreza na dohodak iznosio 29,2%,a prihodi su ostvareni visini od 1,179 mlrd.kn. Navedeno kretanje ovih prihoda ukazuje na višegodišnju neusklađenost strukture proračunskih prihoda u odnosu na načela financiranja iz Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Analiza financijskih izvještaja pojedinih razina ustroja lokalne i područne (regionalne )samouprave i pojedinačnih subjekata pokazala bi stvarni efekt globalnih promjena, a višegodišnja komparativna analiza na bazi usporedivih višegodišnjih izvještaja pokazala bi smisao formalnih i suštinskih promjena propisa. (MLP)


Maja Lukeš – Petrović, dipl.iur. i dipl. politolog


[2] https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2017/11%20studeni/67%20sjednica%20Vlade%20Republike%20Hrvatske//67%20-%203.pdf Konačni prijedlog Zakona o financiranju JLPRS Obrazloženje „…osnovna raspodjela poreza na dohodak primjenjivala se samo 207 JLS, od ukupno njih 556. Na ostalih 349 JLS primjenjivala se posebna raspodjela poreza na dohodak, od čega 264 jedinice imaju status potpomognutog područja, 35 jedinica imaju status BPP i čiji je indeks razvijenosti između 75% i 125% prosjeka RH, a 50 JLS je na području otoka. Pored navedenoga, županijama s područja 299 JLS (264 jedinice sa statusom potpomognutog područja i 35 jedinica BPP) pripada samo 12% udjela u porezu na dohodak. Od dvadeset županija samo Istarska i Primorsko-goranska županija nemaju na svom području JLS sa statusom potpomognutog područja, ali imaju JLS sa statusom BPP, na koje se primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak. To znači da niti jedna županija nema udio u porezu na dohodak od 16,5% sa cijelog svog područja, osim Grada Zagreba.“
[3] pomoći iz državnog proračuna za JLPRS kojima se za 2017. isplaćivala pomoć u visini razlike između prihoda od poreza na dohodak koji su ostvarivali tijekom 2016. i prihoda od poreza na dohodak koji su ostvarivali tijekom 2017.


Isprintajte stranicu
18.06.2018
Radionica napredne obuke - Priprema polugodišnjih financijskih izvještaja
Konzultanti LC-a organizirali su radionicu Priprema polugodišnjih financijskih izvještaja namijenjenu svim korisnicima proračunskog računovodstva s ciljem da s korisnicima prođu proces pripreme za izradu polugodišnjih financijskih izvještaja
Saznajte više