Registrirajte se Prijava
NOVOSTI
PRIKAZ NOVOGA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

10.04.2012.

U ožujku 2012.godine Hrvatski sabor donio je novi Zakon o socijalnoj skrbi[1] koji je zamijenio dosadašnji Zakon o socijalnoj skrbi[2] koji se primjenjivao samo od polovine 2011.godine. Zakon o socijalnoj skrbi je od izuzetno velikog značaja ne samo za fizičke osobe – građane i korisnike socijalne skrbi i davatelje usluga u predmetnom području već i za tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave pravne i fizičke osobe koji su obveznici osiguravanja odnosno trošenja sredstava za socijalnu skrb.
 
U nastavku dajemo osnovne naznake novoga zakona a napose one koje se odnose na općine, gradove i županije s tim da upućujemo nadležne da detaljno analiziraju sve novine u predmetnom zakonu.
 
Prema podacima Ministarstva nadležnog za socijalnu skrb sredstva za financiranje ove djelatnosti osiguravaju se najvećim dijelom iz državnog proračuna - oko 96%, dok se svega 4% osigurava iz prihoda za posebne namjene u skladu sa citiranim Zakonom i Pravilnikom o sudjelovanju i načinu plaćanja korisnika i drugih obveznika uzdržavanja u troškovima smještaja izvan vlastite obitelji (od sredstava kojima korisnik i obveznik uzdržavanja sudjeluju u plaćanju cijene skrbi izvan vlastite obitelji). Udio sredstava s kojim u financiranju socijalne skrbi sudjeluju općine, gradovi i županije u financiranju socijalne skrbi nije kvantificiran već je navedeno da navedene jedinice sudjeluju s manjim dijelom sredstava. Prema funkcijskoj klasifikaciji proračuna JLPRS izdvajanja za socijalnu skrb su različita ovisno o jedinicama i razini. a  kreću se od
 
Novim zakonom:
 
  1. mijenja se institucionalni okvir - vraća djelovanje centara za socijalnu skrb na razini gradova [3] ukinutih zakonom iz 2011., kada su umjesto navedenih ustanova uvedeni  zavodi za socijalnu skrb na razini županija i u Gradu Zagrebu.
  1. ukidaju se uputnice koje su uvedene Zakonom iz 2011., a pojednostavnit će se i postupak ostvarivanja prava, dok će se uvođenjem informacijskog sustava smanjiti se „administriranje.“Prema novom Zakonu postupno će se provoditi šira reforma sustava - razvijati sve veći broj usluga na lokalnoj razini, uključivati nevladine i humanitarne udruge i pojedinaca u pružanju usluga, te postupna decentralizaciju i deinstitucionalizacija.
  1. ponovo je uređen - vraćen način provođenja upravnog i inspekcijskog nadzora, sukladno odredbama Zakona o sustavu državne uprave iz 2011.[4]
  1. pružatelji socijalnih usluga biraju javnim natječajem za popunjavanje mreže socijalnih usluga, a ne putem koncesija kako je to bilo propisano Zakonom iz 2011.godine.
  1. kao uvjet za početak rada pružatelja usluga ne propisuje postupak licenciranja kao što je to bilo Zakonom iz 2011., a uvest će se nakon dovršetka reforme i uvođenja standarda kvalitete socijalnih usluga u djelatnosti socijalne skrbi.
 
Provedba novoga Zakona zahtijeva da se Odlukom o minimalnim financijskim standardima materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb i pomoći za podmirenje troškova stanovanja korisnicima koji se griju na drva u 2012. godini u županijama i Gradu Zagrebu osigura osigura dodatnih 1,8 milijuna kuna (iznad smjernica). Zasad još nije donijeta predmetna odluka za 2012.
 
