Financijska analiza poslovanja proračuna gradova iz financijskih izvještaja za 2016. i 2017. godinu


Objavljeno 10.09.2018.

Ministarstvo financija svake godine objavljuje podatke iz dostavljenih godišnjih financijskih izvještaja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLPRS)[1] izrađene sukladno pozitivnim zakonskim i podzakonskim propisima. Na našim web stranicama već treću godinu analiziramo kretanje osnovnih pokazatelja – prihoda i rashoda, primitaka i izdataka po razinama ustroja JLPRS iz PR-RAS obrazaca (razina 22), nastojeći korisnicima LC programa pokazati poslovanje proračuna zbrojno na razini JLPRS prema vrstama i razinama zakonom Ustavom i Zakonom definiranog ustroja. Ovdje nećemo ponavljati složenost raspodjele poreza na dohodak po skupinama jedinica lokalne samouprave propisane u Zakonu o financiranju JLPRS koji se primjenjivao do kraja 2017. (NN 115/16) te do utvrđivanja posebnih kompenzacijskih pomoći propisanih godišnjim zakonima o izvršavanju državnog proračuna ( u tekstu dalje ZIDPRH) već ćemo se referirati samo na dodatne kompenzacijske pomoći iz članka 52. citiranoga Zakona za 2017. (NN 119/16 )[2] uvedene za jedinice koje zbog primjene novog Zakona o porezu na dohodak (od 1.1. 2017.) nisu ostvarile razinu poreza na dohodak iz 2016.
 
Ovo je treći prilog gdje se analiziraju financijski pokazatelji proračuna gradova (127) zbrojno bez Grada Zagreba u odnosu prema istovjetnim pokazateljima proračuna općina gradova i županija (576 JLPRS) iz njihovih financijskih izvještaja za 2016. i 2017.
 
U narednim prilozima analizirat ćemo tendencije kretanja osnovnih parametara proračuna za 428 općina iz financijskih izvještaja za 2016. i 2017.
 
1. Globalna analiza kretanja kvantitativnih pokazatelja iz tabličnog prikaza financijskih izvještaja PR-RAS zbrojno za svih 127 gradova, bez Grada Zagreba u 2017. pokazuje da su ukupni prihodi i primici gradskih proračuna ostvareni sa 9,7 milijarde kuna što je međugodišnje povećanje od 0,9% u odnosu na 2016., dok su ukupni rashodi i izdaci izvršeni sa 9,5 mlrd. kn., tj. za 1,6%. Ukupni prihodi proračuna gradova ostvareni su sa 9,2 mlrd.kn. (rast 0,5%), a ukupni rashodi izvršeni su sa 9,0 mlrd.kn. (rast od 1,8%). Na razini JLPRS zbrojno ukupni prihodi i primici ostvareni su sa 24,9 mlrd.kn.(rast od 2,4%), dok su rashodi i izdaci izvršeni sa 25 mlrd.kn.(rast 4,3%). Ukupni prihodi proračuna JLPRS ostvareni su sa 23,8 mlrd.kn. (rast 2,9%), dok su rashodi izvršeni sa 24 mlrd.kn. (rast 4,3%). Udio ostvarenja ukupnih prihoda gradskih proračuna u prihodima JLPRS iznosio je 36,9%, a izvršenih rashoda u rashodima JLPRS 37,5%.
 
2. Prihodi poslovanja gradskih proračuna koji zbrojno čine 95,4% ukupnih prihoda 2017., ostvareni su u iznosu od 8,8 mlrd.kn. tj. na razini 2016., dok je kod proračuna JLPRS zbrojno ovaj udio iznosio 96,8% ( smanjen je za 0,7%), a ostvareni su sa 23,1 mlrd. kn. (međugodišnje povećanje od 2,2%). Analiza pokazuje da je u 2017. zabilježeno dalje smanjenje udjela i iznosa ostvarenja prihoda od gradskih poreza i to: prihoda od poreza sa 47,6% na 45,4%(za 2,2%), poreza i prireza na dohodak sa 40,5%na 37,7% (za 2,7%); prihodi od poreza ostvareni sa 4,2 mlrd. kn. manji su za 180 mil. kn. (4,2%), prihodi od poreza i prireza na dohodak ostvareni sa 3,5mlrd.kn. manji za 230,3 mil.kn. (6,2%) u odnosu na 2016. Na kretanje prihoda poslovanja utjecala je ne samo već spomenuta porezna reforma uvedena novim Zakonom o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 1.siječnja 2017. već i odredbe članaka 39. i 40. ZIDPRH za 2017. (NN 119/16 i 113/17)koje reguliraju različite oblike tzv. kompenzacijskih pomoći. Zbog kompenzacije učinka porezne reforme u 2017 . došlo je do strukturnog i nominalnog povećanja prihoda od pomoći (63) kod gradova zbrojno i na razini JLPRS zbrojno u njihovim ukupnim prihodima gradova. Kod gradova u 2017. udio se povećao sa 15,7% na 16,9% (za 1,2%), a na razini JLPRS sa 19,2% na 22,7% (3,5%).Navedeni prihodi ostvareni su kod gradova sa 1,5 mlrd.kn. (međugodišnji rast od 8,2%), dok je kod JLPRS zbrojno ostvareno 5,4 mlrd. kn. (rast 21,6%). Na ime posebnih pomoći općinama, gradovima i županijama utvrđenih u ZIDPRH u 2017., jedinicama čiji su prihodi od poreza na dohodak ostvareni ispod razine 2016. doznačeno je iz državnog proračuna 706,1 mil. kn. U tome je županijskim proračunima (20) doznačeno 83,7 mil. kn., gradskim (125) 283,4 mil. kn. (2 grada nisu dobili pomoć), općinskim proračunima ( 407) 114,8 mil.kn., a Gradu Zagrebu 224,5 mil.kn.[3] Daljnja analiza pokazuje međugodišnji rast ( 3,6%) prihoda od upravnih i administrativnih pristojbi i naknada ostvarenih sa 2,1 mlrd.kn, u čemu su prihodi od komunalnih doprinosa i naknada ostvareni sa 1,8 mlrd.kn. (rast 4,4%), s tim da se najznačajniji dio odnosi na prihode od komunalne naknade ostvarena sa 1,2 mlrd.kn. (rast 3,8%). Smatramo da je navedeno većim dijelom rezultat priprema za uvođenje poreza na nekretnine i izgradnju baze, modela i instrumenata za praćenje stanja gradske imovine i nekretnina. Međutim na razini JLPRS zbrojno zabilježen je međugodišnji rast (1,6%) prihoda od upravnih i administrativnih pristojbi i naknada i ostvarenje iznosa od 4,0 mlrd.kn.
 