Prema novom Zakonu o pravima u sustavu socijalne skrbi odlučuju:
  1. ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi,
  2. županije i Grad Zagreb,
  3. općine odnosno gradovi i
  4. ustanove socijalne skrbi.
1. FINANCIRANJE DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI
 
1.    Izvori financiranja djelatnosti socijalne skrbi[5]jesu:
 
1.     sredstava proračuna Republike Hrvatske,
2.     sredstava proračuna županija i Grada Zagreba,
3.     sredstava proračuna općina i gradova,
4.     prihodi ostvarenih sudjelovanjem korisnika i njihovih obveznika uzdržavanja u plaćanju troškova socijalnih usluga,
5.     vlastiti prihodi,
6.     donacije, pomoći i ostali namjenski prihodi
7.     sredstva koja osigurava Republika Hrvatska
 
2. Subjekti, namjene i instrumenti osiguravanja sredstava[6]
 
2.1. Republika Hrvatska iz državnoga proračuna osigurava sredstva za:– ostvarivanje prava na novčane pomoći u sustavu socijalne skrbi, osim prava na pomoć za troškove stanovanja,– ostvarivanje prava na socijalne usluge, osim u slučajevima propisanim ovim Zakonom,– financiranje rada centara za socijalnu skrb,– financiranje obiteljskih centara,– financiranje rada domova socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska,– financiranje rashoda za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju prostora, kupnju poslovnih objekata, rashoda za investicijsko održavanje, hitne intervencije, opremanje prostora te ulaganje u informatizaciju u ustanovama socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska.
 
2.2. sredstva za izvršavanje odgojnih mjera i mjera obiteljskopravne zaštite određenih sudskom odlukom te naknade stručnim radnicima koji provode medijaciju terete sredstva ministarstva nadležnog za pravosuđe.
 
3. Sredstva koja osiguravaju općine, gradovi, županije  i Grad Zagreb[7]
 
1. Općine, gradovi, županije i Grad Zagreb dužni su osigurati sredstva za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi sukladno ovom Zakonu i posebnom propisu, u skladu sa socijalnim planom i mrežom socijalnih usluga na svojem području.
2. Županije i Grad Zagreb dužni su u svom proračunu osigurati sredstva za troškove ogrijeva korisniku, a općine i gradovi sredstva za ostvarivanje prava na podmirenje troškova stanovanja, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom.
3. Općine, gradovi, županije i Grad Zagreb osiguravaju sredstva za rad ustanova socijalne skrbi čiji su osnivač, za investicijsko i tekuće održavanje prostora, opreme i prijevoznih sredstava tih ustanova te za njihovo investicijsko ulaganje i održavanje informatičke opreme i druge komunikacijske opreme.
4. Veliki gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su u svom proračunu osigurati sredstva za uslugu prehrane u pučkim kuhinjama, kao i pružanje usluga prihvatilišta za beskućnike na način propisan ovim Zakonom.
5. Općina, grad, županija i Grad Zagreb može osigurati sredstva za ostvarivanje novčanih pomoći i socijalnih usluga stanovnicima na svom području u većem opsegu nego je utvrđeno ovim Zakonom, na način propisan njihovim općim aktom, ukoliko u svom proračunu ima za to osigurana sredstva.
 
4. Sredstva za rad centara za socijalnu skrb[8]
 
1. Iz državnog proračuna osiguravaju se sredstva za financiranje centara za socijalnu skrb i to za : – rashode za zaposlene (plaće bruto, ostale rashode za zaposlene i doprinose na plaće),– materijalne rashode (naknade za prijevoz na posao i s posla, obveznu stručnu izobrazbu radnika),– rashode za nabavu nefinancijske imovine (materijalne i nematerijalne imovine, građevinskih objekata, postrojenja i opreme, prijevoznih sredstva, nematerijalne proizvedene imovine, informatizacije, dodatnih ulaganja u nefinancijsku imovinu i dr.).
2. U proračunu županije i Grada Zagreba osiguravaju se sredstva za materijalne rashode i financijske rashode centra za socijalnu skrb. [9]
 
5. Sredstva za rad domova socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska- iz državnog proračuna[10] - Iz državnog proračuna osiguravaju se sredstva za financiranje domova socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska za: – rashode za zaposlene (plaće u bruto iznosu, ostale rashode za zaposlene i doprinose na plaće), – materijalne rashode (naknade troškova zaposlenima, rashodi za materijal i energiju, rashode za usluge, ostali nespomenuti rashodi poslovanja), – financijske rashode,– naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade,– ostale rashode,– rashode za nabavu nefinancijske imovine (materijalne i nematerijalne imovine, građevinskih objekata, postrojenja i opreme, prijevoznih sredstva, nematerijalne proizvedene imovine, informatizacije, dodatnih ulaganja u nefinancijsku imovinu i dr.).
 