3. Kod rashoda poslovanja u 2017. na razini gradskih proračuna, i kod JLPRS zbrojno dolazi do istog međugodišnjeg povećanja udjela navedenih rashoda od 0,8% u ukupnim rashodima, s tim da je udio kod gradova iznosio 81,4% a kod JLPRS zbrojno 85,5%. Nominalno navedeni rashodi na razini gradova izvršeni su sa 7,4 mlrd.kn (rast od 2,8% ), a na razini proračuna JLPRS zbrojno u visini od 20,5 mlrd.kn. (rast 5,3%). Analiza gradskih proračuna pokazuje da je najveće međugodišnje povećanje udjela od 0,7% zabilježeno kod ostalih rashoda (38) koji iznose 13,2% a izvršeni su u iznosu od 1,2 mlrd.kn. Strukturno promatrano najveći udio u rashodima imaju materijalni rashodi koji iznose26,6% a ostvareni su na razini 2016. (2,4 mlrd.kn).
Slijede pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna (36) s udjelom od 23,5% (rast 3,2%) i izvršenjem od 2,1 mlrd.kn., gdje prijenosi proračunskim korisnicima za financiranje redovne djelatnosti (367) čine 22,4% (rast od 2,6%) a izvršenje u svoti od 2 mlrd. kn. Ista tendencija porasta udjela pomoći (36)prisutna je i kod proračuna JLPRS zbrojno ali je ovdje udio nešto veći (27,8%) nego kod gradova, a nominalno je izvršeno 6,7 mlrd.kn. (rast od 7,6%),a i udio prijenosa veći je nego kod gradova (25,1%) a izvršeno je 6 mlrd.kn (rast od 7,3%). Značajna stavka kod gradskih proračuna i proračuna JLPRS zbrojno ima udio obračunatih nenaplaćenih prihoda poslovanja (96): kod gradova udio od 27,8% i ostvarenje od 2,5 mlrd. kn. (rast 1,4%), a kod proračuna JLPRS udio je nešto niži 21,2% a ostvareno je 5 mlrd.kn. (rast od 9.2% ). Za razliku od prethodno navedenog udio materijalnih rashoda kod gradskih proračuna je smanjen je sa 27% na 26,6% (0,4%), a rashodi su izvršeni u iznosu od 2,4 mlrd.kn ( rast 0,1%). Na razini JLPRS zbrojno udio je smanjen za 0,3% , ali je zabilježeno međugodišnje povećanje za 3,2% ( ostvarenje 6 mlrd.kn). Rashodi za zaposlene u gradskim proračunima u 2017. strukturno su ostali na razini 2016. (9,7%), a nominalno su izvršeni u visini od 878,1 mil.kn. (rast2,1%). Na razini proračuna JLPRS zbrojno, udio tih rashoda je smanjen za 0,2% te je u 2017. iznosio je 9,1%, a rashodi su izvršeni u visini od 2,2mlrd.kn. (rast 1,9%). Najveće nominalno međugodišnje povećanje rashoda poslovanja kod gradskih proračuna osim kod pomoći zabilježeno je kod ostalih rashoda za zaposlene(12,7%) i kod subvencija (13,6%) te kod ostalih rashoda (7,4%) dok su na razini JLPRS navedeni rashodi imali nešto niži rast - ostali rashodi za zaposlene 8,3% i ostali rashodi 2,4% ,dok su subvencije imale međugodišnji rast od 8,3%.
 
4. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine, čiji je udio u ukupnim prihodima gradskih proračuna u 2017. iznosio 4,4%, zabilježili su međugodišnji rast od 12,9% i ostvarenje od 425,8 mil.kn. Navedena tendencija prisutna je i na razini JLPRS zbrojno gdje je zabilježeno povećanje udjela sa 2,5% na 3,2% ( 0,7%) te međugodišnje povećanje prihoda (32,8%) tako da je ostvaren iznos od 761,2 mil.kn.
 
5. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine u 2017.kod gradova izvršeni su u visini od 1,7 mlrd.kn. što je međugodišnje smanjenje za 2,4 %, dok je kod proračuna JLPRS zbrojno izvršeno 3,5 mlrd.kn. tj. za 1 % manje nego 2016. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine gradskih proračuna izvršeni su u iznosu od 1,1 mlrd.kn.tj. za 1% manje nego 2016, dok su na razini proračuna JLPRS izvršeni u iznosu od 2,6 mlrd.kn., što je za 2,4 % manje nego 2016.Za razliku od navedenog rashodi za dodatna ulaganja gradskih proračuna izvršeni u iznosu od 372 mil.kn. zabilježili su međugodišnje povećanje za 5,9 %, dok su na razini proračuna JLPRS navedeni rashodi izvršeni sa 620,9 mil.kn. povećani za 11,3 % .
 
6. Primici od financijske imovine i zaduživanja u 2017. kod gradova ostvareni su u iznosu od 484,4 mil.kn. što je međugodišnje povećanje od 9,3% , dok je na razini proračuna JLPRS zbrojno ostvareno 1,06 mlrd.kn. (pad 9,5 %). U navedenom iznosu od primitaka od zaduživanja kod gradskih proračuna ostvareno je 391,2 mil.kn. što je međugodišnje povećanje od 4,1 % , a za primljene otplate (povrate) glavnice danih zajmova ostvareno je 63,9 mil.kn. što je međugodišnje povećanje za 141,5%. Kod proračuna JLPRS od primitaka od zaduživanja ostvareno je 896,1 mil.kn., ili međugodišnje smanjenje od 6,6% , a za primljene otplate (povrate) glavnice danih zajmova od 128 mil.kn. ili smanjenje za 14,2 % .
 
7. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova u 2017. na razini gradskih proračuna zbrojno izvršeni su u iznosu od 453,1 mil.kn. ( za 1,8% manje) , dok su na razini proračuna JLPRS zbrojno izvršeni sa 1,06 mlrd.kn. (međugodišnji rast 4,1%).
 
Zaključna analiza Ostvarivanje prihoda i primitaka te izvršavanje rashoda i izdataka iskazanih u financijskim izvještajima gradskih proračuna za 2017. u odnosu na 2016. za 127 gradova (bez Grada Zagreba) zbrojno, daje samo globalnu sliku međugodišnjih promjena u osnovnim elementima iz ekonomske klasifikacije gradskih proračuna (razina 22). Ostvarivanje ukupnih prihoda proračuna s međugodišnjim povećanjem od svega 0,5%, ostvarivanje prihoda poslovanja na razini 2016. , međugodišnje strukturne promjene udjela prihoda i rashoda (smanjenje poreznih prihoda ,a napose poreza na dohodak, povećanje udjela pomoći (63) odraz su zakonske regulative, gospodarske situacije ali i mjera ekonomske politike na razini države, neujednačenog fiskalnog kapaciteta velikih i tzv. malih gradova te politike i mjera gradskih predstavničkih i izvršnih tijela na razini gradova. Kompenzacijske mjere vezane uz poreznu reformu pokazat će svoj efekt u kod ostvarenje prihoda proračuna gradova u 2018.
 
Priredila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl.polit.
 
[2] pomoći iz državnog proračuna za JLPRS kojima se za 2017. isplaćivala pomoć u visini razlike između prihoda od poreza na dohodak koji su ostvarivali tijekom 2016. i prihoda od poreza na dohodak koji su ostvarivali tijekom 2017.
[3] Najveći iznos pomoći dobili su gradovi Vukovar 10 mil.kn. i Zadar 9,8 mil.kn, Đakovo 4 mil.kn., Varaždin 3,8 mil.kn, Bjelovar 3,3 mil.kn., slijede Dubrovnik 2,9 mil.kn, Ivanić-Grad sa 2,8 mil.kn., Čakovec sa 2,5 mil.kn., dok su Belišće , Beli Manastir , Benkovac, Buzet, Čazma, Daruvar, Delnice, Gospić , Ivanec i Imotski ostvarili po toj osnovi prihode između 1 i 2 milijuna kuna.


Isprintajte stranicu
26.09.2018
LC Konferencija Panorama 2018
​Pozivamo Vas da nam se i ove godine pridružite na LC Konferenciji Panorama 2018. u zadnjem tjednu mjeseca rujna 2018.
Saznajte više
27.09.2018
LC Konferencija Panorama 2018
​Pozivamo Vas da nam se i ove godine pridružite na LC Konferenciji Panorama 2018. u zadnjem tjednu mjeseca rujna 2018.
Saznajte više