6. Decentralizirane funkcije i osiguravanje sredstava za njihovo financiranje[11]
 
1. Decentralizirane funkcije djelatnosti socijalne skrbi u županijama i Gradu Zagrebu jesu: sredstva za rad domova za starije i nemoćne osobe nad kojima su prenesena osnivačka prava, materijalni i financijski rashodi centra za socijalnu skrb i pomoći za stanovanje korisnicima koji se griju na drva.
2. U proračunu Republike Hrvatske osiguravaju se putem pomoći izravnanja iz državnog proračuna RH nedostajuća sredstva u proračunima županija i Grada Zagreba za financiranje decentraliziranih funkcija, do iznosa bilančnih prava utvrđenih odlukama o minimalnim standardima, kriterijima i mjerilima za financiranje decentraliziranih funkcija iz članka 26. Zakona o socijalnoj skrbi.
 
7. Sredstva za rad decentraliziranih domova za starije i nemoćne osobe kojima su osnivači županije i Grad Zagreb[12]
 
 1. U proračunu županije i proračunu Grada Zagreba osiguravaju se sredstva za financiranje decentraliziranih domova za starije i nemoćne osobe, kojima je odnosna jedinica osnivač i to za : rashode za zaposlene, materijalne rashode, financijske rashode, hitne intervencije (investicijsko održavanje, oprema i nabava nefinancijske imovine), rashode za nabavu nefinancijske imovine (materijalnu i nematerijalnu imovinu, građevinske objekte, postrojenja i opremu, prijevoznih sredstva isključivo za obavljanje osnovne djelatnosti, nematerijalnu proizvedenu imovinu, informatizaciju, dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu i dr.).
2. U proračunu županije i Grada Zagreba osigurava se razlika sredstva između ukupnih prihoda za posebne namjene i utvrđenih rashoda za domove za starije i nemoćne osobe iz stavka 1. članka 26.
3. Vlada Republike Hrvatske svake godine donosi odluku o minimalnim standardima, kriterijima i mjerilima za financiranje decentraliziranih funkcija iz članka 25. stavka 1. Zakona o socijalnoj skrbi, nakon donošenja državnog proračuna za iduću godinu,koja se objavljuje u »Narodnim novinama«.
 
II. PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI  obuhvaćaju : pomoć za uzdržavanje, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, jednokratnu pomoć, potpore za obrazovanje, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknada do zaposlenja, inkluzivni dodatak te socijalne usluge. O navednim pravima Centar za socijalnu skrb ili nadležno tijelo u općini, gradu ili županiji i Gradu Zagrebu odlučuje rješenjem ili drugim upravnim aktom.
 
Pomoć za podmirenje troškova stanovanjaodobrava općina odnosno grad mjesečno[13]. Pomoć se može odobriti u novcu izravno korisniku ili da nadležno tijelo djelomično ili u cijelosti plati račun izravno ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja je izvršila uslugu. Samcu ili obitelji koja se grije na drva može se, jednom godišnje, osigurati 3 m³ drva ili se može odobriti novčani iznos za podmirenje tog troška u visini određenoj odlukom nadležne županije odnosno Grada Zagreba. Radi osiguravanja sredstava za odobrenje navedene pomoći općina odnosno grad podnosi zahtjev nadležnoj županiji odnosno Gradu Zagrebu, najkasnije do prosinca tekuće godine. Treba naglasiti da su općina odnosno grad dužni na propisani način voditi evidenciju i dokumentaciju o ostvarivanju prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja, kao i o drugim pravima iz socijalne skrbi utvrđenim njihovim općim aktima, i o tome izvještavati nadležnu županiju koja objedinjeno izvješće dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi.
 
Jednokratnu pomoć može osigurati i općina odnosno grad ako je to propisano njenim općim aktom. Centar za socijalnu skrb razmjenjuje podatke s jedinicama lokalne samouprave o odobrenim jednokratnim pomoćima, a jedinica mu dostavlja popis korisnika i odobrenih jednokratnih pomoći.
 
III. VRSTE SOCIJALNIH USLUGA: 1. prva socijalna usluga (informiranje, prepoznavanje i početna procjena potreba),2. usluga savjetovanja i pomaganja,3. usluga obiteljske medijacije, 4. usluga pomoći i njege u kući, 5. usluga stručne pomoći u obitelji, 6. usluga rane intervencije,7. usluga pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija),8. usluga boravka, 9. usluga smještaja,10. usluga stručne potpore u obavljanju poslova i zapošljavanju.
 
Financiranje privremenog smještaja u kriznim situacijama plaćaju županija, općina odnosno grad.[14] U kriznim situacijama kada obitelj s maloljetnom djecom ostane bez svog doma i nije u mogućnosti sama osigurati smještaj, županije i općine odnosno gradovi dužne su im osigurati privremeni smještaj u socijalnom stanu ili na drugi način, kako bi se spriječilo odvajanje djece od odraslih članova obitelji.
 
Drugi oblici pomoći[15]Veliki gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su, sukladno financijskim mogućnostima, poticati i osigurati građanima na svojem području druge oblike materijalnih pomoći i potpora kao što je prehrana u pučkim kuhinjama, privremeni smještaj beskućnika u prihvatilište, smještaj osoba koje primaju pomoć za uzdržavanje u socijalne stanove, subvencije u plaćanju pojedinih socijalnih i drugih usluga sukladno svojim općim aktima i Zakonu o socijalnoj skrbi, te poticati rad udruga i volonterski rad u socijalnoj skrbi te razvijati druge oblike socijalne skrbi na svojem području. Ukoliko veliki gradovi i gradovi sjedišta županija nisu u mogućnosti osigurati sredstva za prehranu u pučkim kuhinjama, privremeni smještaj beskućnika u prihvatilište ili smještaj osoba koje primaju pomoć za uzdržavanje u socijalne stanove, u financiranju navedenih pomoći i usluga će sudjelovati i županije u skladu sa svojim financijskim mogućnostima.
 
Olakšice pružateljima socijalnih usluga[16]- i nadalje primjena Domovi socijalne skrbi i druge pravne osobe koje pružaju socijalne usluge te fizičke osobe koje profesionalno obavljaju djelatnost socijalne skrbi izjednačene su s kućanstvima u plaćanju cijene po povlaštenim uvjetima za korištenja električne energije, plina i drugih energenata, vodoopskrbe i odvodnje i drugih komunalnih usluga te plaćanje naknade za RTV pristojbu.
 
IV. OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI- Djelatnost socijalne skrbi obavljaju: ustanove socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe, fizičke osobe kao profesionalnu djelatnost, udomiteljske obitelji.
 
1.     Ustanove socijalne skrbi jesu: 1. centar za socijalnu skrb, 2. dom socijalne skrbi,3. obiteljski centar,4. centar za pomoć ustanova
2.     Osnivači ustanova- Republika osniva centar za socijalnu skrb sa statusom javne ustanove, za područje jedne ili više općina ili gradova na području iste županije, odnosno Grada Zagreba a može imati jednu ili više podružnica. Županija, Grad Zagreb, općina, grad te vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna ili fizička osoba mogu osnovati dom socijalne skrbi pod uvjetima i na način propisan Zakonom o ustanovama i ovim Zakonom.
 
Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi nadzire obavljanje djelatnosti socijalne skrbi, s tim da se djelatnost ustanova socijalne skrbi obavlja kao javna služba.
 
V. TROŠKOVI SOCIJALNIH USLUGA- Metodologiju za utvrđivanje cijena socijalnih usluga u ustanovama socijalne skrbi kojima je osnivač Republika, županija, Grad Zagreb i općina odnosno grad te cijenu usluga koje pružaju druge pravne i fizičke osobe koje se plaćaju iz državnog proračuna, utvrđuje pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Pružatelji usluga socijalne skrbi samostalno utvrđuju cijenu usluga koje pružaju izvan mreže socijalnih usluga.
 
VI. POPUNJAVANJE MREŽE USLUGA SOCIJALNE SKRBI –provodi se na temelju javnog natječaja
 
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
1. do 24.06. 2012.donijet će se rješenja o osnivanju centara za socijalnu skrb i imenovati privremene ravnatelje koji će do imenovanja ravnatelja centara za socijalnu skrb.
2. Postojeći zavodi za socijalnu skrb nastavljaju s radom pod uvjetima propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi iz 2011. do početka rada centara za socijalnu skrb.
3. do 24.09. 2012. donijet će se standardi kvalitete socijalnih usluga i smjernice za njihovo uvođenje,
4. do 24.03. 2013, donijet će se mreža socijalnih usluga,
5. do 24.03. 2013. donijet će se pravilnici,
6. Poslove koje na dan stupanja na snagu novoga Zakona ( 24.03. 2012.) obavljaju zavodi za socijalnu skrb po posebnim zakonima i provedbenim propisima, prestankom navedenih ustanova obavljat će centri za socijalnu skrb sukladno novom Zakonu.
7. najkasnije do 31. prosinca 2013. Hrvatskome saboru podnijet će se prijedlog zakona kojim će se urediti pitanja inkluzivnog dodatka prema članku 80. ovoga Zakona.
8. 24.03.2012. prestao je važiti Zakon o socijalnoj skrbi iz 2011.
 
Priredila - MAJA LUKEŠ- PETROVIĆ, dipl.iur. i dipl. politolog  
 


[1] ( Narodne novine , br. 33 /2012 od  16. 03. 2012.)
[2] (Narodne novine , br. 57/2011.)
[3] U Republici Hrvatskoj na državnoj razini prije do 2011. djelovalo je 80 centara za socijalnu skrb s 25 podružnica radi obavljanja 146 funkcija koje se mogu podijeliti na javne ovlasti u području socijalne skrbi, obiteljsko-pravne i kazneno-pravne zaštite, te stručno-analitičke, financijske i druge poslove.
[4] (Narodne novine, br. 150/2011).
[5] Članak 20.
[6] Članak 21.
[7] Članak 22.
[8] Članak 23
[9] – naknade troškova zaposlenima (službena putovanja, naknade za rad na terenu, naknade za odvojeni život, stručno usavršavanje zaposlenika),– rashodi za materijal i energiju (uredski materijal i ostali materijalni rashodi, materijal i sirovine, energija, materijal i dijelovi za tekuće održavanje i investicijsko održavanje i sitni inventar), – rashodi za usluge (telefona, pošte i prijevoza, tekućeg i investicijskog održavanja, komunalne usluge, zakupnine i najamnine izuzev najma vozila, zdravstvene usluge, intelektualne i osobne usluge, računalne usluge i ostale usluge),– ostali nespomenuti rashodi poslovanja (naknade za rad povjerenstava i slično, premije osiguranja, reprezentaciju, članarine, pristojbe i naknade i ostali nespomenuti rashodi poslovanja),– financijski rashodi (bankarske usluge i usluge platnog prometa, negativne tečajne razlike i valutne klauzule, zatezne kamate i ostali nespomenuti financijski rashodi),– rashode iz stavka 1. ovoga članka uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi.
[10] Članak 24.
[11] Članak 25.
[12] Članak 26.
[13] do iznosa polovice sredstava potrebnih za uzdržavanje samca ili obitelji utvrđenih a po ocjeni centra za socijalnu skrb samo na taj način može izbjeći odvajanje djece od roditelja
[14] Članak 105
[15] Članak 111.
[16] Članak 113.
 


PODRŠKA ZA SPI KORISNIKE

 



Copyright (c) LIBUSOFT CICOM d.o.o. Uvjeti uporabe  ·  Izjava o privatnosti